VIDEO: Dugine obitelji sve prihvaćenije u Hrvatskoj, ali ostaje još posla: ‘I dalje vidimo otpor od sustava’
Dugine obitelji, istospolne zajednice, itekako mogu pružiti jednaku ljubav kao i obitelji s mamom i tatom. Toga je svjestan i Daniel Martinović, predsjednik istoimene udruge. Gostujući u našem podcastu, prisjetio se velikog interesa za slikovnicu ‘Moja dugina obitelj’. No, ocijenio je da se obrazovni sustav mora bolje fokusirati na razgovor o istospolnim zajednicama, trenutno je to samo na pojedinačnoj volji nastavnika. Istaknuo je i kako EU mnogo radi na promicanju ravnopravnosti.
Daniel Marrtinović. Foto: Srednja.hr
Poštivanje ljudskih prava i jednakosti među ljudima, jedan su od vodećih temelja politike Europske unije. Bit će to i jedna od glavnih tema na izborim za Europski parlament 9. lipnja. Među ljudskim pravima, svoje mjesto imaju i pitanja LGBTQ osoba.
Velika podrška slikovnici: Traže je i obitelji s mamom i tatom
Na tu temu, gost u našem podcastu, bio je Daniel Martinović, predsjednik udruge Dugine obitelji. Njegova udruga je 2018. godine objavila slikovnicu ‘Moja dugina obitelj’ koja opisuje život djece koji su posvojeni u obitelj s dvije mame ili dvije tate. Uslijedila su još dva izdanja pa ukupno imaju tri slikovnice na ovu temu. Kako nam je Martinović rekao, tražena je i među heteroseksualnim obiteljima koji žele putem nje objasniti djeci kako postoje i istospolne obitelji. Za svoju prvu knjigu, dobili su čak i jednu nagradu.
– Kada smo izdali prvu slikovnicu, zapravo nam je bilo drago koliko je bila prepoznata. Mislim da vidimo taj pomak na, ja bih rekao, svjetskoj razini. Imate sad i različite serije koje su rađene po tim književnim djelima koja tematiziraju nekakve prve tinejdžerske, istospolne ljubavi, veze. koja su isto tako nagrađivane, popularne, različiti uzrasti je čitaju i prate. Mislim da je tu ta nekakva vrijednost. Da se prikazuju različita iskustva, različiti identiteti i da to društvo prepoznaje jer je to nešto bitno o čemu treba pričati. Svijet nije tako crno bijel kao što se prije prikazivalo i taj se odmak primjećuje, ustvrdio je Martinović.
Zakon kaže jedno, ali predrasude i dalje postoje
Nakon slikovnice, Udruga je napravila daljnje napretke u Hrvatskoj, vezane uz mogućnosti posvajanja djece istospolnim parovima. Tako je 2020. godine izboreno pravo da istospolni parovi postanu udomitelji, a 2022. godine, istospolni parovi su dobili pravo pristupa procjenjivanju za posvajanje. No, Martinović ističe da je još puno posla ovdje. Naveo je da se ‘naprave dva koraka naprijed i onda jedan korak natrag’.
– I dalje vidimo da tu postoji otpor od sustava. Bez obzira tko je u Vladi. I dalje postoje, s jedne strane predrasude, s druge strane neznanje o samom zakonu i presudama, rekao je Martinović.
Dodao je da bi volio vidjeti i promjene u obrazovnom sustavu. Trenutno kurikulumi se ne bavi obrazovanjem o LGBTQ temama. Sve je u biti svedeno na pojedine u sustavu koji im se obraćaju za pomoć kada je riječ o obrazovanju o tim temama. Najčešće u slučaju kada u školu ide učenik ili učenica iz istospolnih obitelji.
I da EU propadne, građanke i građani će se boriti za prava: Ali EU radi značajne napretke
Upitan o nadolazećim EU izborima i pitanju ljudskih prava, Martinović je naveo kako su na razini EU-a doneseni značajni napreci vezanih uz LGBTQ+ prava. Istaknuo je tu Europsku strategiju za LGBTQ+ i ravnopravnost koji je ocijenio kvalitetnim dokumentom. Naveo je da se ide prema izjednačavanju prava, a upravo to i LGBTQ zajednica traži. Jednaka prava, da se stvari izjednače. No, iako su napreci vidljivi, naveo je da je potrebno biti pažljiv. Primjerice, ističe Martinović, vidimo pokušaje ograničavanja ženskih prava i nakon 200 godina borbe za njih. No, sve više ljudi je otvoreno i iskreno sa svojim obiteljima oko toga tko su i što ih privlači. Više nema skrivanja kao prije.
Čini se i kako brojni smatraju da je za Hrvatsku EU jedina garancija poštivanja LGBTQ prava. No, Martinović ističe, kad sutra ne bi bilo Europske unije, da bi borba za ravnopravnost u Hrvatskoj i dalje bila snažna.
– Mislim da će tu i dalje biti ljudi, građani i građanke, osobe koji će se boriti za svoja prava i koja će se pokrenuti da ih ipak probaju zaštititi. Barem neka osnovna, zaključio je naš sugovornik.
Cijeli podcast pogledajte na našem YouTube kanalu u videu ispod ili ga poslušajte na Spotifyu.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
