VIDEO: Mislite da mladi ništa ne mogu promijeniti? ‘To je naučena bespomoćnost, niste se tako rodili’
Građane Hrvatske ove godine očekuju troji izbori – one za Hrvatski sabor već smo ‘odradili’, pred nama su izbori za Europski parlament, a još ćemo u 2024. izaći i na predsjedničke. No jesu li izbori dovoljni? Pitanje je to na koje smo pokušali odgovoriti na nedavnom događaju u Puli, koji je okupio stotinjak učenika i studenata.
Foto: Unsplash
Ma što će meni politika? naziv je događaja kojeg su nedavno u Puli organizirali Savez udruga Rojca – SUR i portal srednja.hr i to ususret izborima za Europski parlament 9. lipnja. Među govornicima je bila i Teodora Baletić, novopečena umirovljenica koja je prije mirovine radila kao profesorica u Gimnaziji Pula i kao predavačica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je držala sociološke predmete. Baletić je i gradska vijećnica Možemo! u Puli.
Osjećaj bespomoćnosti je naučen
Studentima i učenicima govorila je o izazovima u kojima se našla demokracija, a pokušala je odgovoriti i na pitanje jesu li izbori dovoljni?
– Ono što me najviše mučilo u komunikaciji s učenicima bio je i studentima, bio je taj osjećaj bespomoćnosti za koji sam primijetila da ga mladi imaju. Zato kao sociolog znam da je ovo pitanje zašto bismo izlazili na izbore kada ionako ništa ne možemo promijeniti, ionako ni na što ne možemo utjecati, naučena bespomoćnost. Dakle, niste se vi s tim osjećajem rodili, netko vas je uvjerio u to da vi ništa ne možete učiniti, rekla je Baletić i dodala da je upravo zato ne zanima samo pitanje izbora, nego jesu li oni uopće dovoljni.
Na njeno pitanje jesu li izbori dovoljni učenici i studenti uzvratili su da nisu, s čime se Baletić složila. No, odgovornost ne leži u mladima, nego odraslima.
– Vi ste naše ogledalo, koliko smo se mi trudili oko toga da mi vama prezentiramo ovu problematiku i
kontinuirano s vama radimo, takvo nam stanje jest, rekla je Baletić i naglasila da je to važno jer upravo o mladima ovisi hoće li svijeta uopće biti i kakav će on biti.
Kako izgleda kriza demokracije?
Potom je otvorila pitanje značenja riječi politika, koje nerijetko poprima negativne konotacije. Čest je i stav građana da se u politiku ne treba petljati, da će naše probleme riješiti netko treći, a onda mnogi i odustanu od izlaska na izbore jer misle da to sa sobom ne donosi nikakve posljedice.
– Kukamo, žalimo se, gunđamo po kafićima, vi danas po društvenim mrežama, a najčešće ne činimo ništa da bi se to promijenilo i to nam se to na neki način vraća. Zašto? Jer onda o nama odlučuju oni koji sve što rade i odluke koje donose, donose u svom vlastitom interesu ili u interesu nekih malih skupina ljudi za koje su vezani, kaže Baletić.
Mladima okupljenima na događanju objasnila je da politiku i političke događaje ne mogu izbjeći, u nju su uključeni, bilo aktivno bilo pasivno.
– Političari nam određuju kvalitetu ili nekvalitetu školstva, studiranja, zdravstva, infrastrukture. Kakve ćemo ceste imati, kakav parking ćemo imati. Sve to od određuje netko drugi, najčešće malo nas pitajući o tome. To jest, pitaju nas to samo svakih četiri ili pet godina kada su izbori. Znači radi se o jednoj krizi demokracije u stvari, navela je Baletić i pitala mlade zašto nismo angažiraniji.
Riječ politika znači suprotno od gole borbe za vlast radi vlastitih interesa
Nepotizam, manjak znanja, korupcija i obeshrabrenje samo su neki od problema koje su mladi na panelu istaknuli, a koji utječu na to da ljudi nedovoljno politički participiraju. Mladi često, navela je Baletić, imaju percepciju da je politika gola borba za vlast zbog vlastitih interesa, privilegija, klijentelizma.
– Međutim, upravo obrnuto, grčka riječ politika znači učenje ili briga o zajednici. O polisu. Polis je, sjećate se nadam se, toliko iz povijesti grad, država, društvo, zajednica. Prava, politika je, u stvari, briga o zajednici, briga o onome što je svima nama zajedničko, o onome što svima nama treba i o tome
kako da se u dogovoru mi u stvari odlučimo za to što su nam prioriteti. To je najbitnije, da način odlučivanja o tome što će biti prioriteti bude dogovor i suradnja, a ne nekakav sukob ili igra moći, pojasnila je Baletić učenicima i studentima, a onda i pojasnila ulogu moći u politici.
Ključno je, navela je i donijeti odluku oko toga što je opće dobro za koje ćemo se zalagati. Pritom je, navela je bitno prepoznati koje su vlastite potrebe, ali i prihvatiti potrebe drugih ljudi te se potruditi u suradnji pomoći jedni drugima da te potrebe zadovoljimo. S obzirom na to da živimo u demokraciji, u doslovnom bi prijevodu ti značilo da smo u sustavu u kojem bi trebala postojati vladavina naroda.
Vrste demokracija
Učenike i studente naučila je i da postoje dvije vrste demokracija – predstavnička kakvu imamo danas i izvorna gdje svatko na koga se neka odluka odnosi trebao sudjelovati u donošenju odluke. Postavila je i pitanje je li danas, u 21. stoljeću kada šaljemo vozila na Mars, uistinu nemoguća ova izvorna demokracija, ili je riječ o tome da za njenu provedbu nema volje.
– U Saboru se jako dugo čekalo da se uvede ono elektronsko glasanje. Je li to stvarno baš bila stvar tehnologije ili nečije političke volje?, pitala je Baletić.
Učenicima je pojasnila da izbori nisu dovoljni upravo zbog problema suvremene demokracije koja je predstavnička.
– Nažalost, u demokraciji koja, ako već nije vladavina naroda, bi trebala barem biti vladavina većine. Jer na izborima vlast dobivaju oni koji dobivaju većinu, pa bi onda barem ta uža definicija demokracije trebala biti trebala biti prikladna. Međutim, radi se o tome da ne vlada niti većina. Ali bio bi problem i kad bi vladala većina jer se postavlja pitanje je li većina uvijek u pravu, pojasnila je Baletić dajući primjer kako je većina Sokrata demokratski osudila na smrt te da se razina demokratičnosti sustava očituje u odnosu prema manjinama.
Što je to partitokracija, što u politici znači meritokracija, što ugrožava javno dobro, a što uzrokuje pasivnost građana te koji su još problemi demokracije poslušajte u cjelovitom predavanju u nastavku.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
