U ovim zgradama studenti spavaju u ‘pametnim sobama’: Štedi se energija, štite i od nevremena
Pametne sobe Studentskog doma Pula smještene su u novim paviljonima dva i tri koji su izgrađeni prije dvije godine. Stanje u njima se kontrolira na daljinu, putem informatičkog sustava. Uprava doma može vidjeti jesu li sobe prazne ili ne, je li ostavljen otvoren prozor. Na taj način mogu štiti objekt od nevremena i općenito štediti energiju. Izgrađene su EU fondovima i primarno namijenjeni studentima slabijeg imovinskog stanja.
Galerija 5 Fotografija
OtvoriČim se nađete na platou ispred zgrada drugog i trećeg paviljona Studentskog doma Pula, odmah vam je jasno da to mjesto doista zaslužuje naziv ‘Studentski trg’, za kakvo se preimenovanje ovdašnji studenti i zalažu. Mjesto je to koji vrvi mladima željnih znanja, bilo da izlaze iz svojih domova nekim svojim putem ili uživaju na terasi studentskog kafića. Neki predano i uče na stepenicama ispred paviljona. Paviljoni dva i tri izgledaju prekrasno, a sve zahvaljujući, istaknuli su nam iz Studentskog doma, sredstvima Europske unije. Naime, projekt izgradnje Paviljona dva i tri sufinanciran je kroz operativni program Konkurentnost i kohezija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Osim što su ove zgrade osjetno modernije od prvog paviljona koji je tu od početka osnivanja Studentskog doma u Puli 2015. godine, imaju još jednu veliku specijalnost. Naime sve sobe u novim paviljona otvorenih prije dvije godine, imaju tzv. ‘pametne sobe’. Iako smo htjeli vidjeti iz prve ruke kako te sobe funkcioniraju, nažalost nismo bili te sreće. Voditeljica Studentskog doma u Puli, Josipa Torbarina Pola, navela nam je da studenti i studentice nisu bili zainteresirani pustiti nas u svoje sobe.
Sve na daljinu: Provjerava se jesu li otvoreni prozori, je li čistaćica počistila
Ipak, u razgovoru s Polom i njenim pomoćnikom Ozrenom Butorcem, doznali smo malo više detalja o čemu se radi. Pola, koja je voditeljica studentskog doma od njegova osnutka 2015. godine, ističe nam da se pametne sobe nalaze samo u drugom i trećem paviljonu. Opisala ih je sličnima standardu u hotelima. Student ulazi u sobu pomoću kartice i onda je stavi u zato predviđeni utor, što omogućuje paljenje svjetla u sobi. Stare sobe u prvom paviljonu, koriste karticu jedino za otvaranje soba, ali ne za više od toga.
U razgovoru s Butorcem, koji se našalio da je ‘univerzalni vojnik’ koji pomaže oko svega oko čega treba pomoći, objašnjeno nam je da su pametne sobe izgrađene vrlo pametno s obzirom na potrošnju energije, ali i općenito sigurnosti u studentskom domu. U principu, svakom sobom i zajedničkim prostorima za studente, može se upravljati centralizirano iz jedne prostorije grijanjem i hlađenjem. Primjerice, u mogućnosti su vidjeti da je soba prazna, da je student izašao, ali ostavio upaljeno grijanje i otvoren prozor. U tom se slučaju, isključuje grijanje u sobi.
– Možemo vidjeti je li gost prisutan ili nije u sobi. Ako ostavi otvoren prozor, recimo na tri dana, a približava se nevrijeme, možemo zaštiti objekt. Obavijestimo studenta da dolazi nevrijeme i da moramo ući u njegovu sobu zatvoriti prozor. U pravilu se nitko ne žali, sve obavimo profesionalno. Na krovu objekta imamo meteorološku stanicu. Dojavljuje nam i ako je vjetar prejak. Onda se automatski pomiču žaluzine da ne bi došlo do štete, pojasnio nam je Butorac.
Dodao je i kako se kroz ovaj sustav u pametnim sobama dodatno provjerava i čistoća soba. U studentskom domu imaju čistačice koji kada uđu u sobu i završe s čišćenjem, to prijave u samoj sobi putem sustava pametne sobe. Potom u te iste sobe ulazi i guvernanta koja provjerava čistoću soba. Ovisno jesu li doista čiste, isto preko sustava navodi je li soba u redu ili je treba još malo počistiti. Butorac ističe da se tako smanjuje sustav greške u pulskom Studentskom domu.
Studenti slabijeg imovinskog stanja imaju prednost
Voditeljica Pola je navela da je sama gradnja novih dvaju paviljona dosta kratko trajala, a Butorac se prisjetio da je bilo zanimljivo jer se gradnja odigrala u vrijeme korone. Naveo nam je da je gradilište znalo biti prazno i po mjesec dana jer su radnici bili u samoizolaciji.
– To je bilo dosta izazovno za sve nas, ali evo, izgradilo se. S idejnim rješenjem smo krenuli još 2016. godine. Onda je u proceduri bilo problema, morali smo ponavljati javnu nabavu, prisjetio se Butorac.
Torbarina Pola je ponovila da realizacija ovih paviljona ne bi bila moguća bez Europskih fondova. Inače, cijena u paviljonima s pametnim sobama je 99,94 eura, dok je cijena sobe u paviljonu jedan gdje nema pametnih soba 92,91. No, Torbarina ističe da Sveučilište u Puli ima i studente slabijeg imovinskog stanja za koje je cijena smještaja, neovisno o paviljonu u kojem su smješteni, 66,36 eura. Pametne sobe izazvale su veliki interes studenata, ali potpora Europske unije je došla i s jednim uvjetom koji uprava studentskog doma itekako poštuje.
– Pošto je to građeno upravo sredstvima strukturnih fondova, smještaj u tim dvama novim paviljonima, namijenjen je prvenstveno studentima u slabijem socioekonomskom položaju i studentima s invaliditetom. Dakle, to su studenti koji imaju ispod 65 posto proračunske osnovice po članu i imaju pravo prednosti izabrati paviljon dva ili tri. Mi podatke o njihovim stanju dobijemo pri provedbi natječaja. Većina studenata slabijeg imovinskog stanja je u tim paviljonima, iako neki iz svojih razloga odaberu paviljon jedan, što mi, naravno, pustimo, istaknula je Torbarina Pola.
Inače paviljon dva može smjestiti 194 studenta u 97 dvokrevetnih soba. Paviljon tri nudi 27 dvokrevetnih soba za 54 studenta. No paviljon jedan je i dalje najveći, sa 70 studentskih soba za 136 studenata. Iako u njemu nema pametnih soba, studenti u ovom paviljonu i dalje imaju kupaonicu, WC, hladnjak, televizor, besplatan pristup internetu, krevetninu i sustav grijanja.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.