Pretraga

Obavezno štivo: Voditeljica najveće fakultetske knjižnice u Hrvatskoj preporučuje pet knjiga koje morate pročitati

A- A+

Od 15. listopada pa sve so 15. studenog obilježava se diljem Lijepe naše Mjesec hrvatske knjige. Tim smo povodom odlučili oživjeti svoju rubriku Obavezno štivo, u kojoj osobe iz javnog života, akademske zajednice i razni stručnjaci daju svojih pet književnih preporuka. Ovoga puta svoje preporuke domaćih naslova dala je voditeljica Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Višnja Novosel.

foto: Inga Đuđik|srednja.hr

Druga najveća knjižnica u državi, odmah nakon NSK, ona je Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Knjižnica Filozofskog ujedno je i najveća fakultetska knjižnica u Hrvatskoj, a njen fundus obuhvaća više od 600.000 svezaka. Sve te knjige čuvaju se u novoizgrađenoj peterokatnici, a ova je Knjižnica nedavno uvrštena i u 32 najljepše na svijetu.

Osim što je lijepa i opusom bogata, knjižnica mora biti informacijsko, obrazovno, kulturno i komunikacijsko središte. Brigu o tome da obavlja spomenute uloge vodi Višnja Novosel, voditeljica Knjižnice FF-a. Novosel je diplomirala je pedagogiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na Sveučilištu u Zadru magistrirala je bibliotekarstvo. Poslijediplomski specijalistički studij iz marketinga neprofitnih organizacija završila je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2004. zaposlila se na Filozofskom fakultetu, a od siječnja ove godine postala je voditeljica Knjižnice. Veliki intervju s njom možete pročitati na uvijek zanimljivom blogu Knjižnice.

Kako smo u Mjesecu hrvatske knjige, učinilo nam se prigodnim Novosel zamoliti za preporuke pet domaćih knjiga te obrazloženja zašto biste ih trebali pročitati. Nama se čini kako će i oni najizbirljiviji na popisu kojeg je Novosel sastavila pronaći nešto za sebe.

Nadežda Čačinović: Zašto čitati filozofe: u pedeset kratkih poglavlja

Izdvojeni članak

[Obvezno štivo] Aleksandar Stanković preporučuje pet knjiga koje biste svakako trebali pročitati

Knjiga koja vas može potaknuti na mišljenje i otkrivanje mnogih autora za koje ste sigurno čuli, ali niste još imali vremena proučiti njihova djela ili se upustiti u dublje istraživanje. „Zašto čitati filozofe: u pedeset kratkih poglavlja“ nije povijest filozofije nego putokaz u razmišljanje i traženje odgovora na pitanja o biti samog života koja si sigurno sve generacije postavljaju, a samo rijetki usude potražiti u filozofiji. Filozofija danas nije toliko popularna, no svakako je potrebna u razvijanju mišljenja i propitivanju svijeta oko sebe.

Srećko Horvat i Igor Štiks: Pravo na pobunu: uvod u anatomiju građanskog otpora

Kao nekome tko radi u obrazovnom sustavu, ali i onima koji studiraju, knjiga „Pravo na pobunu: uvod u anatomiju građanskog otpora“ sigurno je zanimljiva i poučna, a pri tome pruža i uvid u širi međunarodni kontekst krojenja svjetske politike povezujući ga s događanjima na hrvatskim fakultetima 2009. godine. U današnjem se svijetu puno govori o demokraciji, ali rijetko o načinima na koje se može promijeniti svijet, odnosno društvo u kojem živimo. Čitajući ovu knjigu, shvaćate cjelokupni kontekst u kojem sveučilišta postaju tvornice radne snage.

Nebojša Lujanović: Oblak boje kože

Izdvojeni članak

Obvezno štivo: Najbolji ‘lovac’ u državi daje preporuke domaćih knjiga koje morate pročitati

Ovaj roman treba pročitati zato da se oni drugi shvate na novi način, da vidite kako je nekome u njegovoj koži i kako se nosi s preprekama koje onima koji nisu obilježeni „drugačijosti“ ne stoje na putu. Lujanović kroz roman donosi i puno informacija o kojima nismo učili u školama i o kojima se ne govori, a koje obilježavaju dio naših sugrađana (npr. stradanja Roma u logorima tijekom 2. svjetskog rata).

Slavenka Drakulić: Božanska glad

„Božanska glad“ jedan je od upečatljivijih romana koji obično preporučim među prvima svima koji tvrde da se u domaćoj književnosti nema što čitati. Roman je to koji govori o požudi i posesivnosti, a sam razvoj radnje vas tjera da čitate u jednom dahu.

Miroslav Krleža: Na rubu pameti

Možda je pomalo klišeizirano preporučiti Miroslava Krležu, no roman „Na rubu pameti“ je posve bezvremen i mislim da ga je dobro čitati i više od jednom u životu. Čitajući imate osjećaj kao da s nekim razgovarate o problemima koji vas zaokupljaju i potpuno je nevjerojatno da je roman prvi puta objavljen prije 80 godina. Osobno mi je to Krležino najdraže djelo, a zapravo bi se mogao nazivati i traktatom o ljudskoj gluposti.