Velik korak za Hrvatsku: FER započeo suradnju s vodećim EU institutom za razvoj čipova
Zagrebački FER i belgijski institut za istraživanje, razvoj i inovacije u nanoelektronici imec u idućim će godinama surađivati u provođenju europskog Akta o čipovima te osnivanju centra kompetencija za poluvodiče u Hrvatskoj. Dekan FER-a naglasio je kako se osnivanjem ovog Centra kompetencija daje doprinos tehnološkom razvitku Hrvatske. U donošenju Akta o čipovima, važnu ulogu je imao i Europski parlament, čiji je zastupnik Karlo Ressler kazao da mu je drago što se Hrvatska u sve to uključuje među prvima od članica EU-a.
Ilustracija: Unsplash; Alexandre Debiève
Zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) i belgijski institut za istraživanje, razvoj i inovacije u nanoelektronici imec u idućim će godinama aktivno surađivati u implementaciji europskog Akta o čipovima te osnivanju centra kompetencija za poluvodiče u Hrvatskoj. Kroz taj akt, donesen u rujnu prošle godine, osigurat će se preko 43 milijarde eura ulaganja s ciljem osiguravanja bolje pozicije EU-a u svjetskoj proizvodnji čipova kako bi se prevladala nestašica poluvodiča, ali i ojačalo tehnološko vodstvo i razina proizvodnje čipova u Europi.
‘Ovime dajemo svoj doprinos tehnološkom razvitku Hrvatske’
Tu su suradnju ovog četvrtka potpisivanjem memoranduma potvrdili dekan FER-a Vedran Bilas i glavni direktor za strategiju imec-a Jo De Boeck, naglasivši važnost toga za obje institucije i cijelu EU industriju čipova. Dekan je tom prigodom kazao kako je imec jedan od vodećih europskih i svjetskih instituta za istraživanje s kojima FER već godinama surađuje.
– Potpisivanjem ovog memoranduma o razumijevanju između imec-a i FER-a ojačana je integracija FER-a u europskom istraživačkom prostoru i napravljen značajan korak u integraciji hrvatskih akademskih institucija i poduzeća u europske lance vrijednosti u nano i mikroelektronici. Pripremama za osnivanje hrvatskog Centra kompetencija za poluvodiče u okviru europske inicijative za čipove dajemo svoj doprinos tehnološkom razvitku Hrvatske, istaknuo je Bilas.
Centri kompetencija tako će nuditi usluge edukacije, pristupa razvojnim alatima, pilot linijama, opremi za ispitivanje i izvorima financiranja za pokretanje novih poduzeća. Kao institucija s velikim iskustvom u istraživanju i obrazovanju kao i međunarodnim ugledom u području mikro i nanoelektronike. FER je nositelj inicijative za osnivanje takvog centra u Hrvatskoj čime ispunjava svoju ulogu pokretača tehnološkog razvoja.
‘Centar će osigurati rast i razvoj inovacijskog kapaciteta Hrvatske’
Program je uvodnim riječima, uz dekana Bilasa, otvorio Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj Odbora za proračun o Aktu o čipovima, a pozdravne riječi uputili su Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja i Hrvoje Bujanović, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
– Centar kompetencija za poluvodiče osigurat će rast i razvoj istraživačkog i inovacijskog kapaciteta RH, ali i doprinijeti digitalnoj i zelenoj tranziciji. Navedeno je komplementarno ciljevima Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, Nacionalne razvojne strategije, ali i Strategije pametne specijalizacije gdje su kao posebni ciljevi istaknuti poboljšanje znanstvene izvrsnosti, premošćivanje jaza između istraživačkog i poslovnog sektora i povećanje inovacijske učinkovitosti, poručio je Meštrić.
Važnu ulogu u donošenju Akta imao i Europski parlament
U donošenju Akta o čipovima važnu ulogu je imao i Europski parlament, čiji je zastupnik Karlo Ressler kazao da mu je drago što se Hrvatska u sve to uključuje među prvima od članica EU-a. Čipovi su mali, minijaturni uređaji koji se danas nalaze u svakom digitalnom uređaju i svijet je danas nezamisliv bez toga te je EU zato odlučila konkretnim potezom, instrumentom poput Akta pojačati svoju svjetsku poziciju i bolje zadovoljiti svoje potrebe. Ressler je poručio kako se u tome očekuje i da svi talenti i potencijali Europe sudjeluju i pridonesu, a Hrvatska u tome dobro stoji sa stručnjacima i znanjem.
U prepunoj D1 dvorani FER-a održano je i predavanje Jo De Boecka o utjecaju Europskog Akta o čipovima na razvoj poluvodičke industrije i ekosustava. Boeck je istaknuo važnost povezivanja ekosustave različitih zemalja kako bi se osigurao nastavak jačanja inovacijske snage koja već postoji u Europi. Nakon potpisivanja memoranduma Boecku se na panel raspravi o trendovima u svjetskoj industriji čipova, utjecaju na gospodarstvo, ambicijama EU te prilikama i doprinosima Hrvatske pridružio profesor Makoto Nagata s japanskog sveučilišta Kobe.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
