Skoknuli smo do najveće srednje u Istri: Jedna prostorija posebno nas se dojmila
Nedavno jednotjedno ‘preseljenje’ naše redakcije u Pulu iskoristili smo kako bismo posjetili Gimnaziju Pula, najveću srednju školu u Istarskoj županiji. Škola je to koja je poznata po dobroj podudarnosti školskih i ocjena učenika na maturi, po uspjehu svojih učenika na maturi, ali i nizu Erasmus projekata kroz koji od učenika nastoje napraviti prave europske građane. Nedavno je u sklopu škole otvoren i glazbeni studio u koji smo ‘zavirili’.
Galerija 9 Fotografija
Otvori
Gimnazija Pula sa svojih 690 učenika najveća je srednja škola u Istarskoj županiji. Razredni odjeli od a do g imaju učenike općegimnazijskog, jezičnog i prirodoslovno-matematičkog smjera. Rado bi primili i ostale đake, započinje priču o školi ravnatelj škole Nikola Vujačić. Budući da je riječ o najvećoj istarskoj srednjoj školi, naš redakcijski put u Pulu nismo mogli ne iskoristiti i za posjet ovoj školi.
– I ja bih volio da više učenika ide u školu, pogotovo u ovakvu za koju mislim da je solidna, ali nama je potrebno još učionica, odgovara ravnatelj na naše prvo pitanje o tome planiraju li proširivati upisne kvote.
Ocjene na maturi ne odskaču puno od onih na maturi
Gimnazija Pula jedna je gimnazija koje su poznate po realnom ocjenjivanju svoji učenika, odnosno po tome da zaključne ocjene maturanata ne odudaraju puno od ocjena na državnoj maturi. Primjerice, prosječna ocjena na trima obveznim predmetima mature bila je lani 3,77, a u školi je prosjek 3,97. I to je zasigurno jedan od faktora koji privlače osmaše. Pitamo ravnatelja kako to postižu.
– Iz osnovnih škola dolaze učenici koji su nekako naviknuli na topliji odnos s osnovnoškolskim nastavnikom, koji ih možda kod zaključivanja ocjena želi potaknuti dodatno. Nama to u srednjoj školi zna raditi probleme. I u prvom i drugom srednje to bude veliki problem, a učenicima se čini da su neki profesori hladniji i distanciraniji. I možda i jesu naspram osnovne škole, ali to je sve priprema za fakultet. I ti đaci trebaju učiti redovito, neće ih nitko voditi za ruku, nastavnici od njih očekuju da prate i sami zapisuju ono što govore na satu. Tu onda bude malo problema jer učenici osjećaju da su oni dobri ponašanjem, ali je ocjena slabija. Mi inzistiramo na tome da je ocjena realna, baš zbog državne mature. Što znači da im dajemo petice, kada na kraju na maturi neće moći pokazati da su uistinu savladali to gradivo? Na tome inzistiramo i nadam se da nekako ipak polučuje nekakve rezultate u smislu toga da učenik zna gdje je. Možda će se on i dodatno, privatno pripremati za maturu, ali ovdje dobiva realnu ocjenu, smatra ravnatelj.
‘Imam učenike koji žele i profesore koji se vrlo brzo motiviraju’
Učenici ove škole postižu i poprilično dobre rezultate na natjecanjima u znanjima pojedinih predmeta. Ravnatelja pitamo da nam izdvoji na koji je od rezultata najponosniji. Teško mu pada taj zadatak, kaže.
– Pa ja sam profesor humanističkih predmeta pa me raduje što, primjerice, ove godine idemo na državno natjecanje iz Filozofije, iz Hrvatskog, na LiDraNo. No čini mi se da smo ipak prepoznatljiviji kroz uspjeh na STEM predmetima i mislim da je to izvrsno. Izdvojio bih dobre rezultate na Biologiji, za čiji smo kabinet kupili novu opremu, poput mikroskopa i sličnih ‘alata’ za rad u nastavi. Imamo učenicu koja je fantastična u Kemiji, postiže odlične rezultate i na olimpijadama. U školi se također održavaju ispiti iz stranih jezika poput DELF-a (francuski jezik) i DSD-a (njemački jezik), te ih zainteresirani učenici polažu na razinama od A2 – B2. Škola nastoji podržati takve učenike u svakom pogledu. Teško mi je izdvojiti neki uspjeh, učenici su uistinu izvrsni, a mi se trudimo koliko je god moguće pomoći im u tome, navodi Vujačić.
Smatra da su uspjesi time veći ako se uzme u obzir da Istra nema tako puno ljudi, a da na taj postižu izvanredne rezultate na razini Hrvatske.
– Meni je biti ravnatelj Gimnazije Pula ugodno jer imam učenike koji žele i profesore koji se vrlo brzo motiviraju. Ne treba ih ništa posebno motivirati, oni kad vide učenike da ‘grizu’, uskoče, kaže Vujačić.
Učenici na natjecanjima ostvaruju dobre rezultate
Jedan od takvih učenika je maturant Matej Gršković. Sudjeluje na natjecanjima iz Matematike i Fizike, na sportskim natjecanjima, a ‘iz fore’ se prijavio na natjecanje iz šaha. I prošao na državno! U većini slučajeva, kaže putem natjecanja želi procijeniti kako stoji u odnosu na druge učenike.
– Za školsku razinu natjecanja se ne pripremam, a kada prođem na županijsko onda se pripremam za to županijsko natjecanje. Najteže je, zapravo, pronaći volju to raditi, jer bih to uglavnom trebao raditi preko vikenda i praznika, a nekada za to nemam volje, jer zašto tada raditi školu. Drugi kolega iz razreda je radišniji u tom pogledu pa onda i ima bolje rezultate. Za dobro proći na natjecanjima treba ‘zagristi’ i pripremiti se, odgovara nam Matej na pitanje koliko mu je teško uskladiti školske i obaveze vezane uz natjecanja.
Bitno je, kaže, imati i dobrog mentora.
– Ima li sustav sluha za darovite učenike? To je teško pitanje, uvijek ima nastavnika koji imaju volje raditi dodatno s učenicima koji idu na natjecanja. Ne krivim one koji nemaju, zato što stvarno već imaju previše obaveza. Kada bi u školama radilo više nastavnika, bilo bi uredu očekivati da se svi posvećuju darovitima, ali ovako je to teško, smatra Matej.
U hrvatsko školstvo bi, da ga netko iz Ministarstva pita što mijenjati, uveo više izbornosti. Iako se slaže da bi u prvim razredima morao postojati općeobrazovni dio koji će učenicima proširiti horizonte, mogućnost izbora predmeta u višim razredima ipak bi malo rasteretila učenike.
– Kada sam upisivao srednju, odmah sam znao da želim upisati školu u Puli jer sam iz okolice. Ovo je bila škola koja je bila na najboljem glasu i kao ona u koju je najteže upasti. Tako da je pretpostavka i bila da ću dobiti najviše iz nje, odgovara nam Matej na pitanje zašto je odabrao baš Gimnaziju Pula na upisima.
Škola odnedavno ima svoj glazbeni studio
Ravnatelj Vujačić nas je poveo i u obilazak škole, a posebno nas se dojmila jedna prostorija. Do nje smo se spustili liftom s vrha zgrade u prizemlje i došli kroz hodnik koji će uskoro postati atelje. Riječ je o nedavno uređenom glazbenom studiju za učenike. Novac su u školi prikupljali putem donacijskog koncerta koji se ispostavio vrlo uspješnim. Opremanjem studija, kaže ravnatelj, u školi potiču umjetnički izričaj učenika.
– Gimnazijski program je takav da treba objediniti različite interese učenika. Na kraju se svi mi usmjeravamo u nekom smjeru. Pa će netko otići u smjeru STEM-a, a netko će se opredijeliti za umjetnost, kulturu i slično. Međutim, svim gimnazijalcima je dobro pružiti i kulturnu i STEM izobrazbu. Kada bismo se samo bavili STEM predmetima, pitanje je koliko bi učenici bili kreativni. A važno je da u sebi imaju dozu kreativnosti, čega u našoj školi ima. Što se tiče glazbe, svake godine organiziramo Mikrofonijadu (otvorena pozornica/koncerti na Dan škole), koncerte školskih sastava uoči drugih manifestacija ili projekata, a nastojimo učenicima pružati potporu u zajedničkom muziciranju, snimanju glazbe, glazbenih spotova, kratkih filmova, itd. Dio naših učenika pohađa glazbenu školu, neki naši profesori sviraju i jednostavno je bilo prirodno da formiramo studio za njih, da pokušamo naći opremu i to je bio uspješan projekt, navodi Vujačić.
Sve je, prepričava, krenulo u koroni, koja je utjecala na mentalno zdravlje i učenika i nastavnika. Glavninu opreme su nabavili, ali planiraju još dodatno opremati studio.
Poznati su po nizu Erasmus projekata
Gimnazija Pula poznata je i po nizu Erasmus projekata koje provodi i koji im dobro prolaze, navodi ravnatelj. U trenutku kada smo posjetili školu jedna je grupa učenika bila u Madridu.
– Sve je nekako krenulo od Škole ambasadora Europskog parlamenta. To se sada možda ne čini naročito važnim, ali u doba kada Hrvatska nije bila u EU, to je zbilja bio jedan izuzetak. Sami smo se organizirali, uz vlastiti angažman tražili sponzore kako bi učenici vidjeli europske institucije i to je sigurno ostavilo pozitivan utisak na te učenike. Mi i dan danas nastavljamo s tim i nekako nas i europarlamentarci tako vide, meni je zaista čast da nas prepoznaju, navodi ravnatelj.
Baš nekoliko dana prije našeg posjeta školi učenici Gimnazije Pula bili su u višednevnom posjetu značajnim gradovima Europske unije – Bruxellesu, Luksemburgu i Strasbourgu. Za njih 45-ero ovo je putovanje bilo edukativno, a istodobno i opuštajuće.
– To je višedesetljetni projekt koji od gimnazijalaca želi napraviti europskog građanina. Sada jesmo u Europskoj uniji, ali najbolje ćete to da ste europski građanin osjetiti kada putujete Europom i kada vidite ljude različitih nacija koji zapravo pripadaju istoj grupi kao i vi. Učenici se u ove EU projekte uključuju na dobrovoljnoj bazi, a ponekada čak moramo raditi i probir pa se trudimo odabrati one motiviranije i aktivnije. Učenici su različitih profila, neke možda više zanima STEM, drugi za humanističke znanosti, pa se trudimo napraviti grupe u kojima će svi biti zastupljeni, navodi Vujačić.
Osim Erasmusa, Gimnazija Pula organizira već desetu godinu zaredom učeničku razmjenu sa školom CS Vincent van Gogh iz Assena (Nizozemska) prilikom koje učenici tjedan dana provode u drugoj zemlji te kroz razne aktivnosti dobivaju jedno bogato kulturno iskustvo. Taj je program razmjene vrlo uspješan i svake godine traži se mjesto više.
Krajem lipnja za tisuće osmaša kreću prijave obrazovnih programa u kojima žele nastaviti svoje obrazovanje. Ravnatelja na kraju pitamo – zašto bi neki osmaš trebao na upisnu listu uvrstiti upravo Gimnaziju Pula.
– Plus je upisati ovu školu zato što će učenici sigurno napredovati i intelektualno i društveno. Ne bih rekao da je ovo idealna škola, ne bih rekao da je to savršena škola u kojoj su i nastavnici i ja kao ravnatelj nepogrješivi. Ali sigurno ćete dobiti dobre temelje za nastavak obrazovanja. I mi to vidimo jer naši učenici su mahom zaposleni u tvrtkama poput Amazona, Googlea, u Rimac Automobilima, pojedini su završili i u politici. Izabrati Gimnaziju Pula sigurno nije greška, zaključuje ravnatelj.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
