Koja je razlika između lažne vijesti, dezinformacije, misinformacije i malinformacije?
Informacije mogu biti netočne. One također mogu biti nenamjerne, namjerne i čak zlonamjerne. Takve informacije se razlikuju pa ih možemo podijeliti na dezinformacije, misinformacije i malinformacije. Iako slične, postoje određene razlike među njima. Lažne vijesti spadaju u jedan oblik dezinformacije te mogu biti u potpunosti netočne ili su netočne samo neke informacije, dok su ostale točne. Misinformacija je nenamjerna pogrešna informacija, a malinformacija je točna informacija koja je objavljena kako bi se nekome namjerno naštetilo.
Foto: Canva
Zahvaljujući napretku tehnologije, informacije danas putuju brže nego ikada, ali iz zato ima i više nego ikada. Također, informacije mogu biti kreirane od bilo koga, ali i s određenom namjerom. Stoga je bitno znati razliku između lažne vijesti, dezinformacije, misinformacije i malinformacije.
Lažna vijest – oblik dezinformacije
Kako se navodi u studiji ‘Jačanje otpornosti društva na dezinformacije – analiza stanja i smjernice za djelovanje‘ u izdanju Agencije za elektroničke medije, Iako se termin ‘lažna vijest’ često upotrebljava kao zaseban termin, lažna vijest je zapravo oblik dezinformacije. U lažnim vijestima se informacije prezentiraju kao činjenice kako bi vijest izgledala kao ‘točna’, a cilj je zavarati čitatelje radi određene vrste dobiti.
Dezinformacija – širi pojam
Dezinformacijom se smatraju netočne i/ili zavaravajuće informacije koje su namjerno plasirane kao takve iz određenih razloga, najčešće zbog ostvarivanja nekog oblika dobiti. Studija navodi kako je cilj dezinformacija je obmanjivanje javnosti ili naštetile nekoj osobi, instituciji ili skupini. Važno je napomenuti da dezinformacija ne mora nužno biti u tekstualnom obliku. Dezinformacija se može dijeliti i putem fotografija, videa i ilustracija.
Misinformacija – nije namjerna
Misinformacija je pogrešna informacija, ali ona nema za cilj nanijeti štetu niti je namjerno plasirana, navodi se u studiji. Radi se o nenamjerno napravljenoj pogrešci prilikom kreiranja i plasiranja informacije. Ljudi ovakve informacije najčešće dijele jer nisu prepoznali da se radi o netočnoj informaciji.
Malinformacija – točna informacija, ali…
Malinformacije u sebi sadrže informacije koje su točne, ali objavljene su iz zle namjere, tvrdi studija. Na primjer, objavom takve informacije cilj je namjerno naštetiti ugledu neke osobe, institucije ili skupine. Najčešći primjer plasiranja takvih informacija je, recimo, objava intimnih fotografija bez pristanka.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
