Trebaju li maloljetnici glasati na EU izborima? Postoje zemlje koje to dozvoljavaju
Maloljetni glasači nisu nikakva novost u pojedinim državama EU-a. Ove će godine na europskim izborima u pet zemalja birači moći ići na glasanje sa 16 i 17 godina. O spuštanju dobne granice s trenutnih 18 godina se razgovara i u Hrvatskoj, ali unatoč javnim raspravama, trenutno nema ozbiljnije političke volje da se tako nešto provede.
Zgrada Europskog parlamenta u Strasbourgu | foto: Canva
U trenutku pisanja ovog članka, za superizbornu 2024. godinu se u Hrvatskoj još očekuju datumi parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Ali, trenutno je dobro znano kako će izbori za europski parlament biti održani 9. lipnja. Kao što je poznato, u Hrvatskoj će se na svim ovim izborima moći glasati svaki građanin koji je navršio 18 godina, no iz godine u godinu zabrinjava slab odaziv mladih glasača. Problem je to za svake izbore, a pogotovo one za Europski parlament i o tome smo u studenom prošle godine razgovarali s voditeljicom Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Majom Ljubić Kutnjak.
Kako je naglasila na našoj konferenciji ‘Obrazovanje x AI’, čak 80 posto zakona koji se donesu na europskoj razini, primjenjuju se i u Hrvatskoj. No, unatoč tome, neki mladi smatraju kako su im europska pitanja predaleko ili ih ne zanimaju, među razlozima za neglasanje su se našli i vlastita apolitičnost te pesimizam kako ‘njihov glas’ ne može ništa promijeniti.
Dok u Hrvatskoj mladi moraju čekati do 18. godine kako bi uopće dobili pravo glasa, a i nakon toga nisu pretjerano zainteresirani za izražavanje svog glasa, zanimljivo je primijetiti kako u nekim europskim državama, prava glasa imaju i mlađi od 18. Konkretno, u zemljama Europske unije kao što su Austrija, Belgija, Njemačka i Malta, građani će na europskim izborima moći glasati već sa 16 godina, a u Grčkoj sa 17. U nekim od ovih država, ova niska dob vrijedi samo za EU izbore, a kod nekih za sve izborne razine u toj zemlji. Kod nekih je situacija i pola-pola, ovisno o kojoj je izbornoj razini riječ.
Austrija
Austrija je dopustila svojim građanima glasanje sa 16 godina kada je 2007. godine na snagu stupio amandman o izbornom zakonu koji je na njihovoj federalnoj razini spustio glasačku granicu s prvotnih 18 godina.
– To šalje jasan signal mladima da imaju povjerenje u donošenju političkih odluka. To je poglavito važno jer političke odluke obično imaju dugotrajni utjecaj na ljudske živote i društvo, poručila je austrijska vlada pri objašnjenju izbornih pravila na svojim web stranicama.
Austrijski parlament, foto: Pixabay/ilustracija
Njemačka
Kao savezna republika, Njemačka ima višestruke razine izbora te ovisno o kojoj je razini riječ. Tako je na saveznim izborima (za njihov dobro poznati parlament, Bundestag), glasanje je otvoreno za sve njemačke građane starije od 18 godina. No, prošle godine se u njemačkom društvu zahuktala velika rasprava o tome bi li trebalo omogućiti 16-godišnjacima pravo glasa na saveznoj razini. Na njemačkim državnim izborima, također trebate biti punoljetni u većini zemlje, ali ima i iznimaka. Tako pokrajine koje su ujedno i njemačke federalne zemlje, Brandenburg, Schleswig-Holstein, Bremen, Baden-Württemberg, Mecklenburg-Vorpommern i Hamburg dozvoljavaju glasanje i sa 16 godina, pod uvjetom da imate njemačko državljanstvo.
Ako niste rođeni u Njemačkoj, ali živite u ovoj zemlji dulje od tri mjeseca te imate državljanstvo neke od članica Europske unije, onda, poput i ostalih njemačkih građana, imate pravo glasa na njihovim lokalnim izborima. U regijama kao što su Saska, Bavarska, Saarland, Hesse i Rheinland-Pfalz, glasači moraju imati 18 godina. No, u ostalim njemačkim pokrajinama na lokalnoj razini možete glasati pod navedenim uvjetima čak i ako imate 16 godina. Budući da Njemačka ima 16 federalnih zemalja, omjer nije uopće loš, s omjerom od 11 naprema 5 u korist regija gdje se može glasati sa 16 godina. Također, od prvog srpnja 2022. godine, Njemačka je napravila preinake kojima 16-godišnjaci u Njemačkoj mogu glasati na izborima za Europski parlament.
Njemački parlament, Bundestag, foto: Pixabay/ilustracija
Malta
Građani Malte na svim razinama u svojoj zemlji i na Europskom parlamentu mogu glasati sa 16 godina. Malteški parlament je spuštanje dobne granice odobrio 2018. godine. Na njihovim lokalnim izborima, sa 16 godina također mogu glasati i državljani drugih EU zemalja koji na Malti imaju službeno prebivalište. Doduše, moraju imati osobnu iskaznicu Malte ili maltešku eResidence ispravu.
Kada je riječ o EU izborima, građani EU koji imaju službeno prebivalište na Malti, mogu se prijaviti u njihov registar birača za europske izbore. Ponovno, dobna granica je 16 godina, ali uvjet je i da se osoba koja je registrirani birač na u Malti, odrekne prava glasanja na EU izborima u svojoj matičnoj zemlji. Kao i u slučaju lokalnih izbora, malteška osobna ili eResidence potvrda je obavezan uvjet za odlazak na biralište.
Parlament Malte, foto: Pixabay/ilustracija
Belgija
Kada je riječ o njenim unutarnjim pitanjima, pravo glasa na izborima u Belgiji imaju osobe s navršenih 18 godina. Međutim, od prvog lipnja 2022. godine, 16-godišnjaci u toj zemlji su dobili pravo glasanja na europskim izborima. Zanimljivo je i da su punoljetni Belgijanci obvezni glasati na izborima, a kada je riječ o glasačima ispod 18 godina, glasanje im je opcija, ali ne i obaveza. No, neobavezno glasanje za maloljetnike, piše Brussels Times, dovelo je do trzavica među Belgijancima.
Budući da su punoljetni građani Belgije obvezni glasati na izborima, vlasti mogu računati koliko će ljudi glasati, ali nije poznato koliko bi ljudi u dobi od 16 i 17 godina, njih 280,000 u cijeloj državi, moglo izaći na europske izbore i koliko njih uopće želi glasati. Stoga je belgijska federalna Vlada odlučila da se mlađi od 18, ako žele glasati, također moraju registrirati te će jedino u slučaju registracije glasanje postati obavezno za onoga koji je izrazio želju za odlučivanjem na izborima.
Sve je rezultiralo time da je jedna punoljetna osoba uložila i službenu pritužbu Ustavnom sudu. U pritužbi se zahtijevalo da se pravo glasa 16-godišnjacima u potpunosti ukine, jer nisu dovoljno politički zreli. Međutim, Ustavni sud je odbio prijedlog ukidanja prava glasa, ali se zato složio kako nije opravdano da se glasačima sa 16 i 17 godina njihovo pravo glasa uvjetuje time hoće li se ili neće registrirati. Zbog te je odluke krajem srpnja prošle godine aktualna ministrica unutarnjih poslova, Annelies Verlinden, morala promijeniti sustav belgijske Vlade pa sada registracija maloljetnih birača više nije obvezna kako bi dobili svoje biračko pravo.
Belgijski parlament, foto: Pixabay/ilustracija
Grčka
Među EU zemljama gdje pravo glasa imaju maloljetnici, nalazi se i Grčka, iako je tamo glasanje umjesto na 16, spušteno na 17 godina. Odluka grčkih vlasti, s ciljem povećanja građanske participacije mladih, donesena je 21. srpnja 2016. godine. Odluka na nacionalnoj razini također je usvojena za grčke glasače i na europskim izborima.
Kada je odluka izglasana, njihovo je Ministarstvo unutarnjih poslova navelo da će ranije uvođenje mladih u politiku dovesti do ‘izoštravanja demokratskih refleksa’. K tome, 2016. godine, preko 50 posto mladih u Grčkoj je bilo nezaposleno, što je tada bila najviša stopa u cijeloj EU. Vlasti su navele kako prepoznaju da mladi pate zbog ekonomske krize te im zato žele dati važniju ulogu.
– Motivacija mladima da se politiziraju, da naprave korak naprijed i uzmu svoj život u svoje ruke, poručio je o glasanju 17-godišnjaka tadašnji premijer Grčke iz ljevičarske stranke Syriza, Alexis Tspiras.
Grčki parlament, foto: Pixabay/ilustracija
Spuštanje glasačke granice u Hrvatskoj: Javne rasprave, bez političke akcije
Iako u Hrvatskoj za sada nema nikakvog ozbiljnijeg govora o spuštanju dobne granice za glasanje među samim političkim akterima, glasanje sa 16 godina je predmet brojnih javnih rasprava. Kako smo ranije pisali, GONG je u rujnu prošle godine organizirao okrugli stol o ideji spuštanja dobne granice na izborima na 16 godina kako bi potaknuo širu raspravu upravo pred ovu aktualnu godinu gdje se očekuje da će se u Hrvatskoj glasati na tri izborne razine.
– Na primjer, jedan autor kaže da je dobna granica na izborima od 18 godina nesretna jer to znači da mladi na prve izbore idu s 19, 20 ili 21 godinu. Tada su uglavnom već na studiranju, izvan svog mjesta, ili se negdje zaposle. Kada se granica spusti na 16, glasat će sa 17 i 18 kada su još u obitelji i u školskom sustavu. Tako će stvoriti naviku glasanja. Neki kažu da bi spuštanje dobne granice izazvalo neravnoteže. Mladi bi donosili najvažnije promjene, a još ne mogu kupiti alkohol ili dobiti vozačku dozvolu. GONG se zalaže da dobna granica bude 16 godina za sve vrste izbora, rekao je na okruglom stolu profesor Fakulteta političkih znanosti (FPZG), Berto Šalaj.
Tom je prilikom Šalaj predstavio i studiju o toj temi. Istaknuo je kako neki strahuju da bi maloljetnici, ako dobiju pravo glasa, odabirali ekstremnije opcije. Međutim, profesor FPZG-a napominje kako bi to trebalo empirijski provjeriti. U listopadu 2023. godine, proveli smo online anketu o glasanju sa 16 godina. Od 1.358 ukupno pristiglih glasova naših čitatelja, njih 910 (67,06 posto), se protivilo toj ideji radi straha da su mladi u toj dobi povodljivi i da bi na njihov odabir mogli utjecati roditelji. Da su mladi u toj dobi već dovoljno zreli za izlazak na birališta, smatralo je 348 osoba (25,64 posto), a mišljenje o toj temi nije imalo 100 naših ispitanika (7,35 posto). Mogućnost glasanja sa 16 godina je na panelu naše konferencije ‘Obrazovanje x AI’ komentirao i učenik zagrebačke VII. gimnazije, Borna Bulat.
– Uvjeren sam u to da postoje mladi koji su mlađi od 18 godina, a dovoljno dobro poznaju tematiku i zapravo bi htjeli glasati za neku svoju stranku ili nekog svog tko želi da je na vrhu u državi. Ne bi svi mladi, nažalost, izašli na izbore, ali bi svejedno bio veći glas mladih kada bi spustili dobnu granicu. No, problem je što se u školama ne priča dovoljno o politici, rekao je prošle godine Borna koji smatra da bi u škole trebalo uvesti fakultativnu nastavu političke pismenosti za učenike.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
