Pretraga

Upoznajte miočana Krešimira – najboljeg hrvatskog učenika u ovoj školskoj godini

A- A+

Netom prije završetka nastavne godine Agencija za odgoj i obrazovanje objavila je popis ovogodišnjih dobitnika Oskara znanja. Riječ je o priznanju koje se dodjeljuje najuspješnijim hrvatskim učenicima, pobjednicima državnih natjecanja i onima koji su na međunarodnim natjecanjima postigli neko od prva tri mjesta. Na popisu se nalazi mnogo imena, a jedno od njih ponovilo se najveći broj puta – Krešimir Nežmah. Miočanin je ovogodišnji rekorder po broju osvojenih Oskara znanja; bit će mu ih dodijeljeno čak pet!

Krešimir Nežmah|foto: Facebook stranica Natjecanje iz informatike/Agencija za odgoj i obrazovanje

I dok su za većinu učenika praznici počeli, za Krešimira Nežmaha, učenika drugog razreda zagrebačke XV. gimnazije, odmora još nema. Ovih dana nalazi se na Krku, gdje se priprema za sljedeće veliko informatičko natjecanje na kojemu će nastupiti. Ipak, našao je malo vremena da za srednja.hr odgovori na nekoliko pitanja o sebi, svome uspjehu i budućim planovima. Upoznajte Krešimira, najuspješnijeg hrvatskog učenika u ovoj školskoj godini.

– Nikad mi nisu stvari na nastavi bile preinteresantne, iako nikad mi nije ni bio problem naučiti što je već trebalo. Do petog ili šestog razreda sam volio igrati igrice na računalu s prijateljima iz razreda. Još od početka škole se sjećam da sam bio dosta upućen u matematiku i takve stvari, a dio toga sam pokupio u razgovorima s tatom koji je završio matematiku na PMF-u, započinje svoju priču Krešimir.

Među najboljima u informatici, matematici i fizici

Izdvojeni članak

Izašao popis najboljih učenika u Hrvatskoj: Jedan od njih dobiva čak pet Oskara znanja

U četvrtom razredu kreće u Zagrebački računalni savez (ZRS) u kojemu uči o informatici i u sklopu kojega prvi puta polazi na natjecanja. Prvo državno natjecanje na kojemu je sudjelovao bilo je ono u petom razredu iz informatike. Te godine u jednoj je kategoriji bio prvi, a u drugoj je osvojio drugo mjesto.

– Moguće da su bila neka lokalna natjecanja prije, ali njih se ne sjećam. To je bilo prvo veliko natjecanje pa je bilo super znati da sam bio prvi, a bio sam i malo tužan što nisam bio prvi u obje kategorije, prisjeća se Krešimir.

Do sada je, osim na informatičkim, sudjelovao i na natjecanjima iz matematike, a nekoliko puta okušao se u fizici, ali kaže, više je na natjecanjima iz potonjeg predmeta sudjelovao ‘turistički’. Najuspješniji je bio na informatičkim natjecanjima – u osnovnoj školi kroz dvije kategorije osvojio je ukupno šest prvih i dva druga mjesta.

– Iz matematike sam više puta pokušavao proći na državno, ali uspio sam tek u osmom razredu i tada sam bio drugi. Iz fizike sam bio na državnom u sedmom i osmom razredu, u osmom sam bio treći. U prvom razredu sam bio na informatici treći, na matematici treći i na fizici drugi, a ove godine sam bio prvi na informatici i matematici. Također sam bio četiri puta na Juniorskoj hrvatskoj informatičkoj olimpijadi i bio dvaput prvi i jednom drugi. Prvo međunarodno natjecanje na kojem sam bio bila je Juniorska europska informatička olimpijada (EJOI 2017) i tamo sam osvojio zlatnu medalju. Ove godine sam bio drugi na Hrvatskoj informatičkoj olimpijadi i bili smo prvi na ACSL all star u Americi. Još iz matematike sam bio na Srednjoeuropskoj matematičkoj olimpijadi (MEMO) u Poljskoj i osvojio broncu pojedinačno i srebro ekipno, prepričava nam Krešimir sve svoje uspjehe.

Ove godine bit će mu dodijeljeno pet Oskara znanja

Pobjedama na dvama državnim natjecanjima i osvajanjem triju medalja na međunarodnim natjecanjima u matematici i informatici, Krešimir si je priskrbio titulu najuspješnijeg hrvatskog učenika u ovoj školskoj godini. Za spomenute uspjehe bit će mu dodijeljeno čak pet Oskara znanja, što je ovogodišnji rekord.

Izdvojeni članak

Priča o Barbari, jedinoj djevojci koja će braniti hrvatske boje na najtežoj olimpijadi iz kemije

– Dok nije bilo najavljeno nisam znao koliko sam ih dobio ove godine, a kad sam čuo bio sam začuđen jer mi se činilo da je sigurno netko imao više, odgovara nam na pitanje kako je reagirao kada je saznao da je ovogodišnji rekorder.

Kako se više priprema za informatiku, teže mu je natjecati se u matematici i put do Oskara znanja koje je osvojio na matematičkim natjecanjima bio mu je teži, a priznaje i da je imao malo sreće. Inače, kod kuće Krešimir već ima šest ili sedam Oskara, točan brojni ne zna, kaže nam. No, ono što je gotovo sigurno jest da mu oni koje dobiva ove godine neće biti i posljednji.

Već smo spomenuli kako se Krešimir ovih dana nalazi na Krku. Ondje se priprema za Međunarodnu informatičku olimpijadu (IOI) 2019., koja se ove godine održava u Azerbajdžanu. Nada se i ondje osvojiti medalju.

– To je najveće svjetsko natjecanje iz natjecateljskog programiranja, a Hrvatska svake godine šalje reprezentaciju od četvero učenika među kojima sam ovaj puta i ja. Sada sam na kampu iz informatike na Krku gdje imamo pripreme i sljedećih mjesec i pol je glavni fokus uglavnom na to. Ne želim previše prognozirati, ali nadam se nekoj dobroj medalji. Nakon IOI-a će biti i Srednjoeuropska matematička olimpijada. Za MEMO neću imati previše vremena za pripreme pa se nadam da ćemo ponoviti prošlogodišnji uspjeh, kaže nam Krešimir koji je lani na tom matematičkom natjecanju osvojio brončanu medalju.

Nedostatak izbornosti jedan je od većih problema našeg školstva

Informatika i matematika zanimljive su mu i još zabavnije uz natjecateljski aspekt, pa mu motiva za sudjelovanje na svim ovim natjecanjima ne nedostaje. No, priznaje, nije lako uskladiti školske obaveze i pripreme za sva ta natjecanja.

Izdvojeni članak

Za njih nema slavlja kao za nogometaše: Naši učenici ‘pobrali’ medalje na olimpijadi iz Fizike

– Tijekom cijele godine su organizirane pripreme i dodatne u školi na tjednoj bazi te konstantne samostalne pripreme, a dio priprema se odvija i oko tjedan ili dva prije bitnih natjecanja kad dobijemo i dio vremena slobodan, izvan škole. Onda se obično vratim s natjecanja i nakupe se testovi i usmeni pa to uglavnom obavim u nadoknadnim rokovima. Tu su profesori dosta razumni i najčešće se s njima mogu dogovoriti oko svega. Na kraju ispadne da naizmjenično radim za natjecanja pa za školu, pojašnjava svoju situaciju Krešimir.

Već je poznato da učenike, čak niti ovako izvrsne, nitko ne pita što bi voljeli promijeniti u obrazovnom sustavu. Pa smo mi to pitanje postavili Krešimiru.

– Mislim da ne mogu dobro procijeniti kako treba organizirati školski sustav prilagođen svima, ali mogu reći što bi meni kao natjecatelju možda bilo povoljnije. Mislim da bi trebalo uvesti neku vrstu specijalizacije, da općenito možemo više birati što učiti i možda da gradivo ne bude toliko opširno za stvari koje želimo učiti manje, smatra ovaj izvrsnik.

Slobodno vrijeme najviše koristi za pripreme

Izdvojeni članak

Najbolja vijest za prvi dan škole: Zadranin bez greške riješio ispit na matematičkoj olimpijadi i kući donio zlato

I neprilagođeni školski sustav te sve obaveze oko natjecanja lakše je podnijeti uz podršku okoline. Krešimiru najveću pružaju roditelji, kaže – oni čine puno kako bi osigurali da ima sve što mu treba za natjecanja, pomažu mu i olakšavaju situaciju. Podrška su mu i razredni kolege pa zato i dio ono malo slobodnog vremena koje ima, između ostaloga, provodi s njima.

– Slobodnog vremena nemam puno tako da ga koristim što više za pripreme. Nekad je teško razlikovati natjecateljske teme i ostale dijelove matematike i informatike, a ta područja me zanimaju neovisno o natjecanjima pa volim čitati i razmišljati o tome. Do prošle godine sam redovito trenirao judo u Zagrebačkoj judo školi, ali ove godine više baš i ne idem jer ne stignem zbog natjecanja. Volim igrati i stolni tenis. Najviše se družim s prijateljima iz razreda te s ekipom s raznih natjecanja, otkriva Krešimir.

Tek je drugi razred pa još ne zna što će studirati. Upiše li studij u Hrvatskoj, bit će to najvjerojatnije matematika na PMF-u, ali Krešimir ne isključuje i opciju studiranja u inozemstvu. No, zaključuje najuspješniji hrvatski učenik u ovoj godini, ako se to i dogodi, izvan Hrvatske ne namjerava ostati dulje vrijeme.