Jeste li u šetnji Zagrebom sreli umirovljenika Velimira? Ima važnu poruku za mlade, pričali smo s njim
Svojim šetnjama koje je započeo prošlog petka, umirovljenik poziva mlade da izađu na glasovanje. Velimir Bugarski je samozatajno rekao da u slobodno vrijeme prati sociologiju, ali njegova poruka je i više nego vidljiva. Smatra da mladi moraju među svojim vršnjacima prepoznati i podržati one koji bi u parlamentu mogli zastupati interese novih generacija.
Umirovljenik poziva mlade na izbore i glasanje. Foto: Ivor Kruljac/Srednja.hr
Znamo da smo trenutno u superizbornoj godini, ali za sada je poznat samo datum Izbora za Europski parlament 9. lipnja. Još uvijek čekamo datume parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Uz datume, veliko je pitanje i koliki će biti odaziv mladih. Stručnjaci za društvena i politička pitanja već dulje vrijeme upozoravaju da je bitno da se mladi što više informiraju o politici te se i dobar dio samih političara truditi djelovati što simpatičnije onima koji će možda tek ove godine prvi puta primiti glasački listić u ruke. (Ne)zainteresiranost mladih za politiku muči i ljude kao što je umirovljenik Velimir Bugarski. Prošlog je petka, 9. veljače, prvi put odlučio prohodati s vrlo jasnom porukom za mlade.
– Mladi, izađite na izbore. Birajte mlade i vašu budućnost, iščitali smo sa žutih transparenata koje je Velimir nosio i sprijeda i straga u svojoj šetnji Jelačićem.
Borba za svoja prava: Bolje u saboru nego na ulici
Sam Velimir nam je rekao kako planira svojim transparentnom hodati narednih 14 dana, a potom još i više kada će se približavati, trenutno još nepoznati izborni datumi. Povučen, Bugarski je na upit o godinama poručio da godine ‘nisu važne’. Nije nam htio otkriti ni što je po struci, već samo da je u mirovini te u slobodne dane malo proučava sociologiju. Kako je rekao, star je, te svojom akcijom želi pričati o budućnosti u kojoj ne očekuje da će i on biti. Pitanje demokracije, ocijenio je važnim za cijeli svijet ne samo za Hrvatsku.
– Gledao sam tri puta pobunu studenata na Filozofskom fakultetu i nisu uspjeli postići svoje ciljeve. Protiv sam prosvjeda koji prave nered jer nikad nisu donijeli uspjeh te su kratkoročni. Kada bi se mladi čovjek izabrao u Saboru, on bi govorio četiri godine i ne bi ga mogli zaustaviti, pojasnio nam je Velimir što ga je potaknulo na njegovu akciju.
Nezainteresiranost mlade za izbore je kratko prokomentirao jednom riječju: ‘šteta’. Kako nam je rekao, treba se iskoristiti svaka prilika gdje mogu govoriti. No, upitan bi li mladi trebali glasati sa 16 godina, rekao je da mu to pitanje samo po sebi nije toliko važno, već priželjkuje da mladi koji mogu glasati, ‘biraju svoje ili nezavisne’. Htio bi vidjeti, kaže nam, da ‘mladi sami među sobom izaberu svoje predstavnike’. Primijetio je da bi nove generacije jako brzo htjeli ostvariti svoje planove, ali bi ustvari za to trebalo 10 do 12 godina.
– Znači moraju ući u sabor s par ljudi pa tamo kvocati četiri godine. Tako će pokazati da nešto vrijede. Onda će i drugi, stariji, krenuti s njima pa će dobiti veći broj zastupnika bez kojih vladajući neće moći. Mladi još ne mogu vladati, ali trebali bi biti neophodna pomoć koja pravi svoje uvjete, zaključio je Velimir kojega će mladi, po svemu sudeći, moći očekivati na zagrebačkim ulicama u aktualnoj superizbornoj godini.
Različite zemlje, različite dobne granice: Kako za glasanje, tako i natjecanje na izborima
Podsjetimo, mladi i njihovo zaziranje od politike i izlaska na biralište tema je već dulje vremena. Krajem studenog prošle godine, o tome smo razgovarali i s voditeljicom Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Majom Ljubić Kutnjak. Sudjelujući na našoj konferenciji ‘Obrazovanje x AI’, prisjetila se kampanje za podizanje razine izlaznosti na europskim izborima.
– Kada smo gledali zašto neki građani nisu izašli, neki su rekli da su apolitični, a priori da ih politika ne zanima. Neki su rekli da njihov glas ne može ništa promijeniti. I treće pitanje, koje je za nas isto tako bilo jako važno, to je bilo nekako su mi Europska pitanja daleko, ne zanimaju me i upravo je na nama sada da zapravo informiramo građane, rekla je Ljubić Kutnjak.
Neke zemlje Europske Unije poput, Austrije, Njemačke, Belgije i Malte, dopuštaju mladima izlazak na birališta sa 16 godina. Zanimljivo, Grčka je dopustila glasanje na izborima sa 17 godina. Uz dobnu granicu za glasanje, godine vam ograničavaju i možete li se prijaviti kao kandidat na izborima. Kada je riječ o Europskom parlamentu, većina zemalja članica zahtijevaju navršenih 18 godina za ulazak u natjecanje za političku funkciju.
No, u zemljama kao što su Italija i Grčka, osoba se ne može kandidirati an Europskim izborima prije navršenih 25 godina. U Rumunjskoj je ograničenje do navršenih 23 godine. Također, u zemljama kao što su Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Irska, Latvija, Litva, Poljska i Slovačka, mladi se ne mogu kandidirati na Europskim izborima prije 21. godine. Podsjetimo, kada je riječ u Hrvatskoj, bilo za kandidaturu ili glasovanje na izborima, dovoljno je samo navršiti 18 godina i možete krenuti u lov na potpise.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
