Matura je stresno razdoblje, esej iz hrvatskog nosi posebnu vrstu stresa, no zato je tu portal koji će cijeli proces olakšati i pripremiti za visoki prolaz.
Ovaj će tekst biti drugačiji, neće se obrađivati samo jedna lektira nego će se dati lijepi, detaljni, što-sve-treba-znati pregled ovogodišnjih lektira za esej iz hrvatskog jezika.
Antička drama i “neshvaćene” žene upitnih načela
Grčki tragičar Sofoklo napisao je Antigonu, tragediju o nesretnoj istoimenoj junakinji koja se pobunila protiv kralja Kreonta u nevinoj želji da sahrani brata Polinika. Njezina je tragička krivnja u svjesnom djelovanju koje je bilo u skladu s njezinim moralnim načelima, tj. božanskim zakonima.
Umjesto da bude živa zakopana u grobnici, ona se tamo objesila. Kreont je ostao bez sina i žene, Antigonina zaručnika i buduće punice, koji su sami sebi odlučili oduzeli život. Spoznao je svoje grijehe, ali prekasno.
Veliki renesansni stvaratelj William Shakespeare napisao je tragediju Hamlet, čija je tema Hamletova osveta, a zapravo se čitatelji pitaju o moralnoj opravdanosti te osvete. Hamlet je danski kraljević, pravi renesansni čovjek koji ima želju za osvetom pokojnog oca, ali je toliko neodlučan da ju stalno odgađa.
U svom razmišljanju o ubojstvu očevog ubojice, iznosi čitateljima monolog Biti ili ne biti? u kojem se dotiče samoubojstva, ali samo kako bi ga odbacio kao rješenje problema.
Klaudije je njegov stric, tadašnji kralj, ubojica. Gertruda je Hamletova majka i Klaudijev ljubavni interes. Nježna je Ofelija nesuđena Hamletova zaručnica koja se ubila, a Horacije je prava definicija najboljeg prijatelja.
Norveški dramatičar Henrik Ibsen oblikovao je modernu građansku tragediju i komornu dramu, odnosno dramu u kojoj je reduciran broj likova, sukob, dramsko vrijeme i prostor. Pozornost više nije na radnji nego na psihološkoj motivaciji likova.
Primjer je takve drame Nora ili Kuća lutaka, koja prati na prvu idiličan građanski brak između Nore i Torvalda, a u pozadini otkriva skrivanje duga, laži, tretiranje druge osobe kao lutke i konačno, ženin slobodan odabir. Cijela drama završava Norinim napuštanjem doma i obitelji.
U registraturi je naziv Kovačićevog realističkog romana. Prati se život Ivice Kičmanovića, od njegovog djetinjstva na selu, školovanja, odlaska u grad, upoznavanja nesretne ljubavi i tragične smrti u požaru. Osim društvenih odnosa, njegov životni put odredila je i sudbina imena Laura. Ta mu je žena upropastila život, brak i voljenu, ali nije se izvukla bez ogrebotina.
Nema takve maštarije kao “sretne obitelji”
Francuski pisac Honoré de Balzac, tvorac realističkog romana i začetnik kritičkog realizma, napisao je roman Otac Goriot, dio ciklusa Ljudska komedija. Goriot je simbol pretjerane očinske ljubavi i žrtvovanja. Svojim je kćerima dao sve, a one su mu na sprovod poslale prazne kočije.
Jedini koji je bio uz njega bio je Eugéne de Rastignac, siromašni student prava iz provincije. Njegova je jedina želja afirmirati se u društvu, i to će učiniti pod svaku cijenu, pogotovo nakon Goriotove smrti.
Tu je i Vautrin, pravim imenom Jacques Collin, kriminalac poznatiji kao Obmanjivač smrti ili Bježismrt. Uz njega se veže romantika bez ljubavi, znači samo patetika i pustolovine. Dijeli Rastignacu savjete o životu, ali se oni svode samo na oportunizam i karijerizam.
Pripovijetka Preobrazba nastala je u razdoblju modernizma zahvaljujući talentiranom piscu Franzu Kafki. Radi se o preobrazbi trgovačkog putnika Gregora Samse u kukca i njegovoj smrti. S druge strane, radi se o otuđenju čovjeka u društvu i obitelji te posljedično, nemogućnosti prave komunikacije.
Gregorova je obitelj pala na ispitu vrijednosti koje ju održavaju cijelom. Sestra Greta bila je jedina korisna i aktivna, postala je trgovkinja i kao takva napredovala. Ona je bila ta koja je rekla opće mišljenje: da je Gregor teret kojeg se treba riješiti.
Otac, do Gregorove preobrazbe, nije radio te je tratio sebi i Bogu dane, no zbog novonastale situacije zaposlio se u banci. Njegov je odnos prema sinu krajnje nehuman i sramotan, doslovno ga je i uvrijedio i povrijedio. Majka je najpasivnija, koristi emotivnost kao izliku da se ne treba brinuti za sina.
Miroslav Krleža zaslužan je za dramsku trilogiju o Glembajevima, a drama Gospoda Glembajevi njezin je prvi dio. Djelo se bavi padom obitelji Glembay čiji je pokretač Leoneov povratak obiteljskoj kući nakon 11 godina izbivanja. Leone Glembay je lik koji je u sukobu sa svima.
Sukobljava se s ocem Ignjatom, što na kraju eskalira očevom smrću. Ali nije ga sin ubio, nego srčani udar nakon spoznaje da ga supruga barunica Castelli vara. Cijela drama završava Leoneovim boravkom u ludnici, kojoj je prethodilo njegovo natjeravanje i krajnje ubojstvo barunice.
U realističkom romanu Posljednji Stipančići, Vjenceslav Novak donosi priču o društvenom i moralnom propadanju jedne senjske obitelji. Obiteljsku dinamiku najbolje opisuje činjenica da su muškarci gospodari, a žene svedene na stvari.
Članovi te obitelji su: autoritativni otac Ante, pokorna i poslušna majka Valpurga, zanemarena kći i simbol žrtve Lucija te sin Juraj koji ne ispunjava očekivanja obitelji, ostaje jedini živ i odreće se obiteljskog imena.
Kukavice pod krinkom “ali ja samo živim svoj život”
Ruski realistički roman Zločin i kazna, autora Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga, tematizira ubojstvo stare lihvarice Aljone Ivanovne i prihvaćanje kazne.
Rodion Romanovič Raskoljnikov još je jedan siromašni bivši student prava koji razmišlja o idućim koracima. Ti su ga koraci doveli do ubojstva žene koju je smatrao beskorisnom i nemoralnom osobom i zapravo je njenim ubojstvom, barem u njegovoj glavi, društvu učinjena usluga. Tijekom cijeloga romana proždire ga grizodušje, koje na kraju rezultira sedmogodišnjom zatvorskom kaznom u Sibiru.
Ne nosi se on sam s tom patnjom, njegova je moralna vodilja djevojka imena Sonja, koja zajedno s njegovom sestrom Dunjom predstavlja pravu rusku dušu. Svidrigajlov je Rodionov alter ego koji mu nudi laka rješenja i zadržavanje na putu zločina, a Razumihin je prijatelj koji podnosi i koji se zadržava i dulje nego što bi trebao.
Milutin Cihlar Nehajev u svojem je modernom romanu Bijeg stvorio lik Đure Andrijaševića, propalog intelektualca čiji životni put završava utapanjem. Ovog senzibilnog pasivnog pojedinca prate problemi s kojima se on nosi tako da on njih bježi. Bježi od uspješne ljubavne veze s Verom, polaganja završnog ispita, napredovanja u karijeri, uzimanja života u vlastite ruke.
Lovac u žitu roman je iz razdoblja modernizma, a tematizira bijeg glavnog junaka iz internata i njegovo besciljno lutanje New Yorkom u rasponu od dva dana. David Jerome Salinger podario je svijetu lik Holdena Caulfielda, inteligentnog i nezrelog sedamnaestogodišnjaka koji prezire svijet odraslih.
Sam roman nosi naslov koji nosi jer Holden želi postati lovcem u žitu kako bi lovio djecu koja se igraju u žitu i čuvao ih od sigurnog pada u provaliju.
Od puno peticija do malo hrvatskih pjesnika
Antun Gustav Matoš glavna je ličnost hrvatske moderne. Njegova težnja za savršenom formom vidljiva je u njegovim sonetima. Najdraži simbol mu je cvijet, koji za njega predstavlja idealnu ljepotu. Ako se traži boja u njegovim tekstovima, onda je to uvijek bijela jer je ona simbol čistoće.
Koristi se vezanim stihovima, nadodaje melodiju i teži skladu. Jedina zbirka koju je objavio i koja je vrijedna spomena je ona pod nazivom Pjesme. Pisao je i novele, od doslovne slijepe ljubavi i ganjanja te iste do vođenja ljubavi ispred papige i ubojstva svih, osim dotične papige.
Antun Branko Šimić pjesnik je ekspresionist, odnosno pripada razdoblju hrvatske književnost od 1914. do 1952. Pokretač je časopisa Vijenac, Juriš i Književnik. Prvi je hrvatski pjesnik koji se odvažio u pisanju slobodnim stihom
U svojim je pjesmama sažet, zanemaruje interpunkciju, usredotočuje se na vizualni raspored stihova. Najčešći su mu motivi noć, ljubav, poezija, smrt i plava boja, koji se najbolje mogu vidjeti u njegovoj zbirci pjesama Preobraženja.