Zastupnici izabrani u EU parlament prosječno imaju skoro 53 godine
Obrađeno je 100 posto biračkih mjesta na kojima su se protekle nedjelje birali hrvatski europarlamentarci za novi mandat. Njih 12 dolazi s četiriju lista – HDZ-ove, liste koju predvodi SDP, liste Domovinskog pokreta i liste Možemo. Prosjek godina izabranih zastupnika tih četiriju lista je čak 52,91, a najmlađemu su 34 godine.
Foto: Unsplash
Do jutros u 10:15, navodi Državno izborno povjerenstvo, obrađena su sva biračka mjesta na kojima su se u nedjelju održavali izbori za novi saziv Europskog parlamenta (EP). U Hrvatskoj ih je obilježila rekordno niska izlaznost – svoje biračko pravo iskoristilo je samo 21,35 posto građana, dok je prosjek članica Europske unije 51 posto. U novi saziv EP-a odlazi 12 hrvatskih zastupnika s četiriju kandidacijskih lista. HDZ je dobio šest mandata, lista koju predvodi SDP ih je dobila četiri, a još po jedan dobili su Domovinski pokret i Možemo.
Prosjek godina izabranih kandidata na najpopularnijim listama je – 52,91
Iako svi oni ne idu u Europski parlament, provjerili smo koliki je prosjek godina izabranih kandidata na spomenutim listama. Izračunali smo da on iznosi čak – 52,91 godine. Najstarija među izabranim kandidatima je Dubravka Šuica (HDZ) sa svojih 67 godina, a najmlađi Karlo Ressler (HDZ) s 34 godine.
Tko su kandidati koji su ušli u izračun i koliko svaki ima godina? Na listi HDZ-a to su Andrej Plenković (54), Davor Ivo Stier (52), Karlo Ressler (34), Dubravka Šuica (67), Nikolina Brnjac (45) i Željana Zovko (54). Na listi SDP, ‘DO i SiP’, CENTAR, HSS i GLAS to su Biljana Borzan (52), Tonino Picula (62), Predrag Fred Matić (62) te Romana Jerković Kraljić (59). Kada je riječ o listi Domovinskog pokreta, to je Stephen Nikola Bartulica (54), a na listi Možemo Ivana Kekin (40).
Mnoge je iznenadio uspjeh najmlađe liste
Analitičari su iz izbornoj noći izrazili čuđenje uspjehom najmlađe na ovim izborima, kandidacijske liste Gen Z koju predvodi Nina Skočak. Prosjek dobi kandidata te liste je samo 26,16 godina. Lista Gen Z bila je vrlo blizu izbornog praga, a osvojila je 4,06 posto glasova. Njena nositeljica Skočak dobila je čak 22.283 glasa.
Gen Z lista imala je svega 1,5 postotnih bodova manje od liste koju predvodi IDS, a čiji se nositelj Valter Flego nije dobio novi mandat u Europskom parlamentu. Najmlađa lista na ovim izborima ‘prešišala’ je i listu koji predvodi saborska stranka Most, koja je na izborima za Europski parlament dobila 4,03 posto glasova.
Mladi kandidati i kandidatkinje osvojili ukupno 25.625 preferencijalnih glasova
U ponedjeljak su se oglasili i iz Mreže mladih Hrvatske (MMH), koja je aktivno pratila predizbornu kampanju i analizirala položaj mladih kandidata. Žele svojim Ovim priopćenjem poslati jasnu poruku političkim strankama i društvu, a ona je da uključe mlade.
– Mladi moraju sami stvarati ‘prostor’ u politici, a kada ga stvore ili im se pruži prilika, to donosi rezultate. Na ovim izborima, mladi kandidati i kandidatkinje su zajedno osvojili ukupno 25.625 preferencijalnih glasova. Da su svi mladi kandidati i kandidatkinje ‘jedna osoba’, bili bi peti po broju preferencijalnih glasova, odmah iza Plenkovića, Borzan, Bartulice i Picule, kaže Marin Capan, Predsjednik Upravnog odbora MMH.
Niti jedna mlada iz Hrvatske osoba nije dobila mandat u EP-u. Iz Mreže mladih navode da je to pokazatelj da, iako mladi imaju podršku birača, još uvijek postoji barijera koja ih sprječava da u potpunosti sudjeluju u donošenju odluka.
– Tijekom kampanje pratili smo društvene mreže stranaka i lista. Primijetili smo da se riječ ‘mladi’ rijetko spominjala u objavama, medijskim konferencijama i predavanjima. Iako su neki TikTok sadržaji privukli pažnju mladih, to nije dio sustavnog trenda. Mnoge ‘velike’ stranke još uvijek ne produciraju sadržaj na platformama koje su popularne među mlađom populacijom kako bi kontinuirano bili s njima u komunikaciji, ističe Josip Miličević, Glavni tajnik MMH.
U prošlom sazivu EP-a bilo je samo šestero mlađih 30 godina
Upozoravaju i da stranke ne prepoznaju ni politički potencijal svojih mlađih kolega. Tako se na listama našlo samo 11 posto mladih kandidata (mlađih od 31 godine). S time da samo jedna, Gen Z lista sadrži trećinu svih mladih kandidata.
Za Mrežu mladih predstoji analiza zastupnika u EP, žele vidjeti koliko je mlađih od 30 ušlo u novi saziv. U prošlom ih je bilo samo šestero.
– Mreža će upravo zato nastaviti pratiti i zagovarati aktivno sudjelovanje mladih u politici, zaključuje Capan uz dodatak da su ovi izbori pokazali da mladi mogu i trebaju biti važan dio političkog života, a da je cilj Mreže osigurati im platformu i podršku kako bi to i ostvarili.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
