Pobrojali smo čega sve ne bi bilo u hrvatskom obrazovanju da nismo član Europske unije
Hrvatska je član Europske unije već gotovo 11 godina, a to je donijelo i neke novitete te prednosti u hrvatski obrazovni sustav. Povlačenje sredstava iz europskih fondova omogućilo je obnovu ili izgradnju studentskih domova, dogradnju škola i otvaranje novih vrtića. Zahvaljujući europskom novcu državnu stipendiju prima 12.000 umjesto 5.400 studenata nižeg socio-ekonomskog statusa, a Europska unija sufinancira projekt e-Upisa u srednje škole.
Studentski dom Palacin i zastave Europske unije | foto: SC Šibenik, Unsplash
Hrvatska od ulaska u Europsku unije za svoj razvoj može dobivati novac kroz europske fondove. Europski fondovi, objašnjeno je na stranicama Europskih strukturnih i investicijskih fondova, financijski su instrumenti za provedbu pojedine javne politike Europske unije u zemljama članicama.
– Navedene javne politike Europske unije, država članica i država kandidatkinja temelj su za određivanje ciljeva čije ostvarenje će se poticati financiranjem kroz EU fondove. EU fondovi su novac europskih građana koji se, sukladno određenim pravilima i procedurama, dodjeljuju raznim korisnicima za provedbu projekata koji trebaju pridonijeti postizanju spomenutih ključnih javnih politika EU. Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije, Republika Hrvatska postala je korisnica sredstava iz europskih fondova. U financijskom razdoblju 2014.-2020. RH je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura. Od 2021. do 2027. za Republiku Hrvatsku na raspolaganju je više od 25 milijardi eura u tekućim cijenama, stoji na stranicama Europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Novac iz europskih fondova ulaže se i u obrazovanje, o čemu se vladajući nerijetko hvale. Stoga smo pobrojali što se sve u hrvatskom obrazovnom sustavu promijenilo zahvaljujući EU fondovima.
Izgrađeno 14 studentskih domova
Preko 180 milijuna eura uloženo je iz europskih fondova u gradnju ili dogradnju 14 studentskih domova. Tako je obnovljen dom ‘Bruno Bušić’ u Splitu, studentski dom ‘I.G.Kovačić’ u Osijeku, veći dio studentskog doma ‘Stjepan Radić’ u Zagrebu i studentski dom Cvjetno naselje u Zagrebu. Izgrađeni su i novi studentski domovi u Zadru, Požegi, Šibeniku, Vukovaru, Puli, Osijeku, Dubrovniku, Virovitici, Varaždinu i Rijeci. Ipak, u Hrvatskoj i dalje velik broj studenata ostaje bez mjesta u studentskim domovima, a novi studentski domovi planiraju se u Zagrebu i Splitu.
Grade se vrtići iz EU fondova, sve kako bi se dostigli EU ciljevi
Mnogi hrvatski gradovi i općine uspjelih su iz europskih fondova povući novac za gradnju ili dogradnju vrtića. Kako bi se dostigli ciljevi EU u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, sredstva za dogradnju vrtića dodjeljuju se u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U siječnju 2023. Ministarstvo je preko javnog poziva podijelilo 1,2 milijarde kuna, a sredstva su tada odobrena za 255 projekata. U drugom javnom pozivu podijelilo se 51 milijuna eura, a novac je dobilo 95 projekata.
Osnovne škole dograđivat će se zbog cjelodnevne škole
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021. – 2026. daje novac za dogradnju osnovnih škola kako bi sve one mogle prijeći u jednosmjenski rad. Naime, plan je Ministarstva da do 2027. sve osnovne škole budu dograđene kako bi se cjelodnevna škola uvela frontalno. Dograditi treba preko 600 škola. Na javne pozive prijaviti se mogu jedinice lokalne ili područne samouprave koji su osnivači škola i to sve do 31. srpnja 2024. ili do iskorištenja raspoloživih sredstava. Najniži iznos koji se može dodijeliti je 100 tisuća eura, a najviši 20 milijuna eura.
Zbog EU posebno opremljene srednje strukovne škole
Ukupno 25 srednjih strukovnih škola u Hrvatskoj postalo je Regionalni centar kompetentnosti zahvaljujući Europskom socijalnom fondu. Iz EU fondova dobivena su sredstva za infrastrukturno proširenje i opremanje škola novom tehnologijom potrebnom za učenike, ali i za osposobljavanje i edukaciju odraslih. Detaljnije o regionalnim centrima kompetentnosti možete čitati ovdje.
Projektom e-Škole dodatno opremljene mnoge škole
Projekt e-Škole financiran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i državnog proračuna. Njime se želi povećati razina digitalne zrelosti škola i doprinijeti transformaciji obrazovnih i administrativnih procesa u obrazovnome sustavu. Projektom se nabavlja i informacijsko-komunikacijska tehnologija u školama, u što spadaju projektiranje i izgradnja lokalnih mreža u školama, opremanje nastavnog osoblja prijenosnim računalima, opremanje učionica i uspostavljanje novih regionalnih obrazovnih centara.
Zahvaljujući EU više studenata dobiva socio-ekonomsku stipendiju
Zahvaljujući financiranju iz Europskog socijalnog fonda i državnog fonda broj državnih stipendija za studente nižeg socio-ekonomskog statusa povećan je s 5.400 na 10.000. Tako se iz Europskog socijalnog fonda izdvaja 95 milijuna eura za državne stipendije. Stipendija se dodjeljuje za devet mjeseci akademske godine, a iznosi 200 eura mjesečno.
Online upise u srednju školu sufinancira Europska unija
Trenutni online sustav za upis u srednje škole sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Riječ je o projektu ‘e-Upisi: Informatizacija procesa i uspostava cjelovite elektroničke usluge upisa u odgojne i obrazovne ustanove’. Taj projekt obuhvaća i e-upise u vrtiće i osnovnu školu.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
