VIDEO: Hrvatska pet godina nije imala važan dokument za mlade: Sad postoji, znate li uopće čemu služi?
Od siječnja 2018. godine pa do lipnja prošle, Hrvatska nije imala Nacionalni program za mlade. Riječ je važnom dokumentu koji definira ciljeve po pitanju donošenja politika za mlade, odnosno sve ono što bi država trebala napraviti kako bi poboljšala njihov život u Hrvatskoj. Taj program sada konačno postoji, međutim, i dalje nije idealan.
Ilustracija: Unsplash/Pixabay
Nacionalni program za mlade – tema je to o kojoj smo proteklih godina opsežno izvještavali. Krovni je to dokument koji bi trebao usmjeravati politike za mlade, a Hrvatska ga godinama nije imala. I ovaj koji je donesen ima mnogo boljki na koje su razni dionici društva upozoravali kroz javnu raspravu. No nakon nje je usvojeno svega pet prijedloga. O Nacionalnom programu za mlade bilo je riječi i u jednoj od naših posljednjih epizoda podcasta u kojoj je gostovao Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske. Pojasnio je zašto je uopće ovaj program bitan.
– To je najveći dokument koji traje tri do četiri godine i koji definira što Hrvatska kao zemlja, što mi kao društvo želimo ostvariti u te tri godine da bi mladima bilo bolje. Tu se definiraju različita područja, dakle što mi želimo za mlade u ruralnim sredinama, što želimo za mlade i njihovo mentalno zdravlje, kako potaknuti mobilnost mladih, neformalno obrazovanje i tako dalje. I taj dokument služi, trebao bi služiti kao neka vodič, za sva tijela koja se bave mladima što raditi i kako raditi. Znači da vi sutra budete ministar kulture i dođete u svoj ured i želite se baviti mladima, ideja je da vi pogledate taj dokument i kažete ‘ok, vidim gdje mi želimo biti 2027. i vidim što mi trebali napraviti 2025. da bi došli do toga 2027., idemo to raditi’. To je nekakva ideja tog dokumenta, naveo je Miličević.
Ističe da je baš zato zabrinjavajuće da mi pet godina nismo imali taj dokument. Točnije, nije ga bilo do 1. siječnja 2018. do sredine lipnja 2023. godine.
– Mi nismo, gotovo 2.000 dana, imali nikakav dokument. Državna tajnica Željka Josić kada je preuzela funkciju, ne znam kako je izgledao prijenos znanja, ali znam da toj osobi nisu mogli dati dokument i reći evo, ovo je ključni dokument u području mladih, kazao je Miličević.
Pojasnio je i da gotovo sve zemlje, pogotovo one u EU imaju neku vrstu strateškog dokumenta, a jedna od ključnih razlika je rok njihova trajanja. Primjerice, u susjednoj Srbiji on traje osam godina, a zemlje EU-a koje smatramo razvijenima donose ga na kraći rok od nas, te su dokumenti puno konkretniji.
Cijeli podcast pogledajte u nastavku:
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
