Učenici podijeljeni oko važnog pitanja, neki se žele aktivirati: ‘I mi kao građani dijelimo odgovornost’
Učenici sedmih i osmih razreda su sudjelovali u istraživanju vezanih uz ekološku osviještenost. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta ‘Tko to tamo prlja’. Trećina učenika je optimistična da će budućnost biti zelenija, trećina da će biti još zagađenije nego sada, a trećina nema formirano mišljenje o tom pitanju. istraživači su istaknuli da je potrebno i dalje raditi na edukaciji o važnosti ekologije i očuvanja okoliša. No ohrabrujuće je da 61 posto ispitanih učenika navelo da se želi baviti poslom koji se tiče čuvanja okoliša.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Kakva je ekološka osviještenost djece diljem Hrvatske, što po tom pitanju očekuju u budućnosti i kako vide svoju ulogu u očuvanju okoliša? Sve su to pitanja koja je Telemach u suradnji s agencijom Ipsos postavio u svojem istraživanju učenicima sedmih i osmih razreda. Prilika za istraživanje našla se u sklopu društveno odgovornog projekta ‘Tko to tamo prlja?’.
Predstavu o okolišu pogledalo 7.000 djece
Trećina učenika je bila optimistična. Naveli su kako su smatraju da ćemo u budućnosti smanjiti štetne utjecaje. No, trećina učenika vjeruje da će u budućnosti situacija biti još gora, a ostatak ispitanih nije imao nikakvo formirano mišljenje o toj temi. Prema ovom istraživanju, vidimo da su, kao i općenito u hrvatskom društvu i učenici sedmih i osmih razreda podijeljenih stavova o ovom pitanju.
– Ovo istraživanje dodatna je potvrda da kao zajednica moramo nastaviti raditi na poboljšanju naših svakodnevnih navika kako bismo očuvali naš planet, ne samo za sadašnje nego i za buduće naraštaje. Svjesni koliko je u području očuvanja okoliša važna kontinuirana edukacija društva, a posebno naše djece i mladih, kroz projekt’ Tko to tamo prlja’ i putujuću predstavu koju organiziramo u školama i vrtićima diljem Hrvatske, želimo osnažiti najmlađe generacije te im približiti pravilne navike vezane uz osobnu odgovornosti i očuvanje okoliša. Ponosni smo što je predstavu u nepune dvije godine pogledalo oko 7.000 djece te vjerujem da će uoči početka novog ciklusa, istraživanja iznesena na današnjem predstavljanju dodatno probuditi interes za sudjelovanjem, poručila je na panelu i predstavljanju rezultata istraživanja specijalistica odgovornog društvenog poslovanja Telemacha, Andrea Šalinović.
EU STAVLJA NAGLASAK NA OKOLIŠ I ODRŽIVOST
Europska Unija voli isticati kako joj je cilj prijeći na održive izvore energije do 2050. godine. Općenito, građani EU-a žive u društvima koji njeguju najviše standarde očuvanja okoliša na svijetu. Europski je plan zaštiti i poboljšati prirodni kapital Europske unije, osigurati i nisko-ugljičnu ekonomiju koja će osim što je zelena biti i kompetitivna. Građane se želi zaštiti od zdravstvenih problema povezanih s okolišem. Radi se na i na zaštiti prirodnih staništa i ugroženih vrsta na području Europe, osiguravanju čistih izvora vode i kvalitetnog zraka. Osim u Europi, EU igra ključnu ulogu u promicanju održivog razvoja i na globalnoj razini. Kao članica Europske Unije, od ovih obaveza ne može pobjeći ni Hrvatska.
Eko-anksioznost je stvarni problem
Govoreći o tom ciklusu, iz Telemacha su pozvali sve zainteresirane roditelje da preko e-maila [email protected] prijave školu ili vrtić za gostovanje ove putujuće predstave. Poticanje razgovora o očuvanju okoliša s djecom i mladima je vrlo bitno zbog značaja ove teme za sve stanovnike planeta Zemlje. Tim više kada, barem u Hrvatskoj, vidimo prema ovom istraživanju kako djeca u velikoj mjeri nemaju ni jasnu ni pozitivnu sliku kada je riječ o ekologiji.
Psiholog Igor Mikloušić, inače i znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, upozorio je na stvarni problem eko-anksioznosti. Napomenuo je da je riječ o negativnom svjetskom trendu, a vidljiv je i među djecom u Hrvatskoj.
– Eko-anksioznost je problem koji u našem društvu, nažalost, još uvijek prolazi ispod radara, no brojke su itekako zabrinjavajuće. Primjerice, studija iz 2021., objavljena u Lancetu i provedena na 10.000 djece i mladih iz cijelog svijeta, pokazuje da po pitanju klime i budućnosti čak polovica mladih osjeća tugu, tjeskobu, ljutnju, bespomoćnost i osjećaj krivnje. Također, njih tri četvrtine misli da je budućnost u kontekstu klimatskih promjena zastrašujuća, istaknuo je Mikloušić nalaze iz istraživanja gdje su očekivanja djece o budućnosti bilo ključno pitanje.
Učenici imaju interesa, ali nedovoljno informacija
No, da nije sve tako crno, govori podatak da skoro polovica ispitanih učenika očekuje budućnost gdje prevladati poslovi koji doprinose zajednici, razvoju društva i očuvanju okoliša. Pri tome čak 61 posto ispitanih učenika želi raditi takav posao. Izvršna direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja, Miljenka Kuhar, osvrnula se na te rezultate gdje je istaknuto i da će kod tih poslova, tehnologija igrati važnu ulogu.
-Istraživanje jasno ukazuje da velik broj ispitanika vjeruje kako njihovu generaciju čeka gora budućnost od sadašnjosti u kojoj žive. Ukoliko ne počnemo djelovati i ne prilagodimo se posljedicama klimatskih promjena već danas, buduće generacije će zaista morati uložiti enormne napore kako bi planet zadržale pogodnim za život. Uz donositelje odluka, i mi kao građani dijelimo zajedničku odgovornost za budućnost našeg planeta i posebno me veseli što učenici prepoznaju aktivnosti koje oni sami kao aktivni građani mogu poduzeti, prokomentirala je Kuhar.
Pozitivno je vidjeti i kako je polovica učenika viših razreda osnovne škole u istraživanju navela da se osjeća dovoljno informiranom o ekološkim temama. Pri tome čak dvije trećine, posebno djevojčice, su uvjereni da u dovoljnoj mjeri brine o očuvanju planeta i zaštiti okoliša. Ali, upozorava Sandra Trkeš iz Ipsosa i kako još uvijek treba educirati učenike. I oni sami su svjesni da je to ključan faktor za ljepšu budućnost. Trkeš je uvjerena da bi takve edukacije zanimale 34 posto ispitanih učenika koji ne brinu dovoljno okolišu. K tome je većina ispitanika vidno zainteresirana za vlastiti angažman u ovoj temi.
– Još uvijek polovica učenika smatra kako nije dovoljno informirana o ekološkim temama te da su upravo edukacije, uz potrebne promjene navika, smanjenje otpada te organizirane akcije čišćenja, ključne za očuvanje našeg planeta, zaključila je Trkeš.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
