Ozbiljan problem modernog doba: ‘Djeca će vam kraće živjeti zbog lošeg životnog stila’
‘Djeca koja su rođena 2020. godine, u odnosu na djecu rođenu 2019. godine, živjet će za 0,8 godina kraće’. Podatak je to koji je problematiziran na drugom izdanju Kongresa medicine životnog stila koji se održao prošlog tjedna na Medicinskom fakultetu u Splitu. Ondje se okupilo više od 100 međunarodnih i domaćih stručnjaka iz područja medicine, kineziologije, nutricionizma i psihologije, a zaključak je da će djeca zbog lošeg životnog stila živjeti kraće nego prethodne generacije. Kao najveći izazov istaknut je problem debljine koji direktno utječe na životni vijek.
Foto: Canva
Sjedilački stil života, nepravilna prehrana i okolina, jedni su od glavnih krivaca za loš životni stil koji danas provodi većina djece. Kako je rečeno na drugom izdanju Kongresa medicine životnog stila koji se održao prošlog tjedna na Medicinskom fakultetu u Splitu, to će utjecati na životni vijek ljudi koji su trenutno djeca.
‘Djeca koja su rođena 2020. godine u odnosu na djecu rođenu 2019. godine živjet će za 0,8 godina kraće’
Na Kongresu se okupilo više od 100 međunarodnih i domaćih stručnjaka iz područja medicine, kineziologije, nutricionizma i psihologije koji su iznijeli zabrinjavajuće podatke o lošem životnom stilu Hrvata te upozorili kako nam neprestani porast pretilosti indirektno skraćuje životni vijek.
– Vodeći čimbenik kroničnih nezaraznih bolesti od kojih u Hrvatskoj obolijeva i umire oko 94 posto ljudi je debljina. Dijabetes tipa 2 uzima preko deset posto zdravstvenog budžeta dok 85 posto ljudi koji imaju ovu bolest ujedno imaju prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost. To znači da je to ipak preventabilno, a u prevenciju ulažemo zanemarivo. Za debljinu je ujedno utvrđeno da ako je ne zaustavimo dovest će nas do očekivanog skraćenja života. To se već počelo događati. Djeca koja su rođena 2020. godine u odnosu na djecu rođenu 2019. godine živjet će za 0,8 godina kraće, rekla je na Kongresu voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ, Sanja Musić Milanović.
DEBLJINA NIJE SAMO HRVATSKI PROBLEM, VEĆ I EUROPSKE UNIJE
U svibnju 2007. Komisija je uspostavila koherentnu i sveobuhvatnu strategiju Zajednice za rješavanje problema prekomjerne tjelesne težine i pretilosti usvajanjem Bijele knjige. Bijele knjige Europske komisije dokumenti su koji sadrže prijedloge za djelovanje Europske unije (EU) u određenom području, a svrha Bijele knjige je pokretanje rasprave s javnošću, dionicima, Europskim parlamentom i Vijećem u cilju postizanja političkog konsenzusa.
Strategija za zdravstvena pitanja vezana uz prehranu, prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost usredotočuje se na radnje koje se mogu poduzeti na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini kako bi se smanjili rizici povezani s lošom prehranom i ograničenom tjelesnom tjelovježbom, dok se bavi pitanjem nejednakosti među članicama Države. Primjer borbe protiv pretilosti koji je vidljiv u Hrvatskoj je EU projekt pod nazivom Živjeti zdravo gdje je bio cilj namirnice koje su zdrave označiti upravo takvom etiketom.
Radnje navedene u strategiji temelje se na čvrstim znanstvenim dokazima koji pokazuju odnose između određenih obrazaca prehrane i tjelesne aktivnosti i čimbenika rizika za određene kronične bolesti. Međutim, strategija također ističe potrebu za daljnjim istraživanjem u ovom području i naglašava središnju ulogu Komisije u olakšavanju partnerstava i preuzimanju vodstva u uspostavljanju zajedničkog okvira za djelovanje.
‘Debljina je diljem cijele Europe u neprestanom porastu, ljudi ne znaju što znači hraniti se zdravo’
Medicina životnog stila je nova grana medicine koja je posljednjih nekoliko desetljeća zauzela važnu ulogu u društvu i postavila nove temelje za ljudsko zdravlje. Prevencija i liječenje kroničnih nezaraznih bolesti – najvećeg uzroka smrtnosti u svijetu pomoću stupova; tjelesne aktivnosti, spavanja, prehrane, društvenog života i društvene interakcije te izbjegavanja ovisnosti glavna su poruka Medicine životnog stila, ali i temelj zdravije budućnosti kojoj svi težimo.
– Debljina je diljem cijele Europe u neprestanom porastu. Najstrašnije je što su zbog lošeg životnog stila djeca sve deblja. Ljudi ne znaju što znači hraniti se zdravo, a marketinške kampanje koje hranu punu šećera i aditiva reklamiraju kao zdravu dodatno pogoršavaju situaciju. Kako bi se potaknula promjena potrebno je educirati ljude i osvijestiti ih koliko je prehrana važna. Ona nam može biti otrov ili lijek, rekla je Charlotte Salter, predsjednica Norveške udruge za medicinu životnog stila i doktorica medicine životnog stila.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
