VIDEO: Treba li se omogućiti izlazak na izbore sa 16 godina? ‘Mora postojati način da se naš glas čuje’
Maloljetnici bi mogli biti zastupljeni u kampanji za Europske izbore i time indirektno reći svoj stav. Ovo je bila tvrdnja oko koje su debatirali učenici Prirodoslovne škole Split i Prve gimnazije na debati koju su nedavno na Šperunu organizirali srednja.hr i Info zona Split. Afirmacijska grupa je tvrdila da se politika tiče i maloljetnika, a ukoliko se 16-godišnjacima ne želi dati pravo glasa, onda je ovo način da izraze svoje mišljenje i utječu na one koji donose odluke. S druge strane, negacijska skupina je navela da 16-godišnjaci ne osjećaju posljedice političkih odluka pa stoga ne bi trebali niti glasati niti sudjelovati u izbornim kampanjama. Moderator debate, student Marko Marijan Plejić, poručio je profesorima u školama da trebaju slušati zahtjeve i argumente učenika jer nisu učenici tu zbog škole nego je škola tu zbog učenika.
Galerija 8 Fotografija
Otvori
Ako 16-godišnjaci već ne mogu glasati na izborima, bi li barem trebali sudjelovati u izbornim kampanjama? O tom su pitanju raspravljali učenici Prirodoslovne škole Split i Prve gimnazije u Splitu uoči nadolazećih izbora a Europski parlament 9. lipnja. Ova debata se dogodila u sklopu događaja na Šperunu koji su organizirali srednja.hr i Info zona Split.
Svijet na rubu novog rata: ‘Ovo više nije tema za odrasle’
Učenica Prirodoslovne škole, Dora Meštrović, bila je prva govornica afirmacijske skupine. Navela je kako je svijet u kojem živimo ‘na rubu novoga rata’ ali istaknula da se mladi na to ne obaziru. Iako navodi da možda ranije nije bilo potrebno da se mladima daje glas, smatra da sada je. Lako je navela, uključe li se 16-godišnjaci u kampanju za europske izbore, mogao bi se proširiti pozitivan utjecaj na sve ljudi koji imaju pravo glas. Time bi 16-godišnjaci imali indirektan glas, koristeći internet, alat s kojim su 16-godišnjaci odrasli.
– Smatrate da su srednjoškolci nedovoljno zreli, nefokusirani ili čak nedovoljno razvijeni za glasanje? U redu, ali mora postojati neki način da se naš glas čuje. Ovo nije više tema za odrasle. Uključivanjem 16-godišnjaka u kampanju za Europske izbore daje im se mogućnost donošenja promjena bez direktnog utjecaja. Omogućuje da se njihov glas čuje i utječe na one koji donose odluke, poručila je Dora.
Mladi se oslanjanju na emocije umjesto provjerene informacije?: ‘Iskustvo s pravim odraslim svijetom je ograničeno’
S druge strane, učenica Prve gimnazije Split, Nikolina Bobeta, bila je predvodnica negacijskog tema. Navela je da mladi u dobi od 16 godina još uvijek prolaze ključne faze životnog razvija. Zbog toga navodi, nemaju dovoljno iskustva za donošenje informiranih političkih odluka niti ‘sposobnost analize složenih političkih pitanja’. K tome, brojni tinejdžeri imaju druge prioriteti umjesto Europskog parlamenta i edukacije o izborima. Primjerice, škola, društvo i sportske aktivnosti.
– Bez zrelosti i iskustva, postoji rizik da bi premladi građani mogli biti podložniji utjecajima medija te da će donositi odluke na temelju impulsa i emocija umjesto na čvrstim i provjerenim informacijama. Također, 16-godišnjaci obično još nisu imali priliku iz prve ruke iskusiti stvarne posljedice političkih odluka. Njihovo iskustvo s pravim odraslim svijetom, uključujući radno iskustvo, plaćanje poreza i upravljanje financijama obično je jako ograničeno. Činjenica je da većinu nas u ovoj dobi života posljedice glasanja za Europski parlament zaobilazi pa zašto bi mi onda imali pravo odlučivati o istima?, upitala je Nikolina.
Moderator debate pozvao profesore da slušaju učenike: ‘Taj bi odnos trebao biti simbioza’
Debatu je moderirao Marko Marijan Plejić. Inače jedan od voditelja debatnih klubova Prve gimnazije i Prirodoslovne škole Split, Plejić je student kemijskog inženjerstva na kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu. Naveo je da je zadovoljan debatom i da su raspravljači pokazali da razumiju politički pojam Europske unije.
Upitan koliko je općenito zadovoljan interesom mladih u Hrvatskoj za debatiranjem, naveo je da vjeruje da bi interes bio veći kad bi znali da za debatu postoji prostor. Uspoređujući politiku i debate, rekao je da su političke rasprave više nekakva pozornica dok su debate, unatoč gafovima ipak profesionalnija, a razgovori su konstruktivniji. Naposljetku, neovisno sudjelovali učenici u debatama ili ne, imaju svoje zahtjeve u školama pa i argumente za iste. No, možda ih nastavnici ne shvaćaju uvijek ozbiljno.
– Profesori su tu zbog učenika, a ne učenici zbog profesora. Učenici su na prvom mjestu i vide što im nedostaje. Taj bi odnos trebao biti simbioza, a ne staro, ‘ex katedra’ predavanje u smislu, ‘to smo tako odlučili prije sto godina, radilo je tada, može i sada’. Što bi bilo da do liječnika dođemo mi i jedna baka s klecavim koljenom i fibrom pa nam doktor prepiše isti lijek?, zapitao se Plejić poručivši profesorima da trebaju saslušati zahtjeve i argumente učenika, što je isto svojevrsno vježbanje govorničkih vještina.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
