U Europskom parlamentu Hrvatsku čeka 12 mjesta, a druge? Evo najvećih i najmanjih igrača
Europski parlament na nadolazećim izborima ima 720 praznih mjesta. Tko će biti izabran, još ne znamo. Međutim, poznato je da će u Hrvatskoj, od 300 kandidata samo 12 moći zasjesti u Bruxelleske-Strasbourške fotelje. Jedino Hrvatska ima 12 zastupnika, rekorder je Njemačka s 96 mjesta, a najmanji su Malta, Cipar i Luksemburg sa šest ‘rezervacija’.
Europski parlament. Foto: Srednja.hr/Canva (ilustracija)
Ostalo je manje od mjesec dana do Europskih izbora. U Hrvatskoj, glasači će izaći na birališta 9. lipnja, te kao što smo ranije pisali, imati izbor među 25 izbornih lista. Ovi izbori su vrlo važni zato što Sabor usvoji 60 do 80 posto zakona koji se donesu na europskoj razini.
300 hrvatskih kandidata na 12 zastupničkih mjesta: Ni Njemačka ih ne može sve primiti
U novom sazivu Europskog parlamenta, ukupno će biti 720 zastupnika. Iako se sve skupa ove godine za svoju stolicu u Europskom parlamentu natječe ravno 300 političara iz Hrvatske, za predstavnike naše zemlje rezervirano je samo 12 zastupničkih mjesta. Za usporedbu, najviše zastupničkih mjesta, njih 96, ima Njemačka, a najmanje, svega šest, Imaju Malta, Cipar i Luksemburg.
Prema Lisabonskom ugovoru, koji je temeljni dokument funkcioniranja Europske Unije, propisano je da Europski parlament smije imati maksimalno 751 zastupnika, od toga 750 zastupnika i jedan predsjednik. Nakon što je prve veljače 2020. godine Velika Britanija napustila EU, odlučeno je da će Europski parlament imati 705 zastupnika. Ova bivša EU članica imala je 73 mjesta, a 27 mjesta je preraspodijeljeno drugim članicama EU. Španjolska i Francuska su dobili pet mjesta, Italija i Nizozemska tri, Irska dva, a Hrvatska jedno. Uz nas, po jednog novog zastupnika su dobili i Švedska, Austrija, Danska, Finska, Slovačka, Estonija, Poljska i Rumunjska.
U infografici niže možete vidjeti koliko će svaka država imati zastupnika u idućem sastavu Europskog parlamenta. Zanimljivo je primijetiti kako Hrvatska jedina bira 12 zastupnika.
Zastupnička mjesta u Europskom parlamentu po EU članicama. Foto: Srednja.hr
Opadajuća proporcionalnost: Što vas je više u zemlji, manje vas je u parlamentu?
Očigledno, nemaju sve zemlje članice jednak broj zastupnika pa će se neki zasigurno zapitati koliko je ova raspodjela parlamentarnih fotelja. Iako je očito da veće države imaju više mjesta, broj od šest zastupnika je minimalan broj koji države članice trebaju imati. Sama dodjela mjesta, provodi se po jednom mehanizmu koji se zove ‘načelo opadajuće proporcionalnosti’.
– Iako se ukupan broj zastupničkih mjesta dodjeljuje na temelju broja stanovnika, države članice s više stanovnika pristaju na to da budu podzastupljene kako bi se postigla bolja zastupljenost država članica s manje stanovnika: što je zemlja veća, to je broj zastupničkih mjesta u odnosu na broj stanovnika manji. To je načelo dodatno definirano u naknadnim odlukama Europskog vijeća koje su donesene na temelju članka 14. stavka 2. UEU-a od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, pojasnili su iz Europskog parlamenta princip dodjeljivanja broja zastupničkih mjesta.
Zaključci iz Dubrovnika: Ni mediji ni građani ne razumiju sve termine iz EU parlamenta
Inače, ranije smo ove godine u Dubrovniku za učenike napravili simulaciju rada Europskog parlamenta u suradnji s s Udrugom za razvoj civilnog društva Bonsai u okviru projekta ‘Izvankurikularna aktivnost za pametnog mladog birača. Tom prigodom je koordinator projekata i aktivnosti Ureda zastupnika u Europskom parlamentu, Ivan Matić iz Udruge Bonsai upozorio kako brojni u Hrvatskoj ne znaju puno toga o funckioniranju Europskog parlamenta.
– Ja već 11 godina radim u Europskom parlamentu i prošao sam kompletan proces donošenja zakona. Jedna od stvari koja uvelike otežava moj posao je što, ne samo građani nego i neki mediji, ne razumiju što se u događa u parlamentu i termine kojima mi baratamo. Iz tog razloga neki zastupnici zloupotrebljavaju tu činjenicu da mladi ljudi to ne razumiju i onda plasiraju informacije koje mi onda kolektivno konzumiramo kao točne i ne provjeravamo ih. U mom je interesu da vi kada donosite odluku, ne samo na izborima nego i između, da znate zašto donosite takve odluke i što točno iza toga stoji, napomenuo je Matić početkom ožujka.
Prvi dio predavanja o tome kako funkcionira Europska unija možete pogledati u videu ispod ili na našem YouTube kanalu.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
