Političari stali pred srednjoškolce, morali odgovarati na važna pitanja: Nisu se sve stranke usudile doći
Mladi birači koji izlaze na EU izbore imaju svoje zahtjeve koji su se vrlo jasno kristalizirali u Gradskoj knjižnici Rijeka. Žele bolju zaštitu ljudskih i manjinskih prava, plaćeno stažiranje, priuštivo stanovanje, smanjenje stakleničkih plinova, veće subvencije za mlade poljoprivrednike i menstrualno bolovanje. Na događaj ‘Mladi i politika’, organizatori iz udruga Gong i Delta, pozvali su sve političke stranke koje se natječu na Europskim izborima. Ipak, odazvali su se samo SDP, Primorsko-goranski savez, Možemo, Radnička fronta i Gen Z lista. U razgovoru s političarima su sudjelovali učenici gimnazijskih i strukovnih škola, postavljajući jasna pitanja i ne padajući na floskule, istaknuli su organizatori.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Već je znano da mladi političari baš i nemaju previše šanse ulaziti u Sabor pa ni u Europski parlament zbog starijih kolega. No, ako možda nema previše političara ispod 30 godina, svakako ima birača. Da bi političari što izravnije čuli što žele mladi u Hrvatskoj, pobrinuli su se udruge Gong i ‘Delta’ koje su organizirale dijalog stranačkih kandidatkinja za Europske izbore s mladim biračima pod nazivom ‘Mladi i politika’. Događaj u Gradskoj knjižnici Rijeka, odvio se u sklopu projekta ‘Prvi put biram i sudjelujem’ koji je financiran kroz Erasmus + program Europske unije.
Mladi su britki i prate politiku: Sve stranke pozvane, samo ih se par odazvalo
Organizatori su ustvrdili kako su učenici strukovnih i gimnazijskih programa koji su sudjelovali na događaju, pokazali da ih itekako zanimaju politički programi i kako postići ciljeve koji političari zagovaraju. Pohvalili su ih zbog britkih pitanja i ‘što se ne daju impresionirati svakodnevnim floskulama’. Mladi se nisu libili poručiti političarima što od njih očekuju. Bolja zaštita ljudskih i manjinskih prava, plaćeno stažiranje, priuštivo stanovanje, smanjenje stakleničkih plinova, veće subvencije za mlade poljoprivrednike i menstrualno bolovanje, stavke su na popisu želja mladih birača.
Iz Gonga i Delte su istaknuli da su kandidati i kandidatkinje svih stranaka i listi koji žele slati svoje predstavnike u Europski parlament bili pozvani na događaj. Međutim, odazvali su se samo članovi stranaka SDP, Primorsko-goranski savez, Možemo, Radnička fronta i Gen Z lista.
‘Mladi nisu samo budućnost, mladi su sadašnjost’
SDP-ova Željka Šarčević Grgić poručila je učenicima da Europski zakoni kreiraju budućnost jer se implementiraju i u domaće zakonodavstvo. Smatra da je nužno izraditi ‘europski digitalni identitet’ i da su najvažnija područja djelovanja za mlade, briga o mentalnom zdravlju, plaćeno stažiranje i popravljanje stambenih politika. Predstavnik nezavisne liste Gen Z, Nikola Kožul, pohvalio se da su na njihovom popisu 12 kandidata jedino mladi.
– Mladi nisu samo budućnost, mladi su sadašnjost. Naša lista je sastavljena samo od mladih i sami smo napisali svoj program. U njemu se nalazi glasanje sa 16, bolje stambene politike, utjecaj novih tehnologija na naše živote, utjecaj na okolišne politike, ženska prava i ravnopravnost svih manjinskih skupina, rekao je Kožul.
Politika nije samo stranka, već svako grupno djelovanje
Borna Lozo iz stranke Možemo je naveo kako su dugogodišnji ciljevi ove zeleno-lijeve stranke dugoročni najam i priuštivo stanovanje. Napomenuo je i da njegova stranka u program ‘ne stavlja ciljeve koji nisu realni’. U ime Radničke fronte, s mladima je razgovarao i Izvor Rukavina koji je istaknuo da civilno društvo ne može riješiti sve društvene probleme.
– Treba nam društveno-humanističko obrazovanje u školama. Politički život nije samo stranačka politika, to je svako grupno djelovanje oko nekog pitanja, zaključio je Rukavina.
Inače, ususret Europskim izborima, na srednja.hr radimo serijal razgovora s najmlađim EU kandidatima. Poslali smo sedam pitanja za najmlađeg kandidata svih saborskih stranaka lista te listi Gen Z koja je u kampanji stavila najveći naglasak na potrebi slanja mlade generacije političara u Europski parlament gdje se donosi 60 do 80 posto zakona koje Hrvatska usvoji u vlastitom zakonodavstvu. U trenutku pisanja ovog članka, odgovorili su nam redom: Ante Petrović (19, Gen Z lista), Gabrijela Bošnjak (29, HSLS) i Borna Lozo (30, Možemo).
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.