VIDEO: Ima li demokracije u školama? ‘Učenike se malo toga pita’
Iako u školama postoje izbori za predsjednika razreda, posebno je ove godine aktualno pitanje učimo li dovoljno u školama što je demokracija i ima li uopće u školama demokracije. Da se učenike ne pita puno, smatra Nikica Torbica, voditelj Društvenog ateljea udruge DKolektiv iz Osijeka. No, primjeri dobre prakse ipak postoje i treba im se pridavati više pažnje.
Marko Matijević, Nikica Torbica i Lejla Jerab | foto: srednja.hr
Nedavno je u Osijeku u organizaciji portala srednja.hr i udruge DKolektiv, održana panel rasprava pod nazivom ‘Koji izbori su najvažniji: učenički, studentski ili EU?’.
‘Učenike se malo toga pita’
Povod je superizborna godina u kojoj Hrvati triput izlaze na izbore – parlamentarne, predsjedničke i EU izbore koji se održavaju 9. lipnja. Dotaknuli smo se i načina učenja o demokraciji u školama, a jedno od pitanja na koje je odgovarao Nikica Torbica, voditelj Društvenog ateljea udruge DKolektiv bilo je i ono ima li demokracije u školama.
– Svi smo mi za demokraciju i svaka škola proklamira da je za demokraciju. Imamo međupredmetni građanski odgoj, provodimo projekte u školama, postoji predmet Politika i gospodarstvo. No kada zagrebete ispod površine onoga što se u školi događa, najčešće zapravo vidite da se malo toga učenike pita i da učenici malo mogu utjecati na život škole, na svoje obrazovanje, koje izvannastavne aktivnost biraju, kako im škola izgleda, koji će školski projekt odabrati, u kojem će sudjelovati, u kojem neće i tako dalje, smatra Torbica.
Postoje primjeri dobre prakse
U školi je, podcrtava, zapravo jako malo demokracije i sve je vrlo hijerarhijski posloženo. Inače, u Društvenom ateljeu udruge DKolektiv za vrijeme održavanja panela bila je aktualna izložba Inje Pavlić, ‘Škola za demokraciju, a fotografirala je osnovnoškolske i srednjoškolske učenike i profesore. Ideja je bila razmisliti o tome što uopće škola za demokraciju znači, a ispod fotografija stajali su citati učenika i profesora.
– Ipak, imamo neke primjere dobre prakse i njih smo željeli dodatno istaknuti, dati im na važnosti. Zato smo organizirali izložbu. Dodatni cilj bio je i da na neki način potaknemo osobe za koje znamo da dobro rade da još malo više o tome razmišljaju. Okej, sad su bili na izložbi, hoće li dalje nastaviti na tome raditi? Vjerojatno da će biti motiviraniji tako da u Osijeku i široj okolici ulažemo dugoročno u razvoj ove teme, rekao je Torbica.
Čitav panel poslušajte ispod:
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
