Posjetili smo jedan od novijih, ali najskuplji studentski dom u Hrvatskoj: ‘Veliki smo dobitnici ulaska u EU’
Dubrovački studentski dom ujedno je i prvi hrvatski akademis. Riječ je o konceptu koji omogućuje institucijama koji se bave obrazovanjem u turizmu nuđenje smještaja i gostima koji nisu studenti.Ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik, Marko Potrebica, navodi da mu je cilj na ovoj način spriječiti poskupljenje smještaja za studente. Studentima je glavna kritika što u menzi nemaju doručak.
Galerija 32 Fotografija
Otvori
Studentski dom u Dubrovniku izgleda doista prekrasno u svako doba godine. No, možda djeluje najprivlačnije kada pada obilna dubrovačka kiša kakve nisu nimalo neobične početkom ožujka. Tada vam zbilja dobro dođe krov nad glavom, pogotovo zbog bure. Dok se inače studentskim domovima možete samo diviti izvana, u Dubrovniku možete i prenoćiti. Ne kao student, već kao gost hotela. Iako hotel možda baš nije najpreciznija riječ za ovaj smještajni objekt nazvanim Akademis Academia.
– Mi smo prvi hrvatski akademis, nismo hotel dapače ne volim da nas dovode u vezu sa hotelom, bez obzira na visoku kvalitetu naše usluge, jer smo jedan posebni projekt u visokom obrazovanju. Akademis omogućava ustanovama koji se bave obrazovanjem u turizmu da u svojim slobodnim, kapacitetima tijekom cijele godine mogu pružati odgovarajuće komercijalne usluge. Mi smo nastavna baza studija gastronomije Sveučilišta u Dubrovniku, a imamo dobru suradnju i sa srednjom turističkom školom u Dubrovniku. Učenici te škole dolaze kod nas na praksu. Naglašavam da nudimo smještaj jedino u slobodnim kapacitetima, pojasnio nam je ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik, ujedno i predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, Marko Potrebica.
Kako je istaknuo, prvo se preko natječaja smjeste svi redovni studenti, zatim svi Erasmus studenti, a onda studenti iz trećih zemalja koji studiraju na Sveučilištu u Dubrovniku, a potom i studenti trećih zemalja s drugih visokih učilišta u Gradu. Potom studentski dom nudi smještaj vanjskim suradnicima, profesorima i gostima Sveučilišta u Dubrovniku. Tek nakon svega spomenutog, ako ostane slobodnih kapaciteta, nudi se gostima koji nemaju poveznice sa sveučilištem i to najčešće mjesec i pol dana tijekom ljetnih praznika.
Spasenje od apartmanizacije: Sredstva za gradnju dobili od EU
Razgledavajući dom, odmah nam je postalo jasno zašto je, kako je istaknuo Potrebica, cijela zgrada dobila 2020. glavne nagrade za najbolju hrvatsku arhitekturu od strane Ministarstva Kulture i Hrvatske udruge arhitekata. Studentski dom je izgrađen 2020. godine, no njegova priča je puno starija. Kako je istaknuo Potrebica, koji je bio voditelj Projektnog tima za izgradnju Studentskog doma, o studentskom domu na ovoj lokaciji se počelo pričati negdje 2007. godine, a o potrebi izgradnje doma u Dubrovniku od 80-tih godina prošlog stoljeća. Svemu je kumovao razvoj turizma i apartmanizacija zbog koje je studentima izvan Dubrovnika bilo nemoguće pronaći smještaj. No, građevinsku dozvolu za projekt ove zgrade čiji dizajn potpisuju arhitekti profesori sa arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Tin Sven Franić, Vanja Rister te Ana Martinčić Vareško stigla je 2012. godine. Zbog nedostatka sredstava čekalo se povoljno vrijeme za početak gradnje.
– Bili smo veliki dobitnici ulaska u Europsku Uniju. Uspješno smo se prijavili i iz fondova za izgradnju doma dobili 150 milijuna i 900 tisuća kuna. No, sam dom je bio skuplji, ukupna cijena mu je iznosila 220 milijuna kuna. Važno je naglasiti da je dio novca koji je bio potreban za završetak doma osigurao Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija , Sveučilište u Dubrovniku i Studentski centar Dubrovnik. Razmišljajući kako se predstaviti kao novi proizvod, vidjeli smo da u potpunosti zadovoljavamo kategoriju hotela od tri zvjezdice. Onda smo i našli, tada novu kategoriju Ministarstva turizma i drago mi je da smo ponudili skroz novi proizvod, kao akademis. U dijelu koji nam ostaje za iznajmljivanje pokrivamo gubitke u našoj osnovnoj djelatnosti. Cijena smještaja za redovne studente je 113 eura, a participacija studenata u studentskom meniju je jedan euro, sažeo nam je Potrebica.
Dodao je i da su tijekom akademske godine 2023./24. pružili smještaj za 400 studenata, a imaju smještaj za njih 503. Sve su sobe dvokrevetne, a razlika između sobe za studente i one za goste akademisa su samo tome što ‘hotelski gosti’ imaju sobu gdje se kreveti približe da bi bili bračni kreveti. Zanimljivo je što sobe imaju dovoljno prostora i zastor da se soba može razdvojiti na dva dijela. Na taj način studenti u pretprostoru mogu imati prostor za sebe za učenje, a da im pritom cimer ne mora napustiti sobu. Studenti u podrumu imaju i svoj klub ‘Škatula’. Opremljen je s pikadom, biljarom, velikim TV-om sa svim sportskim programima, stolnim nogometom čak i PlayStationom 5. Također, studenti imaju i teretanu. Potrebica nam s ponosom ističe da je u njoj vježbala i vaterpolska reprezentacija. Međutim, klub je isključivo za studente, ne i za goste akademisa. Sveučilištu studentski dom pomaže s multifunkcionalnom dvoranom u kojoj su već održali neke zanimljive konferencije i kongrese. U teretanu mogu ulaziti čak i studenti koji nisu stanovnici doma, ali se školuju na Sveučilištu u Dubrovniku.
Postoji pravilnik, ali nisu to božje zapovijedi: ‘Mislim da smo dovoljno tolerantni’
Studenti imaju i zajedničke prostorije na katovima. One su im dostupne cijelo vrijeme uz poseban noćni režim rada. Razlog za to je da ne dođe do prenatrpanosti i ‘tuluma’ koji bi onda uznemiravao susjede. Tijekom razgleda studentskog doma, vidjeli smo kako Potrebica pozdravlja praktički svakog studenta. Govori nam da je studiranje u Dubrovniku sjajno za one koji žele osobniji pristup pri svom studiranju. Manje je studenata pa tako profesori znaju svakog studenta ili u ovom slučaju, stanara studentskog doma. To može biti korisno svima uključenima kada je riječ o pravilima, ali Potrebica ističe da ona ‘nisu upisane kao deset božjih zapovijedi’. Istaknuo je da je Dubrovnik grad s mjerom te dok zabava ostaje u zidovima studentskog doma, problema neće biti.
– Mislim da smo dovoljno tolerantni da prepoznamo situaciju koja je mladenačka i normalna, od situacije koja može ‘eskalirati’. Nalazimo se u specifičnoj zoni, u udolini smo između dva naselja usred grada i cilj nam je spriječiti bučne zabave koje bi uznemiravale susjede i dovele nam policiju. Sa studentima imamo dobru komunikaciju. Kažem da je Dubrovnik idealan grad za studiranje. Malo nas je i znamo vas po imenu prezimenu, kao i vi nas. Ako mladić dovede djevojku ili djevojka mladića, sigurno da im nitko neće pokucati na vrata u osam navečer i izbaciti ih vani. Ali, ako krenete u pola noći glasno vikati kroz prozor, onda će reagirati recepcija i zaštitari, pojasnio je Potrebica.
Dodao je i da su kamere na svim javnim površinama. Srećom, većih incidenata nije bilo, eventualno je bilo slučajeva da je netko negdje zametnuo svoje stvari. Ravnatelj studentskog centra se nada da ni ubuduće neće biti većih incidenata.
– Moramo razumjeti mlade ljude koji su puni energije i života. Norme i ograničenja ih ne privlače silno. Ali, kad pričam sa studentima kažem im, ‘razumite i vi nas, moramo poštivati neka pravila’. Mislim da smo pronašli neku ravnotežu. Primjerice, imali smo situaciju da je zaštitar bio prestrog prema studentima. Onda smo od zaštitarske službe zatražili drugu osobu, prisjetio se Potrebica jedne situacije koju su uspjeli popraviti.
Tijekom godine studenti po ljeti turisti: Uz par iznimaka
U brojnim sadržajima koji redoviti studenti imaju za 113 eura mjesečno, Studentski dom ima problema s financiranjem osnovnog poslovanja. Sve troškove snosi sam Studentski centar, a u ukupnoj financijskoj slici samo šest posto ukupnih prihoda dolazi od države na ime subvencije studenata. Naime, Potrebica ističe kako studentski centri nisu na trošku Ministarstva s plaćama, režijskim troškovima i troškovima poslovanja općenito. Minus u poslovanju sa studenima pokrivaju kroz smještaj u akademisu i niz komercijalnih događaja koje organiziraju. Cijena smještaja za hotelske goste, navodi nam Potrebica, zavisi od doba godine. Primjerice, kad smo bili u ovom domu u ožujku, noćenje u dvokrevetnoj sobi s uključenim doručkom je iznosio od 58 do 84 eura. Po ljeti, ovisno o popunjenosti u Dubrovniku, smještaj košta od 120 do 150 eura. Ukupno u poslovanju 63 posto prihoda čine komercijalni prihodi. Ravnatelj Potrebica ističe da je ‘jasno kako je to jedini model održivosti poslovanja’.
Zbog toga je bitno da su kapaciteti akademisa što dostupniji. Studenti ostati do kraja ljetnih ispitnih rokova, a potom se vratiti krajem kolovoza kada kreću jesenski rokovi. Potrebica ističe da studentima koji u osmom mjesecu dolaze na ispit naplate smještaj 100 kuna po danu ako ostaju kraće ili pola mjeseca ako im je to povoljnije. Međutim, studenti koji ljeti imaju obveze na Sveučilištu mogu ostati u svojoj sobi tijekom ljeta. Što se tiče osoblja u studentskom domu, situacija je malo izazovnija nego u drugim studentskim domovima koji nemaju hotelsku djelatnost.
– Ako student ima opravdanu studentsku obvezu, dozvolimo im ostanke. Primjerice, ako sudjeluje u nekom znanstvenom projektu ili radi na sveučilištu. Tu informaciju dobijemo od nastavnika ili putem rektorata. Prošle godine smo imali četiri ili pet takvih studenata. Budući da je riječ o komercijalnoj djelatnosti, naši zaposlenici onda moraju imati plaću kao u branši te im plaće rastu zbog manjka radnika. Teško je pomirljiv taj trokut između radnika, mene kao ravnatelja i studenata. Ali, dok sam ravnatelj trudit ću se pronaći ravnotežu. Cilj je zaštitit postojeće cijene studentima slabijeg imovinskog stanja što duže. Zaraditi na tržištu je teži put, ali mislim da je jedini pravedan, ustrajan je Potrebica.
Kritike studenata: ‘Znamo da je svaka menza u Hrvatskoj sranje, ali ova naša je dosta loša’
Kao što smo ranije pisali, cijena smještaja u Studentskom domu u Dubrovniku od 113 eura je najviša cijena za smještaj studenta u nekom hrvatskom studentskom domu. U razgovoru s grupicom dubrovačkih studenata koji su htjeli ostati anonimni, otkrili su nam da su zadovoljni smještajem. No, ima problema koje bi željeli riješiti. Prisjetili su se da je svojevremeno u studentskom domu doista bio jedan neugodan zaštitar. Jednom su prilikom išli zapaliti te im je zaprijetio da će ih, kako su nam rekli, ‘nabiti nogom’. No, jedna stvar im je posebno kritična: ponuda studentske menze. Pritužbe između troje naših sugovornika, samo su pljuštale.
– Doručka nema, što je sramota. Svi znamo da je to najvažniji obrok dana. Znam da je svaka menza u Hrvatskoj sranje, ali ova naša je dosta loša. Zna se ponekad pogoditi dobar ručak ili večera. Navečer stave tešku hranu, tipa kobasicu, koja teško pada na želudac. Svaki dan ponavljaju meni, po danu znamo što će biti, nadopunjavali su se međusobno studenti s kojima smo razgovarali.
Dio studenata zadovoljan: ‘U domu imam sve’
Nedostatka doručka je svjesna i Sanjina Cvijanović. Ali kako nam navodi, snađe se jer u blizini ima pekarnica. Također voli i palačinke u restoranu akademisa. U studentskom klubu najviše obožava društvene igre, a pokretačica je i studentskog čitateljskog kluba. Ističe da joj je studentski dom iznimno bitan jer bez njega ne bi mogla ni biti u Dubrovniku. Sviđa joj se i osobniji kontakt s profesorima, iako kada je došla studirati komunikologiju prije tri godine nije imala nikakva očekivanja.
– Meni je najdraže što u domu imam sve. Menzu koja nam je na prizemlju, imamo teretanu koja nam je besplatna. Imam čajnu kuhinju, ako ogladnim kad je vrijeme večere ili ručka ili ako mi se ne svidi meni. Imamo čitaonice koje dosta koristimo s obzirom da dijelimo sobu s nekim pa nemamo isti raspored. Ili vam jednostavno treba pet minuta odmora. Imamo i praonice, sve nam je tu. Ali ono što je meni ove godine najdraže jest upravo novootvoreni studentski klub i čitateljski klub koji sam pokrenula s kolegicama u čitaonici na četvrtom katu, podijelila je Sanjina s nama svoje dojmove.
Akademis za spas likvidnosti: Cilj je da ne poskupi studentima
Upitan o doručku, Potrebica je potvrdio da dubrovački studentski dom doista ne nudi doručke svojim studentima. To pravda manjkom radne snage i zbog cijene obroka jer je za najveći dio sastavnica doručka skuplja nabavna od prodajne cijene predviđene Pravilnikom iz 2012. godine. Navodi da nemaju prostora za stvaranje novih gubitaka. Doručak bi se mogao ponuditi tek kad bi studenti pristali na povećanje cijena. Ali, takve pregovore, zbog trenutnih pravila, nije moguće ni započeti.
– Cijena prehrane se nije mijenjala od 2012. i imamo problem s javnom nabavom. Na razini Zajednice Studentskih centara ponudili smo ponudili novi jelovnik od 400 jela jer je glavni prigovor studenata da je ponuda hrane jednolična. Ali, meniji su zadani i sustav dozvoljava samo određena jela. No, omogućili smo kvalitetan obrok za jedan euro. Erasmusovci su šokirani kada za taj iznos dobiju juhu, predjelo, glavno jelo i salatu. Ali, ne znamo koliko će dugo ovaj sustav biti održiv, zato se i pokrivano komercijalnom djelatnošću, pojasnio je Potrebica.
Ponovio je i da djelatnici u Studentskom centru zbog toga nemaju ljetni godišnji odmor, iako bi svi rado barem 20 dana. Iako je cilj svakog sveučilišta da privuče što više studenata, veći priljev studenata u ovaj dom, znači da bi ugrozilo poslovanje akademisa. Toga je svjestan i ravnatelj SC-a. Brine ga kako bi u slučaju porasta studenata zatvorili godinu bez poskupljenja. Otkrio na je da ima jednu ideju, ali da ona nije za javnost, da je najprije treba raspraviti s upravom Sveučilišta u Dubrovniku. No, cilj mu i u tom slučaju ostaje isti kao do sada.
– Zahvalio bi se na podršci prilikom realizacije projekta rektoru Nikši Burumu i članovima projektnog timu za izgradnju doma. Posebno bi se rektoru Burumu i prorektoru Nebojši Stojčiću zahvalio što su ovaj jedinstveni poslovni koncept akademisa podržali od prvog dana jer je alternativa stečaj ili čekanje milostinje iz Zagreba u vidu proračunskih sredstava. Definitivno nisam za to da teret svih poskupljenja padne na studente tj. one studente koji nemaju. Ono što je problem sustava obrazovanja visokog sustava, još od kada sam kao student bio predsjednik Hrvatskog studentskog zbora, to što sustav u Hrvatskoj ne raspoznaje one koji imaju od onih koji ne nemaju. Stoga sam u dogovoru s našim studentskim zborom dogovorio da mi kažu ako postoji netko tko si zaista ne može priuštiti sobu. Ili ga zaposlimo u akademisu ili smislimo neki drugi model. Do sada smo imali par takvih situacija, otkrio nam je Potrebica.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
