Riječi koje se drugačije govore u različitim dijelovima Hrvatske
Od 2000. diljem svijeta se na 21. veljače obilježava Međunarodni dan materinjeg jezika. Po jubilarni peti put će se od ovog datuma pa do 17. ožujka obilježavati i Mjesec hrvatskog jezika odnosno manfestacija koju provodi Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Ona će trajati do 17. ožujka odnosno na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. U tom će razdoblju Institut organizirati brojna događanja kako bi se o ovom važnom dijelu identiteta govorilo što više i kako bi se širila svijest o vrednotama i ljepotama hrvatskoga jezika.
Po prvi put će se obilježiti i Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Naime 22. veljače je Sabor prošli petak službeno proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.
A Međunarodni dan materinjeg jezika te Mjesec hrvatskog jezika zadnjih nekoliko godina vrlo predano obilježava i srednja.hr pa će tako biti i ovoga puta. Počet ćemo s onim neformalnim dijelom komunikacije odnosno različitostima u terminologiji u pojedinim dijelovima Hrvatske.
Dakle plastično ćemo shvatiti Međunarodni dan materinjeg jezika pa ćemo popisati izraze koje od svojih matera čujemo u različitim dijelovima zemlje te koja je standardna inačica svakog od njih.
Vjerojatno ste se i sami našli u situacijama da ste na nekoj veselici, na kojoj se nalaze mladi iz raznih krajeva Hrvatske pa se čuju i različiti govori, naglasci, narječja.
Filozofski u Osijeku ima izložbu posvećenu jeziku, a tri su povoda za to
– Obzirom na aktraktivnost i aktualnost izložbe te na vrlo instruktivn sadržaj pozivamo zainteresiranu javnost da posjeti izložbeni prostor na Filozofskome fakultetu, pozivaju s ove institucije uz napomenu da je ulaz slobodan.
Takva okupljanja su zapravo izvrsna prilika za upoznavanje jezičnog bogatstva zemlje, s obzirom da će se uglavnom naći pokoji termin, koji će vam biti nepoznat.
Još ako vam nepoznata riječ zanimljivo zvuči, prilika je idealna za razvoj simpatija, ali i za razgovore tipa ‘to mi tako kažemo’, koji se obično prošire na cijelo društvo, unatoč tome što je počelo nerazumijevanjem između dviju osoba.
Neke od brojnih riječi koje smo u takvim neformalnim druženjima skupili u svoju riznicu, danas ćemo podijeliti s vama. Ako imate još prijedloga, a vjerujemo da ih ima na stotine, svakako nas dopunite u komentarima. (Napomena: Primijetit ćete da za određene izraze kudikamo slabije poznajete jezični standard nego li žargonski izraz odnosno lokalizam/dijalektalizamm/regionalizam/kolokvijalizam)
- Vezice za cipele – špigete, pertle, šnjure, žnjiranci
- naramenice – bretele, špaline
- (standardni izraz za dio pribora kojime se vade juhe i druga variva) – šeflja, kaciol(a), palj(ak), zaimača, kutljača, grabljača, kutal, grabilica
- odvijač – šarafciger, kacavida
- opršnjak – bavarin, babarin, barbijol, siperak, partihla, podbradak, podbradnik, slinček, balavac
- stube – stepenice, skale, skaline
- novac – šoldi, pare, kinta, keš, penezi, novčeki, lova, šuške, perje,
- besplatno – džaba(luka), mukte, badava (besplatno ili veoma jeftino), gratis
- prijatelj – prika, lega, kompa, pajdaš, frend
- ostava – smočnica, špajza
- umivaonik – lavabo, lavandin
- spužvasta krpa; kuhinjska spužvica – perilek, vileda (opća imenica nastala od vlastite; primjeri su i labelo, kaladont, digitron, jacuzzi), truleks, spirek
- valjak za razvlačenje tijesta – mlinčenjak, sukač, oklagija, lazanjur, laganela, razvijač(a), pakljunača
- traperice – rebe – rebatinke, farmerice, rifle (također nastale od vlastite imenice, kao i levisice), džinsice
- dosjetka; zgodna smicalica – fora, štos, fol, dubina, baza,
- tržnica – plac, pija(ca), – riblja tržnica – peškarija
- pregača – kecelja, fertun, šircl
