SOR nije ukinut, ali je uvedena nova mjera zapošljavanja koju sufinancira HZZ: Doznajte tko sve može koristiti pripravništvo
Na posljednjoj sjednici Vlade u 2017. godini usvojene su nove Smjernice za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja, za razdoblje 2018. do 2020. godine. Među glavnim promjenama uvođenje je mjere potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo. Sustav pripravništva postojao je i do sada, ali natječaji za njega, otkada postoji stručno osposobljavanje za rad, na oglasnicima su bili prava rijetkost. Iako se stručno osposobljavanje neće ukinuti, od 1. siječnja pripravništvo, koje je do sada bilo samo mrtvo slovo Zakona, sufinancira se sredstvima Zavoda za zapošljavanje. Iz Ministarstva rada doznali smo koji su sve uvijeti korištenja nove mjere potpore za pripravništvo.
Foto: srednja.hr
Mjera stručno osposobljavanje za rad, unatoč zahtjevima koje su na prosvjedu iznjeli Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata i Mreža mladih Hrvatske, neće biti ukinuta. No, za one koji još nemaju radnog iskustva, uvodi se nova mjera potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo, koju će sufinancirati Zavod za zapošljavanje. Kako nam kažu iz Ministarstva rada, cilj paketa mjera aktivne politike zapošljavanja jest poticati trajno zapošljavanje, prvenstveno u privatnom sektoru. Za taj paket mjera u ovoj je godini osigurano 1,6 milijardi kuna, od čega 900 milijuna iz Europskog socijalnog fonda.
– Jačanjem pripravništva potiče se zapošljavanje, stoga je uslijed oporavka tržišta rada cilj da se mjera SOR-a postupno zamjeni zapošljavanjem pripravnika. Podsjećamo, redefiniranjem mjera prošle su godine postroženi kriteriji za SOR zbog planiranog postupnog smanjivanja broja korisnika i sprječavanja moguće zlouporabe mjere kako u privatnom tako i u realnom sektoru. Posebno ističemo kako je u javnom sektoru moguće koristiti ovu mjeru za najviše do 3% od broja ukupno zaposlenih u prethodnoj godini, kažu nam iz kabineta ministra Marka Pavića.
Uvjeti korištenja mjere potpora za pripravništvo
Za razliku od stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa gdje je dobna granica za korištenje 30 godina, za ulazak u mjeru pripravništva ne postoji dobno ograničenje.
– Uvjet za osobe bez staža osiguranja je prijava u evidenciju nezaposlenih, a za osobe koje imaju evidentiranog staža osiguranja na nižoj ili neodgovarajućoj razini obrazovanja uvjet je prijava u evidenciju nezaposlenih i dokaz da unazad 6 mjeseci nisu bile zaposlene s redovitom plaćom. Pod stjecanjem prvog radnog iskustva podrazumijeva se prvo zapošljavanje u stečenoj obrazovnoj razini, a na poslovima vezanim uz poslove stečenog zvanja. Osobe mogu biti uključene u mjeru pripravništvo ukoliko udovoljavaju ciljanoj skupini bez obzira na dobnu granicu, pojasnili su nam iz Ministarstva rada.
Dodaju, u mjeri pripravništva razlikuju se dvije podmjere s obzirom na vrstu poslodavca. Prva prmjera je za realni sektor.
– Ciljane skupine su nezaposlene osobe bez staža osiguranja (osobom bez staža osiguranja smatra se osoba koja nema evidentiranog staža obveznog mirovinskog osiguranja, osim staža osiguranja stečenog s osnova korištenja prava roditeljske dužnosti i kojoj je zapošljavanje uz potporu prvo zapošljavanje) i nezaposlene osobe bez staža osiguranja na poslovima u svojoj obrazovnoj razini koje nisu bile zaposlene s redovnom plaćom tijekom prethodnih 6 mjeseci, kažu iz kabineta ministra rada.
Druga podmjera odnosi se na javni sektor, a u njoj su ciljana skupina nezaposlene osobe bez staža osiguranja u obrazovnoj razini iz područja obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi.
Naknada za korisnike pripravništva nije fiksna
Naknada za korisnike mjere pripravništva nije fiksna kao na SOR-u, a potpora za pripravništvo može se dodjeliti poslodavcima kao državna potpora za zapošljavanje ukoliko obavljaju gospodarsku djelatnost ili javnim službama u obliku poticaja koji nema obilježja državne potpore za zapošljavanje.
– Poticaj javnim službama pokriva ukupan trošak rada u 100% iznosu prema iznosu pripravničke plaće. Poslodavcu u realnom sektoru se sufinancira 50% iznosa bruto II plaće, bez gornjeg ograničenja, prema plaći tog radnog mjesta poslodavca i trošak prijevoza. Ako poslodavac nema pravilnik o plaći, onda se ista određuje prema iznosima ostalih potpora za zapošljavanje, a u skladu s obrazovnom razinom osobe, na način da donja granica iznosa ne smije biti manja od iznosa propisanim Uvjetima i načinima korištenja sredstava za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja u 2018. godini, objašnjavaju nam iz Ministarstva rada.
Ako ste jednom do kraja iskoristili SOR, potporu za pripravništvo ne možete koristiti
Budući da pripravništvo ima sva obilježja radnog odnosa, primjerice, korisnici imaju pravo na bolovanje, korisnici SOR-a ovih se dana pitaju postoji li mogućnost da prekinu SOR i započnu s korištenjem mjere pripravništva.
– Ulazak u mjeru stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je dragovoljan i na isti način reguliran je izlazak iz mjere, te nema zapreke da se osobe uključene u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa javljaju na natječaje za vježbenike te prekinu stručno osposobljavanje za rad, odogovaraju na to pitanje iz Ministarstva rada.
Ipak, valja naglasiti da nakon korištenja mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa punih 12 mjeseci, nije moguće koristiti i potporu za pripravništvo.
Veliki problem mjere stručnog osposobljavanja za rad, posebice u javnom sektoru, jest taj da poslodavac nema obavezu nakon SOR-a nema obavezu zaposliti korisnika mjere. Tu obavezu neće imati niti oni koji koriste mjeru potpore za pripravništvo, jer poslodavac i sufinancirana osoba preuzimaju obvezu u trajanju od 12 mjeseci. Drugim riječima, i dalje je otvorena mogućnost da će ju dio poslodavaca, baš kao i SOR, koristiti za dobivanje jeftine radne snage sufinancirane od strane države.
