U Njemačkoj traže više političkog obrazovanja u školama, a kod nas se jedini takav predmet ‘ukida’
Sve je veća vjerojatnost da će na nadolazećim izborima za Europski parlament europska krajnja desnica postići najbolje rezultate otkako postoji Europska unija. Tome bi dobrim dijelom mogli pridonijeti upravo mladi koji izgledno svoju podršku sve više daju toj političkoj opciji diljem Europe. Zbog toga su nastavnički sindikati u Njemačkoj predložili da se u škole uvede veći broj sati političkog obrazovanja. S druge strane, u 70 posto srednjih škola u Hrvatskoj, odnosno u svim strukovnim školama, predmet Politike i gospodarstva planira se ukinuti kao predmet u reformi modularne nastave. Jesu li učenici u Hrvatskoj skrenuli ‘udesno’ i što bi nam ukidanjem PiG-a kao predmeta moglo donijeti, za srednja.hr komentirao je profesor i politolog Berto Šalaj.
Foto: Canva
‘Hitler je možda bio u pravu’. Ovakve i slične izjave profesori koji predaju Politiku i gospodarstvo u srednjim školama u Hrvatskoj sve više čuju od svojih učenika. Iako je na njima da im objasne tko je bio, što je uopće radio Adolf Hitler i zašto ga ipak ne bi trebali podržavati, bojazan da mladi skreću sve više u desno već neko vrijeme postoji u Europi.
Njemački učiteljski sindikati zbog bojazni oko rasta popularnosti desnice kod mladih predložili više sati političkog obrazovanja u školama
Prema pisanjima stranih medija, sve je veća vjerojatnost da će na nadolazećim izborima za Europski parlament europska krajnja desnica postići najbolje rezultate otkako postoji Europska unija. Tome bi dobrim dijelom mogli pridonijeti upravo mladi koji izgledno svoju podršku sve više daju toj političkoj opciji. Zbog toga su nastavnički sindikati u Njemačkoj predložili da se u škole uvede veći broj sati političkog obrazovanja kao i da se za te potrebe zaposli još nastavnika koji bi predavali političke predmete. No, kakvo je uopće stanje u Hrvatskoj po pitanju političke opredijeljenosti mladih?
– Ono što znam za Hrvatsku, mi imamo neka istraživanja mladih koja ne pokazuju neko tako radikalno skretanje u desno. Mi imamo naša istraživanja cikluse političke pismenosti srednjoškolaca i tu se čak može reći da je sklonost tom nekom ‘ekskluzivnom nacionalizmu’ čak u laganom padu među srednjoškolcima. Zadnje istraživanje je provedeno 2021., idući ciklus će biti 2026. godine pa ćemo vidjeti. Ali, nisam vidio istraživanja koja pokazuju tako jaki rast sklonost mladih prema desnici, objašnjava nam profesor i politolog Berto Šalaj.
‘Razvijene demokracije svjesne su krize demokracije i opasnosti, a Hrvatska je s ovom reformom za strukovne škole odlučila ići u potpuno drugom smjeru’
Kaže kako se o tome da mladi ‘skreću u desno’ uglavnom samo govori, a isto tako se govori i o tome kako su nezainteresirani za politiku, odnosno da su politički apatični. Stoga, ističe Šalaj, ne čudi ga da učiteljski sindikati u Njemačkoj zahtijevaju pojačanje političkog obrazovanja u obrazovnom sustavu, kao ni cilj Europske unije da se upravo politički segment obrazovanja proširuje, a ne da se smanjuje. Što se Hrvatske tiče, kada je u pitanju političko obrazovanje u školama, Šalaj kritizira ukidanje predmeta Politike i gospodarstva kao takvog u reformi strukovnog obrazovanja i uvrštavanjem istog u module.
– Mi bismo trebali u strukovnim školama pojačavati političko obrazovanje, ali mi očito radimo suprotno. Guramo mlade da budu radnici na tržištu rada, a ne aktivni građani i to je nešto što je jako loše i protiv čega sam i osobno kao politolog i kao profesor na fakultetu, ali i kao građanin zainteresiran za demokraciju u Hrvatskoj. Mislim da je to jako loš potez i da, ako nije kasno, u svakom slučaju bi trebali odustati od toga. Razvijene demokracije poput Njemačke idu u drugom smjeru, svjesni su krize demokracije i opasnosti, a Hrvatska se s ovom reformom kurikuluma za strukovne škole zapravo odlučila ići u potpuno drugom smjeru što dugoročno, ali i srednjoročno može biti vrlo opasno, napominje profesor Šalaj.
‘Čini mi se da su obrazovne vlasti zauzele poziciju da kroz obrazovni sustav nećemo promovirati taj dio sadržaja što je jako loše’
Istaknuo je i kako istraživanja političke pismenosti srednjoškolaca koja su do sada provedena ukazuju na to da postoji poseban problem s političkom pismenošću u strukovnim školama, a onda zasebno u trogodišnjim strukovnim školama. Na pitanje kako uopće zainteresirati učenike za politiku u obrazovanju, kada i s dosadašnjim predmetom PiG-a rezultati nisu bili dobri, posebice za one u strukovnim programima, Šalaj odgovara kako je to jako važno pitanje, ali da je istovremeno pitanje na koje nije lako dati odgovor.
– Države to mogu sustavno raditi jedino kroz obrazovne sustave. Mi dolazimo iz različitih obitelji, čitamo različite medije, imamo različite prijatelje. Jedini kanal gdje možemo pokušati poticati mlade ljude je upravo obrazovni sustav u osnovnim školama pa i u srednjim kojih polazi velik broj mladih u Hrvatskoj. Trebalo bi svakako ojačati taj građanski odgoj i kroz PiG, ali i kroz druge sadržaje koji bi bili dostupni svim učenicima. To naravno zvuči kao borba s vjetrenjačama, ali ja ne vidim drugog načina. Naročito u situaciji kada inače veliki dio mladih se informira gotovo u potpunosti preko društvenih mreža. Zato je i okrugli stol ‘Mladi i kompetencije za suvremeno društvo’ koji se održava sutra važan, jer čini mi se da su obrazovne vlasti zauzele poziciju da kroz obrazovni sustav nećemo promovirati taj dio sadržaja što je jako loše, poručio je Šalaj.
Kakve veze ima reforma strukovnog obrazovanja s izborima za Europski parlament?
Okrugli stol ‘Mladi i kompetencije za suvremeno društvo’ održava se u suradnji s predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj, sutra u srijedu 29. svibnja s početkom u 14 sati u Kući Europe i bit će otvoren za javnost. Održat će se dva panela, a prvi je ‘Mladi i zdravo i održivo društvo: izazovi i mogućnosti’ na kojemu će se raspravljati o važnosti tema ljudskog zdravlja, prevencije bolesti i održivog društva u sustavu formalnog obrazovanja.
Govornici prvog panela bit će voditeljica Odjela za praćenje i unapređenje zdravlja školske djece i mladih HZJZ Dijana Mayer, voditeljica dijetetičkog savjetovanja KBC Zagreb Eva Pavić, profesorica biologije i kemije Sunčica Remenar, profesorica ekonomske grupe predmeta Zorica Hrgovčić i voditeljica Odjela za edukacije – Škole Hrvatskog Crvenog križa Helena Hrebinec Vukušić. Panel će moderirati Carmen Gruber, voditeljica odjela za komunikaciju, partnerstva i mreže predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Drugi panel nosi naziv ‘Ususret izborima za Europski parlament: Jesu li društvene i građanske kompetencije ključne za pojedinca u društvu?’ gdje će se aktualizirat važnost tema nacionalnog i europskog identiteta u kontekstu povijesnih, političkih, društvenih i ekonomskih procesa za svakog učenika u sustavu srednjoškolskog obrazovanja. Govornici na tom panelu će biti viša predavačica s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Lidija Eret, profesorica Ivana Plazonić, profesorica povijesti i filozofije Katarina Jerčić i profesorica sociologije i povijesti Tihana Biuk Magaš, a moderatorica će biti profesorica sociologije i kroatologije Ana Šutalo Barić.
Na svakom od panela profesori će iznijeti koje probleme sa sobom nosi modularna nastava koja bi trebala ući u sve strukovne škole kada se završi javno savjetovanje za skoro 150 novih kurikuluma koji su nedavno objavljeni. Što sve traže profesori Biologije, a što posebno profesori Povijesti te Politike i gospodarstva, možete pogledati u dokumentu ispod.
Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
