VIDEO: Mladi u Osijeku nisu znali naše europarlamentarce: ‘Ne bavim se tim stvarima’
U razgovoru sa studentima, čini se da mladi u Osijeku uopće ne prate Europsku politiku. Neke ove teme jednostavno ne zanimaju, a drugi europske izbore jednostavno smatraju nebitnima. Međutim, čak 80 posto zakona koje donese Europski parlament ima izravan utjecaj na Hrvatsku gdje se također primjenjuju. Na nezainteresiranost za politiku, kažu nam naši sugovornici, utječe i to što je situacija uvijek grozna, ali i činjenica da se mladi ne informiraju putem dnevnika, već interneta.
Mladi u Osijeku pogađaju europarlamentarce. Foto: Ramona Ščuric/ Srednja.hr
Osim ljeta, ovogodišnji lipanj nam donosi i izbore za Europski parlament. U ionako superizbornoj godini obilježenom brojnim pitanjima na domaćoj i europskoj sceni, glas mladih će nesumnjivo biti ključan kako bismo vidjeli u kojem smjeru želimo da se kreće naša budućnost. No, prije glasanja, bitno je znati tko su ljudi koji se 9. lipnja nadaju dobiti još jedan mandat i nastaviti svoje boravke Bruxellesu i Strasbourgu započete 2019. godine. No, tko su ljudi koji nas trenutno predstavljaju u europskoj areni i koliko ih uopće ima? Ovi podaci, nisu bili poznati mladima u Osijeku s kojima smo razgovarali.
Hrvatska ima 12 europarlamentaraca, a naši sugovornici su na ovo pitanje baratali s različitim brojkama. Od pet do šest, osam, 15 ili dvadesetak. Pokazali smo im slike četvero europarlamentaraca: Biljane Borzan, Predraga Freda Matića, Željane Zovko i Sunčane Glavak. Među njima, Borzan je rođena Osječanka, a ni Matić im nije daleko radi rodne mu Požege. No, studenti i mladima s kojima smo mi razgovarali, nisu bili previše upoznati s njihovim radom. ‘ne’, ‘ne znam’, ‘ne bi znao’ ili ‘pojma nemam’, najčešće smo čuli pred našom kamerom. Zbog potreba istraživanja, našim smo ispitanicima samo pokazali fotografije na tabletu bez ikakvog konteksta.
Pogledajte video:
Biljana Borzan
Rođena u Osijeku 29. studenog 1971. godine, Biljana Borzan je dobro upoznata s Europskim parlamentom još i prije nego što je dobila zastupničku funkciju 2019. godine. Još je 2013. godine tamo bila kao promatračica, a prvi zastupnički mandat je osvojila 2014. godine. Inače je iz SDP-a, a europskim kolegama je znana i kao potpredsjednica Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.
Uz Osijek je veže studij medicine koji je završila u rodnom gradu. Potom je radila i u jednom od lokalnih domova zdravlja. U Osijeku je bila i bivša predsjednica lokalnog SDP-a, bila je vijećnica, pa zatim i predsjednica Gradskog vijeća u Osijeku pa čak i zamjenica gradonačelnika od ožujka 2008. do siječnja 2009. godine. Starije generacije će je se sjećati i kao saborske zastupnice. Na Markovom trgu je bila članica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, članica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije. Kasnije je postala i predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Od članice Odbora za vanjsku politiku, rođena Osječanka je dogurala i do članice Izaslanstva Hrvatskog Sabora u Zajedničkom parlamentarnom Odboru RH-EU.
Trenutno je u Europskom parlamentu zamjenica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i u Izaslanstvu u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Sjeverne Makedonije. Uz to, članica je i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te u Izaslanstvu za odnose s državama južne Azije.
No, mladi u njenom rodnom gradu nisu prepoznali svoju sugrađanku-političarku, Jedan mladić nam je rekao da joj djeluje poznato, ali da ne znaju tko je, a jedna djevojka je pretpostavila da je novinarka. Jedna naša sugovornica je ipak imala malo više znanja.
– Bila je u SDP-u, ali ne znam je li i dalje. Nemrem joj se sjetiti imena, možda Vesna?, upitala nas je gledajući u Borzanino lice na tabletu.
Biljana Borzan. Foto: SDP/Facebook
Predrag Fred Matić
Još jedan zastupnik iz Slavonije, Predrag Fred Matić nije bio prepoznat među mladima u Osijeku. Zanimljivo, ime Fred dodao je 2019. godine da bi, kako je rekao, ‘bio prepoznatljiviji u Europi’. Ali ni Fred ni njegovo izvorno ime nisu bili znani našim mladim sugovornicima u Hrvatskoj. Iako je rođen u Požegi 2. lipnja 1962. godine, Matića uz Osijek vežu studentski dani i Pedagoški fakultet na kojemu je stekao zvanje nastavnika razredne nastave.
Ratna zbivanja su ga odvela u vojsku te je bio jedan od boraca na Trpinjskoj cesti u Vukovaru. Prošao je čak tri srpska ratna logora. U premijerskom mandatu aktualnog predsjednika republike, Zorana Milanovića, bio je ministar branitelja. Prije toga je bio i saborski zastupnik i šef Ureda općih poslova u Kabinetu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Hrvatske.
U Europski parlament je stigao 2019. godine. Kao i Borzan, član je SDP-a pa u skladu s time i član Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Trenutno je u EU parlamentu potpredsjednik u Odboru za ribarstvo i član u Odboru za kulturu i obrazovanje, kao i u Izaslanstvu za odnose s Arapskim poluotokom. Također obnaša i dvije uloge zamjenika: jednu u Odboru za prava žena i rodnu ravnopravnost, a drugu u Izaslanstvu u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore. U domaćim medijima se često aktivan upravo po pitanju ženskih prava, primarno prava na izbor, pravo na pobačaj i protiv nasilja nad ženama. No, dok su neki od mladih Osječana koje smo anketirali o njemu, pretpostavili da je riječ o političaru, nekima se činio kao da se ipak bavi nekim drugim poslovima.
– Vlasnik neke firme. Možda, odgovorila nam je jedna djevojka čime misli da bi se Matić mogao baviti pogledom na njegovu fotografiju.
Predrag Fred Matić. Foto: Predrag Matić
Sunčana Glavak
Iako je Međimurska županija daleko od Osječko-Baranjske županije, Sunčana Glavak je prije odlaska u Europski parlament ostvarila neke prilično zanimljive rezultate. U Čakovcu se rodila 9. prosinca 1968. godine. U Zagrebu je najprije diplomirala pedagogijske znanosti na Filozofskom fakultetu, a zatim i novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti.
Iako su neki od naših sugovornika identificirali Borzan kao novinarku, Glavak je ustvari imala novinarsku karijeru, a poslije je dogurala do glasnogovornice Ministarstva kulture. Bila je i saborska zastupnica, ali za Vladu Republike Hrvatske, bila je zamjenica glasnogovornika te povjerenica za informiranje. Prije nego je ušla u Europski parlament 2019. godine, zanimljivo je i da je 2008. godine bila voditeljica press centra prilikom posjete američkog predsjednika George W. Busha u Hrvatskoj.
Trenutno je ova HDZ-ovka u u Europskom parlamentu zamjenica u Izaslanstvu za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Zamjenica je također i u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Diplomacijom na europskoj razini, također se bavi i svojim članstvima u Odboru za vanjske poslove i Izaslanstvu za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom. Kao članica HDZ-a, automatski je članica i Kluba zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati). Iako naši osječki ispitanici nisu znali tko je ona i čime se bavi, svejedno je ostavila dojam.
– Ne, ali je lijepa, rekao je mladić koji nije znao za Glavak, ali se malo zagledao u njenu fotografiju.
Sunčana Glavak. Foto: HDZ/Facebook
Željana Zovko
Iako je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Željana Zovko, zanimljivo, rođena je u Mostaru u BiH 25. ožujka 1970. godine. Diplomirala je francuski jezik u Londonu, ali umjesto profesorice, ubrzo se bacila u diplomaciju. Bila je veleposlanica BIH u Italiji i Španjolskoj, a za susjednu državu je također bila i nerezidentna veleposlanica u Maroku, San Marinu te na Malti. Članica je HDZ-a te je bila i međunarodna tajnica HDZ-a BiH. Radila je i za Ured hrvatskog predsjedništva BIH, gdje je bila jedno vrijeme suradnica za odnose s javnošću, ali i predstojnica.
Prije svog aktualnog mandata iz 2019. godine, u Europski parlament je prvi put ušla 2016. godine. Ušla je kao zamjenica našem aktualnom premijeru Andreju Plenkoviću, te Davor Ivo Stieru koji su dali ostavke da bi preuzeli svoje funkcije u Vladi.
Danas je kolege iz Europskog parlamenta znaju kao potpredsjednicu u Odboru za vanjske poslove i u Izaslanstvu za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, a u ujedno je i potpredsjednica kluba zastupnika Europske pučke stranke. Zamjenica je u Odboru za kulturu i obrazovanje, Pododboru za sigurnost i obranu, te u još dva izaslanstva: onom za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama te u Izaslanstvu u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini. Međutim, naši ispitanici nisu znali ništa o njoj, uključujući i ime, kad smo joj pokazali njenu fotografiju.
Željana Zovko. Foto: Željana Zovko/Facebook
Neke politika ne zanima, drugi hoće više tih tema u školi
Mladi s kojima smo razgovarali nisu znali da su izbori za Europski parlament zakazani za 9. lipnja. Nakon što smo ih o tome obavijestili, upitali smo ih hoće li glasati. Neki su nam rekli da će vidjeti, a drugi da se, nakon našeg malog kviza ne osjećaju dovoljno informiranima. Neki su jajavili da budu, ali da najprije moraju proučiti više o kandidatima.
– Pošto se ne razumijem toliko u to, ne vjerujem da ću izaći. Mislim da bi trebali izaći ljudi koji znaju nešto o tome, smatra jedna naša ispitanica.
Upitani zašto misle da se mladi ne informiraju o politici, poglavito na europskoj razini, neki su rekli da mladi vjerojatno nisu dovoljno zainteresirani ili zato što je situacija uvijek ‘jedan te ista, grozna’. Neki navode i da se europska politika njih ne tiče. Jedna od studentica s kojima smo razgovarali ističe i da većina informacija stiže preko dnevnika, ali mladi se ne informiraju tako već putem interneta i portala. Zanimljivo, upravo je ta sugovornica navela da planira glasati ovoga lipnja.
– Mislim da nije dovoljno učeno u školama. Možda bi moglo u školama biti više biti zastupljeno pošto smo mi imali politiku i gospodarstvo kao predmet, ali nismo nikad spominjali ni Europsku uniju ni ništa, predložila je jedna od naših ispitanica.
Snaga Hrvatske u Bruxelleseu: Možemo ih poslat 30, ništa neće promijeniti?
Jedan naš sugovornik nam je naveo kako 12 hrvatskih zastupnika igra preveliku ulogu u Europskom parlamentu. Na upit bi li onda trebali poslati više zastupnika, ni tu nije previše optimističan. U svakom slučaju, ne planira dati svoj glas na biralištima za nove mandate u Bruxellesu i Strasbourgu.
– Toliko mi to nije bitno jer se stvarno ne bavim tim stvarima, ali, za naše izbore ću izaći, definitivno. Europski parlament, to mi je toliko nerelevantno. Mislim da predstavnici koje pošaljemo tamo ne mogu toliko utjecati na neku našu vanjsku politiku ili bilo kakvo gospodarsko stanje u državi. Tako da koga god mi pošaljemo, mislim da nema toliki utjecaj na stanje u našoj državi. Možemo ih poslati i 30, ali ne znam. Mislim da nam nisu toliko bitni, smatra mladić s kojim smo razgovarali ispred Osječkog SC-a.
Kao što smo ranije pisali, mladi i njihovo zaziranje od politike i izlaska na biralište tema je već dulje vremena. Krajem studenog prošle godine, o tome smo razgovarali i s voditeljicom Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Majom Ljubić Kutnjak. Sudjelujući na našoj konferenciji ‘Obrazovanje x AI’, prisjetila se kampanje za podizanje razine izlaznosti na europskim izborima. Iako je naš sugovornik iz Osijeka naveo da ne relevantnost u Europskom parlamentu, Ljubić Kutnjak je ranije upozorila da odluke na drugom kraju kontinenta itekako utječu na Hrvatsku. Naime, 80 posto zakona koji se donesu na europskoj razini, primjenjuju se i kod nas te nam time postaju svakodnevica.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
