VIDEO: Kako iskoristiti ostatke tjestenine? Nastavnik kuharstva pripremio nam je preukusno jelo

Otišli ste do trgovine, kupili hrpu povrća i onda ga danima ostavili u hladnjaku? Ili jednostavno skuhali previše tjestenine jer ne znate odrediti količinu po osobi? Gotovo da i nema osobe koja se barem jednom nije susrela s ovim problemom. Da, riječ je o problemu jer je prekomjerno bacanje hrane štetno ne samo za vaš novčanik nego i ubrzava klimatske promjene. Srećom, postoje škole koje uče učenike o tom problemu, a jedna od njih je i Ugostiteljsko-turistička škola u Osijeku.

Nastavnik kuharstva UTŠ Osijek Ivan Kelava pokazao nam je kako pripremiti jednostavno jelo od ostataka tjestenine | foto: srednja.hr

Obrazovnom sustavu često se spočitava da ne priprema učenike za život, a među znanjima kojim mnogi odrasli ne barataju i ono je o racionalnom iskorištavanju namirnica. Prekomjerno bacanje hrane veliki je problem s kojim se suočava Europska unija (EU). Baš ovog ponedjeljka objavljeni su podaci o tome da se baca oko 10 posto hrane dostupne potrošačima u EU-u. U istom trenutku postoji više od 37 milijuna ljudi u EU-u koji si ne mogu priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan.

Kao neke od uzroka Europski parlament navodi loše planiranje kupnje i pripreme obroka, voće i povrće neatraktivnog izgleda, impulzivnu kupnja hrane na sniženju, ali i nerazumijevanje oznaka ‘upotrijebiti do’ i ‘najbolje upotrijebiti do. Smanjenje bacanja hrane, navode iz Europskog parlamenta, glavni je cilj EU-a kako bi se postiglo kružno gospodarstvo do 2050. godine.

Učenici osječke škole uče kako maksimalno iskoristiti namirnice

Da je važno bacanje hrane svesti na minimum naučili su učenici Ugostiteljsko-turističke škole u Osijeku. Nastavnici te škole Danijela Josipović i Ivan Kelava osmislili su projekt pod nazivom ‘Ne bacaj hranu’. Cilj ovog projekta bio je osvijestiti problem prekomjernog bacanja hrane te pokušati promijeniti navike i ponašanja pri rukovanju hranom u kuhinjama, restoranima i svakodnevnom životu. I ono što je ključno – jednostavnim rješenjima doprinijeti smanjenju bacanja hrane. To je važno ne samo u privatnom životu ovih učenika, nego i kada se jednog dana zaposle u ugostiteljstvu, budući da škola obrazuje upravo taj kadar.

Prilikom našeg nedavnog posjeta ovoj školi nastavnik Kelavu zamolili smo da nam pokaže kako pripremiti neko zero waste jelo po svom izboru. Snašao se u samo par minuta – iz hladnjaka je izvadio kuhanu tjesteninu koju su učenici pripremali dan ranije, nešto raznovrsnog povrća, maslac, tvrdi sir i začine. I pokazao kako možete iskoristiti ostatak tjestenine koja vam je ostala od dana ranije, ako ste, primjerice, među onima koji nikako da pogode količinu tjestenine po osobi.

– Kroz nastavu kuharstva mi učenicima pokušavamo objasniti važnost zero waste koncepta, ukazati na potrebu održivosti i da svaka namirnica koju mi koristimo ima nekakvu cijenu i vrijednost, naveo je nastavnik.

Što je pripremio od ostatka kuhane tjestenine, povrća koje je pronašao u hladnjaku i malo sira, pogledajte u videu u nastavku.

Smanjenje količine hrane koja se baca značajno je u borbi protiv klimatskih promjena

Ovaj i slični recepti ne pomažu samo u očuvanju vašeg novčanika. Maksimalno iskorištavanje namirnica i time smanjenje bacanja hrane nužno je u borbi protiv klimatski promjena. Upravo je bacanje hrane odgovorno za oko 16 posto svih stakleničkih plinova iz prehrambenog sustava EU-a, govore podaci Europskog parlamenta. Navode i da su, prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), proizvodnja i prijevoz hrane, koja se kasnije rasipa, odgovorni su za čak osam posto globalnih emisija stakleničkih plinova.

Europska unija ima niz mjera koje bi trebale umanjiti rasipanje i nepotrebno bacanje hrane, a jedna od posljednjih je prijedlog izmjene Okvirne direktive o otpadu. Kako navode iz Europskog parlamenta, među izmjenama se predlažu obvezujući ciljevi smanjenja otpada na nacionalnoj razini do kraja 2030. Prema tom dokumentu otpad u preradi i proizvodnji hrane trebalo bi smanjiti za deset posto, a u maloprodaji, restoranima, prehrambenim uslugama i kućanstvima za 30 posto.  No, Parlament je u ožujku 2024. donio svoje, na neki način strože stajalište o tom prijedlogu, na način da smatraju da bi se obje brojke trebale povećati za deset posto.

– Parlament je osmislio ciljana rješenja za smanjenje rasipanja hrane, kao što su promicanje voća i povrća neatraktivnog izgleda, praćenje nepoštenih tržišnih praksi, pojašnjenje označivanja datuma i doniranje neprodane, ali jestive hrane, rekla je Anna Zalewska (ECR, Poljska), izvjestiteljica zadužena za ovo zakonodavstvo u Parlamentu.

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.