Pred nama je najveća izborna godina u povijesti: Evo gdje će sve glasovati četiri milijarde ljudi
Iduća godina obećava intenzivan izborni ciklus u Hrvatskoj s parlamentarnim, predsjedničkim i izborima za Europski parlament. No, neće 2024. biti superizborna samo za Hrvatsku, već i za ostatak svijeta. Naime, u više od 70 država diljem svijeta, na gotovo svim kontinentima, gotovo četiri milijarde građana izići će na birališta, što je više nego bilo koje druge izborne godine u povijesti. Donosimo pregled izbora koji bi mogli dovesti do dramatičnih ili nimalo iznenađujućih promjena u svijetu u idućih 12 mjeseci.
foto: Canva
Za Hrvatsku će 2024. biti superizborna godina jer su pred nama parlamentarni, predsjednički i izbori za Europski parlament. No, iduća će godina biti rekordna, megaizborna godina za cijeli svijet. Rezultati izbora, pogotovo onih u SAD-u, mogli bi uz ratove i sve snažnije posljedice klimatskih promjena odrediti budućnost svijeta u idućih nekoliko desetljeća, a više od četiri milijarde ljudi trebali bi izaći na birališta i odrediti put kojim će krenuti svijet, piše CNN.
Na izbore u 2024. izlazi više birača nego ikad u povijesti
Kako piše Economist.com, na biračka mjesta sljedeće godine izlazi više birača nego ikad u povijesti. Najmanje 64 zemlje, uz dodatak desetak država Europske unije (što predstavlja ukupnu populaciju od oko 49 posto ljudi u svijetu), trebaju održati izbore. SAD, Indija, Rusija i Ujedinjeno Kraljevstvo samo su mali dio država koje čekaju nacionalni izbori u 2024. godini. Izbori će se još održati i u Bangladešu, Indoneziji, Pakistanu, Južnoafričkoj Republici i Meksiku.
U najdemokratskijim zemljama, poput Ujedinjenog Kraljevstva, izbori planirani krajem 2024. odlučit će o sljedećoj vladi ili uzrokovati bitnu promjenu politike. S druge strane, u Rusiji zbog manjka neovisnih medija i kritičara u zatvoru ili egzilu, predsjednik Vladimir Putin najvjerojatnije će osigurati svoj sljedeći mandat.
Izbori će se održati 17. ožujka, a treba podsjetiti kako je Putin 2021. potpisao zakon kojim se ‘brišu’ njegovi prethodni mandati. To znači da, nakon što mu 2024. završi aktualni mandat, Putin će se, prema zakonu, moći kandidirati na predsjedničkim izborima te godine i 2030. godine. Drugi ‘namješteni’ izbori, u autokratskim državama u kojima se može pretpostaviti tko će pobijediti, zakazani su za 1. ožujka u Iranu, a 25. veljače u Bjelorusiji.
Za zemlje između, poput Indije ili Sjedinjenih Država, izbori su i dalje važni, a Economist.com procjenjuje kako bi možda mogli biti slobodni i pošteni. Drugi aspekti demokracije, poput sudjelovanja ili upravljanja, imaju određene slabosti. Neke zemlje, poput Brazila i Turske, neće održati opće izbore 2024., ali će imati lokalne ili općinske izbore u kojima će sudjelovati cijela država.
Kakav je interes za europske izbore?
U lipnju će birači s pravom glasa u 27 zemalja članica Europske unije izabrati tko će ih predstavljati u Europskom parlamentu, jedinoj instituciji u svijetu koju izravno biraju građani. Kako piše Euronews.com, projekcije porasta potpore euroskeptičnim i krajnje desničarskim strankama, potaknute nedavnim izbornim uspjesima u Nizozemskoj, Italiji, Finskoj i Švedskoj, bacaju određene sumnje oko budućeg puta EU-a.
Posljednje ankete pokazuju da čak 79 posto Hrvata prepoznaje koristi od članstva u Europskoj uniji, dok 72 posto građana EU-a dijeli to mišljenje. Također, većina ispitanika u Hrvatskoj (njih 57 posto) smatra da je članstvo u EU-u dobra stvar za zemlju, dok na razini EU-a to smatra 61 posto ispitanika. Da je članstvo u EU-u loša stvar, smatra 11 posto Hrvata, a 32 posto ih je neutralno.
Gospodarska kriza u velikim gospodarstvima EU-a, nezadovoljstvo koje se kuha u ruralnim područjima, klimatske promjene i migracije bit će glavna pitanja za kampanju. Izbori će također odlučiti tko će voditi sljedeću Europsku komisiju, a Euronews.com predviđa da će se sadašnja predsjednica Ursula von der Leyen ponovno natjecati i pokrenuti veliku promjenu na čelnim mjestima u EU.
Izbori se održavaju i u desetak europskih država
Geografski prikaz država u kojima će se održati izbori u 2024. | foto: screenshot time.com
Što se ostatka Europe tiče, Finska će izabrati svog novog predsjednika već u siječnju. Parlamentarni izbori u Litvi održat će se 12. svibnja, a u Hrvatskoj do 22. rujna. U Belgiji će se 9. lipnja održati i savezni izbori, a parlamentarni izbori u Portugalu održat će se 10. ožujka, dok se u Austriji trebaju održati do jeseni 2024. godine.
Predsjednički izbori u Ukrajini trebali bi se održati u proljeće, ali zakon zabranjuje glasovanje u vrijeme izvanrednog stanja. Predsjednik Volodimir Zelenski je početkom studenog rekao da bi održavanje izbora za vrijeme rata bilo ‘krajnje neodgovorno‘. Ipak, TheGuardian.com ističe kako bi izbori bili ‘vrijedni truda, čak i da ga je Putin pokušao bombardirati, što bi pokazalo da demokracija odbija biti ubijena’.
Što mogu donijeti izbori u SAD-u, Indiji i Indoneziji?
Opći izbori održat će se u Indoneziji 14. veljače, a u Indiji ili u travnju ili svibnju. Glasovanje u Indoneziji bit će najveći jednodnevni izbori ikada na svijetu s više od 200 milijuna birača s pravom glasa, a Tajvan će izaći na predsjedničke izbore 13. siječnja. Indija, najmnogoljudnija demokracija na svijetu na čijim je prošlim parlamentarnim izborima glasovalo 913 milijuna birača, na proljeće će u procesu dugom nekoliko tjedana odlučivati hoće li Narendra Modi moći formirati vladu i ostati premijer, ili neće.
Ipak, jedni od najvažnijih izbora s najsnažnijim posljedicama na ostatak svijeta održat će se 5. studenog 2024. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. U utrci za predsjednika, po svemu sudeći, opet će se suočiti Joe Biden i Donald Trump. Republikansko preuzimanje vlasti – bilo Trumpovo ili ne – moglo bi, kako navodi Economist.com, poremetiti ‘čvrsto usklađenu politiku Zapada prema Ukrajini’, budući da neka krila stranke pozivaju na ograničavanje vojne i financijske pomoći Kijevu, a povrh toga, to bi moglo označiti i povratak trgovinskih i carinskih sporova.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
