Posjetili smo jedinstvenu školu u Hrvatskoj: Učenici izrađuju čudesa, dolaze im se diviti i turisti
Brački kamen je navodno korišten i u izgradnji američke Bijele kuće. Klesarska škola u Pučišću stvara nove generacije klesara i klesarskih tehničara koji vježbaju i rade na ovom vrijednom materijalu. Europski parlament je u listopadu 2023. godine usvojio regulaciju za zaštitnu oznaku geografskog podrijetla ručno izrađenih proizvoda i industrijske baštine. Na snagu stupa prvog prosinca 2025. godine, a u njenom sklopu bi na europskoj razini mogao biti zaštićen i brački kamen. Klesarska škola u Pučišću, jedina takva škola u Hrvatskoj, uči učenike tajnama klesarskog zanata. Imaju i učenički dom te održavaju stoljetne tradicije klesarstva na otoku preko puta Splita.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Prekrasno plavo more, lijepo svibanjsko vrijeme, taman dovoljno da hrabriji plivači otvore sezonu. Ovo su prvi dojmovi mirne, pitoreskne atmosfere luke Pučišća. Čim smo stigli u ovo malo mjesto na Braču, poriv nam je bio opustiti se, sjesti negdje na kavu i upijati prekrasnu scenu. No, zvukovi iz bijele škole ispred koje smo parkirali u prvom redu do mora odmah su nam rekli da se mlade generacije ovog mjesta ne odmaraju. Dapače, rade poprilično zahtjevan fizički posao u prekrasnoj zgradi koja svojim izgledom, građevnim materijalom i skulpturama ispred glavnog ulaza prezentira najbolje od najboljeg glede bračke kulturne baštine.
Jedina klesarska škola u Hrvatskoj: Brački kamen u zgradama pod UNESCO-ovom zaštitom
Ne samo da je Klesarska škola u Pučišću jedina klesarska škola u Hrvatskoj, već učenici ove škole imaju još jednu posebnu privilegiju. Svoje prve radove i praksu odrađuju obrađujući čuveni brački kamen. Nadaleko poznat i cijenjen građevinski materijal. Iako stereotipi o Bračanima govore da su škrti, brački kamen, za dobru cijenu, distribuiran je po cijelom svijetu.
Iako se to baš ne može konkretno dokazati, govori se da čak i Bijela kuća u Washingtonu u svojoj strukturi navodno ima bračkog kamena, kao i zgrade parlamenta u Beču i Budimpešti. No, zato je brački kamen bez sumnje korišten za gradnju Dioklecijanove palače, Katedrale sv. Jakova u Šibeniku te Katedrale sv. Lovre u Trogiru. Sve tri spomenute lokacije, zaštićene su od strane UNESCO-a kao svjetska baština.
Kvaliteta, izgled pa i zvuk: Pučišće stoljećima okuplja klesare i kipare
Brački kamen svoje karakteristične bijele boje izvlači se iz Pučiškog kamenoloma, a najbolji komadi nalaze se u uvali Veselje. Samim time, klesari i kipari su već stoljećima u ovom mjestu. Denis Nižetić, voditelj praktične radionice Klesarske škole, prati nove generacije klesara već 31 godinu. Lupivši prstima po jednom od radova od bračkog kamena, pojasnio nam je zbog čega je ovaj materijal toliko cijenjen.
– Po kvaliteti, izgledu, načinu klesanja. Čujete po zvuku koliko je zdrav, kompaktan, otporan na atmosferu i jako podoban za klesanje. Kada je na suncu, samim načinom obrade pokazuje nam igru svjetla i sjene, pojasnio nam je Nižetić.
Galerija 14 Fotografija
Otvori
Jednostavni i složeni radovi: Učenici se snalaze u grbovima, stupovima i fontanama
S ponosom nam je pokazivao šarolike kamene radove generacija učenika. Od isklesanog hrvatskog grba, skulptura do visokih fontana, nevjerojatno vam je pomisliti da iza toga stoje maloljetnici. Nižetić navodi da ne postoje lakši ili teški radovi, već jednostavniji ili složeniji. Iako nijedan od ovih učeničkih radova nije na prodaju, unatoč upitima zainteresiranih ljudi, cijena se lako može odrediti.
Složenost rada ovisi o veličini, načinu izrade i koliko je složen rad. Dakle profilacija izvedbe i elementi koji se krešu. Ovi radovi su dokaz da se sve može naučiti. Hrvatski grb te veličine 60 × 90 vrijednost rada je oko tisuću do 1.200 eura, a kompozitni stup napravljen je od četiri komada, procijenjen na oko 20 tisuća eura. Kao nastavnik, zato što su radovi nastali timski, od više učenika, kroz generacija, smatram da ih nitko nema pravo prodati, objasnio nam je Nižetić.
Tko nauči brački kamen, lako će sve ostalo: ‘Na otoku je to stvar ponosa’
Škola brački kamen dobiva kao donaciju od tvrtke koja se bavi njenim izvlačenjem. Tako da je ovaj vrijedan kamen uz učenike već od prvog praktičnog učenja. No, Nižetić nas uvjerava, kad se učenici nauče raditi s ovako kvalitetnim kamenom, sve ostalo će lako doći. Sa svega pet do 10 dana dodatne, kratke obuke. Učenici mogu lako raditi i s granitom, mramorom i drugim kamenitim materijalima. U praktikumu se praksa provodi za oba smjera koja ova škola podučava: četverogodišnje klesarske tehničare i trogodišnje klesare.
Učenici u praktikumu nisu bili previše raspoloženi za razgovor dok su posvećeno radili na svojim radovima. Neki su vježbali početne stvari poput ‘ravnanja stranica’, a drugi su već radili na rozetama. Naglasak je na tradicionalnim alatima, a tek za pojedine stvari poput izrade reljefa, koriste elektroničke, pneumatičke alate. Svi učenici s kojima smo razgovarali, govore nam da ih u početku ruke bole nakon prakse. Ali, s vremenom razviju kondiciju.
Među klesarima ima i klesarica. Stereotipa nema, sve više učenica upisuje program. Heda, koja je trenutno u trećem razredu klesarskih tehničara, navela nam je da planira ići studirati restauraciju nakon završetka srednje. Iako nije bila previše pričljiva, dok se bavila izradom rozeta otkrila nam je da ju je klesarstvo privuklo nakon što je doznala za školu gledajući jednu emisiju. Njen kolega koji trenutno ide u drugi razred, Zvonimir, razmišlja o poslu nakon završetka svojeg školovanja. Naveo nam je i da je rad s bračkim kamenom velika stvar glede održavanja tradicije, a uvjeren je da bi sa svojim znanjima mogao biti tražen i u EU zemljama.
– Na otoku je brački kamen definitivno stvar ponosa. Tradicija duga stoljećima i svatko tko radi na Braču se ponosi time da je to brački kamen. Definitivno ima posla. Pogotovo na Braču, iako nisam siguran za ostatak države. Prvo bi radio za nekoga, dobio radno iskustvo pa bi onda otvorio svoj obrt i radio samostalno. Obrt u Irskoj? Pa bilo bi moguće, za, na primjer, restauraciju starih zgrada. Ako treba zamijeniti elemente od kamena pa se rade novi. Toga ima po cijeloj Europi, rekao nam je Zvonimir.
Šanse za posao, šanse za pokretanje biznisa: ‘Zbog ovog smo zanimanja ovdje stoljećima’
Da učenici Klesarske škole, imaju prilika za naći posao, rekao nam je i Nižetić. Ocijenio je klesarstvom zanimanjem koje se definitivno može raditi na otoku, iako je naglasio da se u ovaj rad treba uložiti puno vremena. Klesarstvo je učenicima prilika i za ulazak u poduzetničke vode, a troškovi vlastitog posla nisu toliko skupi.
– Kad otvorite prtljažnik auta jednog Bračanina, naći ćete udicu, motiku, sve vrste alata, bavimo se sa svime da bi opstali. Ali zbog ovog zanimanja smo ovdje stoljećima. Kod vlastite radnje, vi u biti ništa ne ulažete, već vas financiraju investitori. Primjerice, otvorim radionicu i na meni je da znam raditi. Ugovorim posao, uzimam predujam za materijal i neke manipulativne troškove. Odradim posao i ako je investitor zadovoljan, uplaćuje ostatak. Ostvarujete prihod, a ako radite s klasičnim ručnim kovanim alatima, njihov set kupite za tri tisuće eura. Dakle, to je minimalna investicija, a taj alat ne možete potrošiti, možete ga samo izgubiti, istaknuo je Nižetić.
EU će zaštititi rukotvorine i industrijske proizvode po zemljopisnom podrijetlu: Velika prilika za Brač?
Brački kamen je izrazito cijenjen i godinama se govori da bi ovaj materijal trebalo zaštititi na europskoj razini. Europska unija već godinama njeguje zaštite geografske oznake podrijetla za poljoprivredne proizvode. Time su zaštićeni hrvatski poljoprivredni proizvodi kao što su dalmatinski pršut ili paška janjetina. No, od jeseni 2015. godine se zagovara i da se ova oznaka geografske zaštite proširi i na industrijske proizvode i rukotvorine. To bi, s obzirom na podrijetlo, uključivalo i zaštitu bračkog kamena, te rezultiralo porastom i očuvanjem reputacije ovog materijala.
– Bilo bi poželjno da se zaštiti. Pogotovo jedna određena količina koja je potrebna za obnovu naše kulturne baštine koja je praktički izgrađena 90 posto na području Jadrana od Bračkog kamena, komentirao je profesor Nižetić.
Europski parlament je odobrio regulaciju za zaštitu geografskih oznaka nepoljoprivredne baštine 18. listopada prošle godine, te bi trebao na snagu stupiti 1. prosinca 2025. godine. Zagovornici ove zaštite ističu da bi ona donijela puno koristi za regije odakle ovakvi proizvodi potječu i proizvođači koji se bave radom s njima. Pogotovo malim i srednjim obrtnicima. K tome, očuvala bi se i tradicija i kulturna baština, koja u slučaju, bračkog kamena podrazumijeva i tradicionalan rad s ručnim alatima. Ako bi netko na tržištu tvrdio da prodaje brački kamen, a to nije istina, proizvod bi bio zaplijenjen na EU tržištu.
Pet eura za turiste: Neke učenike živciraju, druge baš i ne
Iako smo klesarskim učenicima malo narušavali rutinu svojim ispitivanjima, nažalost ili nasreću, već su na to naviknuti. Naime, klesarska radionica u kojoj odrađuju praksu redovito dobiva posjete turista. Turisti plaćaju ulaznicu pet eura, a Nižetić nam navodi da se obilasci dogovaraju s agencijama. Novac se koristi za ulaganje u školu. Mišljenja među učenicima su podijeljena. Neki navode da im ne smetaju niti se obaziru na njih. No, neki su nam se požalili kako ih turisti svojim slikanjem i pričanjem ometaju u radu.
Klesarska škola Pučišća, posjet turista | foto: Ivor Kruljac, srednja.hr
Među turistima koji su posjetili klesarsku radionicu bio je i 32-godišnji Christian iz Frankfurta. Ispričao nam se da baš ne zna najbolje engleski, ali naveo je da mu se sviđa prizor koji je zatekao u radionici. Upitan o bračkom kamenu, nije znao previše pa tako nije ni čuo navode da je ovaj gradivni materijal navodno utkan u rezidenciju američkog predsjednika. No, smatra da bi se brački kamen i industrijska baština općenito, trebala zaštiti na europskoj razini po svojoj geografskoj lokaciji podrijetla.
– To je jako važno, to bi bila poveznica između zemalja. Ovo je zanimljiv posao, dobar i težak, krako nam je rekao Christian gledajući učeničku praksu.
U učeničkom domu je više učenika nego onih iz Pučišća: ‘Hrana je jako upitna’
Galerija 10 Fotografija
Otvori
Iako je brački kamen ponos Pučišća, Nižetić nam govori da je sve manje učenika u Klesarskoj školi ustvari sa samog otoka. Srećom, odmah pokraj ulaska u školu, nalazi se i učenički dom koji je ove godine dom za, po podacima od ravnateljice, Tamare Plastić, 35 od 47 učenika koji idu u ovu školu. Većinom su učenici smješteni u sobe s dvije ili tri osobe. Među njima je i Laura iz Zadra koja nam je rekla da joj je dom igrao značajnu ulogu za odabir ove škole. Klesarstvo ju je oduvijek zanimalo, a njena mama je restauratorica.
Upitana o odnosu s učenicima iz Brača, rekla je da nema razlike između domaćih i učenika i iz doma. Svi se dobro svađaju. No, kroz smijeh nam je rekla da su ‘Bračani malo škrti’ te se ‘vole hvaliti da je to njihov kamen’. Slično nam je rekao i Zvonimir koji je rekao da si učenici međusobno pomažu kako tko negdje zapne.
– U mojoj sobi u domu su tri cure. Dobro je što imamo WC, struju, pranje rublja i tri obroka dnevno. No, hrana je jako upitna, s puno masti. Nekad nam daju jela koja skoro nitko ne jede pa nam se govori da smo izbirljivi. Ima odgajatelja koji su jako opušteni i onih koji su iskompleksirani pa oh izbjegavamo. Imala sam problema jer nosim kratke hlače i majice na špaline. Dan danas se borim protiv toga. prvašići smiju biti vani do devet navečer, a mi ostali do 10, nema veze što imam 18, pobrojala nam je Laura pluseve i minuse života u domu.
Klesarstvo nije talent već zanat s tajnama i tehnikama: ‘Garantiram da ga učenici mogu naučiti kroz tri do četiri godine’
U svakom slučaju, Klesarska škola se nada da će imati više učenika kako bi se zadržala ova zanimljiva otočna tradicija. Nižetić ističe da klesari poslije ovog školovanja i tri godine radnog iskustva mogu polagati majstorski ispit za samostalne klesare, a klesarski tehničari su izvrsna baza za studiranje već spomenute restauracije i fakulteta vezanih uz građevinu.
– Ne znam koliko mogu biti objektivan jer sam osobno klesarske struke. Ali, svi spominju talent no ovo je zanat. Imamo tajne i tehnike koje se prenose iz generacije u generaciju. Garantiram da učenici kroz tri do četiri godine mogu naučiti jako kvalitetan zanat, zaključio je Nižetić.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
