Znate li tko je bio Erasmus? Simbol cjeloživotnog učenja, proputovao Europu kao učenik i učitelj
Dobro je poznato što je program Erasmus, ali biografija Erasmusa Rotterdamskog, po kojem je dobio ime, je slabije poznata. Veliki humanist je slavljen zbog svojih djela i predavanja koja je davao na putovanjima diljem Europe. Bio je profesor na Cambridgeu, savjetnik kralja i sve u svemu, izvrsna inspiracija za suvremene učenike, studente i nastavnike.
Portret Erasmusa Rotterdamskog kojeg je naslikao Hans Holben mlađi
Studiranje nije samo vrijeme za učenje već i za nove pustolovine te iskustva. Toga su dobro svjesni i oni studenti koji se odluče sudjelovati u Erasmus + projektima, sjajnoj prilici za posjet drugim europskim državama. Fantastična je to prilika za upoznavanje novih kultura, isprobavanja života u inozemstvu, vježbanje stranih jezika i upoznavanje novih, međunarodnih prijatelja.
Erasmusovi ‘projekti mobilnosti’ idu i dalje od studentskih razmjena stoga nisu samo studenti prepoznali dobre prilike Erasmusa. Beneficija su svjesni i odrasli uključeni u cjeloživotno obrazovanje, profesori, nastavnici i učenici srednjih škola. Iako tek treba vidjeti brojeve za prošlu godinu, u trenutku pisanja ovoga članka najaktualniji podaci o Erasmusu su pobrojali aktivnosti programa za 2022. godinu. Te godine je u projektima mobilnosti sudjelovalo 1.2 milijuna osoba.
– Erasmus+ je 2022. godine imao ukupni budžet od četiri milijardi eura s 26 tisuća projekata i oko 73 tisuće organizacija, navela je krajem studenog prošle godine službena stranica Erasmus + programa.
Dolasci i odlasci iz Hrvatske: Udvostručene brojke u pet godina
Erasmus dobro prolazi i u Hrvatskoj. Ne samo zbog toga što brojni domaći studenti odlaze na Erasmus, već i zbog toga jer brojni sadržaji i ljudi iz Europe putem Erasmusa dolaze do naših krajeva. Prema službenoj statistici, u posljednjih pet godina, broj hrvatskih studenata koji su sudjelovali u razmjenama, kao i studenata koji su došli na razmjenu u Hrvatsku, udvostručio se. Tako je od 2017. do 2022. godine Hrvatsku u sklopu svog obrazovanja posjetilo 12.940 osoba, a iz Hrvatske je druge države posjetilo 14.171 osoba. Uz visoko obrazovanje, Erasmus je aktivan u Hrvatskoj i u sektorima edukacije.
Prije dvije godine, u Hrvatskoj je najviše projekata u mobilnosti bilo u sektoru školskog obrazovanja, a najveće su financije dobile Erasmus aktivnosti za visoko obrazovanje.
Kada se pogledaju konkretne brojke, 14.820.134,00 eura dodijeljeno je za 67 organizacija koji su pripremili 63 projekta za sektor visokog obrazovanja. Organizacije koje se bave školskim obrazovanjem, njih 122, dobile su 3.261.309, 00 eura za 121 projekt. Stručnim usavršavanjem u sklopu Erasmusa, bavilo se 80 organizacija kroz 70 projekata teških 6.068.852,00 eura. Bilo je obrazovnih programa i za odrasle, njih 28 koje su vodile 32 organizacije uz financijsku podršku od 396.702,00 eura. Što se tiče mladih, za vrijednost od 3.007.930,00 eura, 318 organizacija je odradilo 74 projekta u 2022. godini.
S obzirom na ove podatke, nema sumnje da je Erasmus prepoznat među studentima, učenicima i nastavnicima svih razina kao dobra prilika za obrazovne mogućnosti koje iskaču iz mogućnosti učenja unutar državnih granica. No, mnogi možda ne znaju za što se projekt Erasmus zove baš Erasmus. Iza svega stoji jedan čovjek, koji je svojom impresivnom biografijom i edukacijom diljem kontinenta doista živio vrijednosti stalne potrage za znanjem i upoznavanjem drugih zemalja.
Nizozemski humanist: Od Rotterdama po cijelom kontinentu
Nizozemski humanist, filozof i filolog Geert Geerts u svojim se radovima potpisivao kao Erasmus Desiderius, a na hrvatski je često prevođen kao Erazmo Roterdamski. Nije sigurno je li rođen 28. listopada 1466. ili 1469. godine, ali biografi su složni da je rođen u Rotterdam, po kojemu je i dobio ime po kojemu je poznat i to kao izvanbračno dijete.
– Majstor latinskog stila, njegovao je sve književne oblike od pjesništva do rasprava. Njegova izdanja Aristotela, Novoga zavjeta, Jeronima, Augustina, Ambrozija, temeljna su djela europske filologije i tekstovne kritike; njegov spis ‘O razboritom studiju’, prvi je sustavan program humanističke školske izobrazbe, dok iz niza njegovih dijatriba i pisama izbija lik čovjeka koji je vedrim životnim optimizmom, širinom i kritičnošću svojih pogleda, nepomirljivošću prema moralnomu licemjerju i krivotvorinama ljudskih svetinja, ali i tolerantnom samilošću prema ljudskim nevoljama i slabostima, visoko nadrastao svoju epohu, stoji u opisu Erasmusa na stranicama Hrvatske enciklopedije koja je istaknula Erasmusa kao nagovjestitelja prosvjetiteljstva.
Njemački povjesničar Wilhelm Dilthey ga je prvi prozvao ‘Voltaireom 16. stoljeća’, što ne treba puno objašnjavati kada se pogleda njegov životopis.
Putovanjima dobio sliku o Europljanima
Erasmusov put cjeloživotnog obrazovanja je započeo u nizozemskim vjerskim školama u Deventeru i s- Hertogenboschu, nakon čega je pristupio u Augustinski red.
No, renesansni intelektualac je bio nesklon svećeničkom pozivu, ali ujedno zapažen po svojoj darovitosti. Stoga je otputovao u Francusku, u Cambrai gdje je bio tajnik biskupa Henrika von Bergena. U njegovoj službi, a poslije i samostalno, Erasmus je započeo putovanja zbog kojih je zaslužio da europski projekt razmjene učenika i nastavnika nosi njegovo ime.
Osim Francuskom, putovao je i Švicarskom (gdje je naposljetku preminuo u Baselu 12. kolovoza 1536. godine), Italijom, i Engleskom. Baš kao što i studenti nerijetko borave u skromnim, ‘boemskim uvjetima’, sam Erasmus je također pretežno živio u oskudici uz oboljenja. Umjesto poslova na studentske ugovore, preživljavao je dajući privatne poduke i uz milost svojih mecena koji su mu davali povremene financijske potpore. Baš kao što to danas svim zainteresiranima može ponuditi studentska razmjena, Erasmus je kroz svoja putovanja upoznao brojne sredine i istaknute ljude kroz koje je stekao sliku o tadašnjoj Europi, njenim političkim, kulturnim i društvenim okolnostima.
Renesansni ‘networking’
Kao što se studenti na razmjeni mogu povezati s drugim ljudima s kojima mogu surađivati u svojim budućim karijerama, za Erasmusa je put u Englesku bio značajan zbog brojnih uspostavljenih veza. Naposljetku je postao prvostupnik teologije, a potom je u talijanskom Torinu 1506. godine stekao i doktorat. Ovom humanistu je značajan bio i boravak u Veneciji gdje ga je ugostio tiskar Aldo Manuzio. Zahvaljujući tom, danas bi rekli, ‘networkingu’, Erasmusu je 1500. godine tiskana zbirka ‘Adagia’ u kojoj je sakupio oko 3000 poslovica iz djela klasičnih pisaca. Potom je iduće godine otišao u Englesku gdje je napisao i 1509. godine objavio knjigu ‘Pohvala ludosti’. Britka satira koja se doticala tadašnjih društvenih, duhovnih i crkvenih prilika postalo je glasovito djelo ovog Nizozemskog humaniste.
Uspjevši rano steći slavu humanista, Erasmus je od učenika postao učitelj. Na Cambridgeu je predavao grčki jezik i egzegezu (kritično tumačenje) svetog pisma. Potom je otputovao u švicarski Basel kako bi dalje tiskao svoje knjige, a u Baselu, kao i drugdje gdje bi putovao, priređeni su mu trijumfalni dočeci. Nije ni čudo da je naposljetku pozvan i na dvor Karla Habsburškog u Bruxellesu gdje je za redovna primanja postao kraljev savjetnik.
Sukob s crkvom: Svuda putovao, ali kući nije mogao
Na kraljevom dvoru, Erasmus je dočekao početke reformacije, pokreta kritičnog prema katoličkoj crkvi iz kojih se naposljetku u kršćanstvu razvio protestantizam. Erasmus je bio poznat kao kritičar pape i crkvenih zloupotrebi, ali suprotno očekivanjima reformatora na čelu s Martin Lutherom, cijenjeni je humanist odlučio biti javno neutralan pitanju reformista. Zbog toga su Luther i Erasmus postali protivnici te su se međusobno nadmetali objavljujući rasprave u kojima su se međusobno kritizirali.
Da je ‘akademska rasprava’ u to vrijeme bila puno opasnija nego danas, pokazala je Erasmusova replika na Lutherove ‘Zatočenike’ kojima je cijenjeni humanist od sebe udaljio čak i reformiste koji su mu bili skloni. U sve se uključila i kampanja protiv Erasmusa i s papističke strane. Sve je kulminiralo kada je Sorbonna pokrenula proces u kojemu je Erasmusa prozvala neprijateljem crkve, a prevoditelj Erasmusovih ‘Razgovora’, Louis Berquin, skončao je život spaljivanjem na lomači.
Erasmus je zbog svega morao pobjeći u Basel, ali ni tamo se nije mogao predugo zadržati. Stoga je neko vrijeme živio u Freiburgu, ali se onda ipak uspio vratiti u Basel gdje je proveo ostatak života. Obasut klevetama i od reformatora i pape, odbio je poziv pape Klementa VII. na koncil u Augsburgu, te odbio službu kod pape Pavla III. Umjesto toga, Erasmus se povukao u mir učenjačkog rada. Nažalost, nije mogao ostvariti svoju najveću želju, povratak u rodnu Nizozemsku.
Erasmus + aktivnosti: Sedmogodišnji budžet za tri cilja
Erasmus + program ima budžet od preko 26 milijardi eura, trenutno raspodijeljenih na sedmogodišnje razdoblje u trajanju od 2021. do 2027. godine. Sam program je započeo 1987. godine, a Europska unija je s njime željela približiti suradnje sveučilišta i institucija visokog obrazovanja diljem Europe.
Od početaka kao organizirani i integrirani sustav studentske razmjene, aktivnosti su se proširile pa se sada program zove Erasmus +. Uz obrazovanje i mlade, Erasmus je otvoren i za sportske projekte. Također se širi i izvan Europe. U razdoblju od 2014. do 2021. godine, u Erasmusu je sudjelovalo preko 13 milijuna ljudi. Osim što je program nazvan po istaknutom humanisti o kojemu smo pisali, Erasmusovo ime je pretvoreno i u skraćenicu koja sadrži njegovu esenciju i vrijednosti: European Community Action Scheme for Mobility of University Students (Europska akcija shema za mobilnost sveučilišnih studenata).
-Ciljevi programa se provode kroz tri ‘ključne akcije’: učenje mobilnosti individualaca, suradnja između organizacija i institucija te podrška politikama razvoja i suradnje. Druge aktivnosti uključuju i akcije ‘Jean Monnet’ koje podupiru podučavanje, učenje, istraživanje i debate oko pitanja europske integracije kao što budući izazovi i prilike EU-a, istaknuto je na stranicama Erasmusa.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
