VIDEO: Zašto Hrvatska nema svoj Zakon o mladima? ‘Imaju ih i Slovenija i Srbija’
I dok Ministarstvo znanosti i obrazovanja postaje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, mladi u Hrvatskoj nemaju svoj Zakon. Neke druge zemlje Europske unije odavno su posegnule za tim, a što bi takav Zakon značio Hrvatskoj razgovarali smo u podcastu s Josipom Miličevićem iz Mreže mladih Hrvatske. Istaknuo je da bi u njemu trebalo biti definirano postojanje nacionalne strategije za mlade, koje su dobi mladi, tko se mladima od vlasti točno bavi i tko su radnici s mladima.
Josip Miličević, Mreža mladih Hrvatske | foto: srednja.hr
Zašto mladi u Hrvatskoj nemaju svoj Zakon tema je novog podcasta portala srednja.hr u kojem smo ugostili Josipa Miličevića iz Mreže mladih Hrvatske, organizacije koja okuplja 77 hrvatskih udruga mladih i za mlade. Upravo Mreža mladih prije nekoliko je godina izdala publikaciju u kojoj se bavi pitanjem Zakona o mladima koji u Litvi postoji od 2003., a u Finskoj od 2010. godine.
Kako bi izgledao Zakon o mladima u Hrvatskoj?
– Takve zakone, primjerice, imaju i Slovenija i Srbija. Kod njih se definira tko su mladi, koja je to dob. Mi trenutno to imamo definirano samo po tome tko može ući u savjet mladih u Zakonu o savjetima mladih. Definira i tko se mora baviti mladima i kako. Kod nas nije jasno gdje završava ovlast jednog ministarstva, a započinje ovlast drugog. To je nešto što bi taj zakon jasno razriješio. U Hrvatskoj nemamo definirano tko su youth workeri, odnosno radnici s mladima. Sve te države to imaju definirano. Kroz taj zakon imate definirano i postojanje nacionalne strategije koje kod nas nije bilo pet godina. Da to imamo propisano u Zakonu, takvo što bilo bi protuzakonito, naveo je Miličević koji je inače politolog.
I kada je nacionalni program za mlade nakon gotovo pet godina ponovno donesen, o čemu smo pisali, naišao je na niz kritika. Financijski nije bio izdašniji od ranijih programa, u njemu se ne spominju LGBT+ mladi, a zakazao je i u području obrazovanja te stambene politike.
– Takav dokument definira što Hrvatska kao zemlja, što mi kao društvo želimo ostvariti u zacrtanom periodu kako bi mladima bilo bolje. Što mi želimo za mlade u ruralnim sredinama, što želimo za njihovo mentalno zdravlje, kako potaknuti mobilnost mladih ili neformalno obrazovanje. Taj dokument bi trebao služiti kao vodič za sva tijela koja se bave mladima, što uključuje i razna ministarstva. Gotovo sve zemlje, pogotovo zemlje Europske unije, imaju neku vrstu strateškog dokumenta. U Srbiji, recimo, dokument traje osam godina, dok su u Švedskoj ili Danskoj to kraći dokumenti koji su jako operativni i jasni, naveo je Miličević.
‘Ako nema novaca od Erasmus programa, nema i svih mogućnosti za putovanja’
S obzirom na to da se bliže europski izbori koji su u Hrvatskoj u nedjelju 9. lipnja, Miličevića pitamo zašto mladi trebaju na njih izaći. Kazao je da se na razini Europske unije 2027. donosi novi proračun kojim će se odrediti sredstva i za nastavak programa mobilnosti Erasmus+.
– Sve što mi kao udruge radimo kroz Erasmus mora biti besplatno za mlade. Ako nema novaca od tog programa, nema i svih mogućnosti za putovanja, treninga za vijeća učenika i svih drugih aktivnosti i događanja koja dolaze iz europskih sredstava. Mladi će najduže živjeti s posljedicama današnjih odluka. Odluke koje će donositi nova vlast u Europskom parlamentu pogotovo se tiču mladih, objasnio je Miličević.
U podcastu Miličević je otkrio i zašto od svih zemalja Europske unije baš u Hrvatskoj mladi misle da ne mogu uspjeti bez članske iskaznice, u čemu je važnost vijeća učenika, što mladi mogu dobiti od platforme zajednoza.eu i zašto mladi u Hrvatskoj ne volontiraju kao u drugim zemljama. Podcast možete pogledati na YouTubeu ispod.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
