Anja je iz šest ispita mature dobila peticu: ‘Pad na maturi nije opravdan, ali postoje i propusti sustava’
Iako je u ministarstvu nagrađeno samo 28 najboljih ovogodišnjih maturanata, broj onih koje krasi taj epitet značajno je veći. Među njima se posebno ističe Anja Žiganto, učenica Prve sušačke hrvatske gimnazije. Prva pomisao nakon ispita bila joj je da je maturu riješila katastrofalno. A onda je stigao taj 10. srpnja i privremeni rezultati, kada je i imala što vidjeti – Anja je, naime, na maturi polagala čak osam ispita i iz njih šest dobila je odličan. S time da je višu razinu Matematike riješila bez greške, a na Logici je prvi rang u državi. Ova riječka izvrsnica tijekom školovanja je sudjelovala i na preko 300 natjecanja u znanju.
Anja Žiganto | foto: privatna arhiva
Tek ste na početku ovog članka, ali daljnjim čitanjem shvatit ćete da maturantica o kojoj pišemo nije mlada osoba koja se može smatrati prosječnom. Briljantna učenica Prve sušačke hrvatske gimnazije, Anja Žiganto, na državnoj je maturi peticu dobila iz čak šest predmeta – Hrvatskog, više razine Matematike na kojoj je imala 100 posto, Fizike, Kemije, više razine Talijanskog i Logike na kojoj je po riješenosti prvi rang u državi. Četvorke je dobila samo na Biologiji i višoj razini Engleskog, ali i tu joj je jako malo nedostajalo do ocjene odličan. Nema, kaže nam odmah u uvodu, neki poseban razlog zašto je polagala toliko predmeta. No, koje će polagati znala je još u drugom srednje.
– Većinu sam ih pisala čisto ‘za dušu’ te da iskoristim znanje koje sam skupljala dugi niz godina, a kako sam uvijek otvorena novim izazovima nekako sam ciljala da uzmem nešto za što ću moći iskoristiti logično razmišljanje uz što manje štrebanja, navodi nam Anja.
‘Na dan rezultata bila sam izvan sebe’
Nastavlja, prvi dojmovi nakon ispita bili su joj da ih je napisala katastrofalno. I prije mature bila je, prepričava, vrlo uzbuđena jer je rješavajući zadatke shvatila da ima jako veliku šansu dobro napisati maturu. Ipak, kaže, bila je svjesna da je ‘kao jako smotana osoba’ u stanju prepisati krivo odgovore na list za odgovore ili zaboraviti pročitati zadatak do kraja.
– Da stvar bude bolja, za pola od predmeta koje sam polagala sam si po rješenjima krivo izbrojila točne odgovore. Tako da sam na dan rezultata, na plaži pod suncobranom, uistinu bila izvan sebe gledajući postotke i rangove u generaciji, navodi nam Anja.
Kaže i da njeni prijatelji nisu bili iznenađeni, nego su joj velika podrška i bili su jako ponosni na njen rezultat, kao i da su svi upisali željene studije. Pohvalili su je i profesori, a drago je, dakako, bilo i Anjinoj obitelji. Neizostavno je bilo naše pitanje i koji joj je ispit bio najteži. Nije imala dileme, kaže da je to Logika, koju je zapravo polagala da joj duša bude na mjestu,
– Naime, rješavajući prošle mature i zadatke, dosta ih se ponavljalo ili se ponavljao većinski barem princip. Ove godine to je bilo drugačije i zatekla me količina razmišljanja koju sam morala posvetiti tim zadacima i tekstovima koji su većinom bili filozofskog karaktera, a neki zadatci su sadržavali gradivo koje sam spremala tek za Državno natjecanje iz logike, zbog čega me težina malo prestrašila kad sam zadatke vidjela na prvi pogled, a Logika je bila ujedno i jedina matura na kojoj sam do zadnjih pet minuta zapravo razmišljala kako da riješim neki zadatak, prepričava nam Anja.
Sudjelovala je na preko 300 natjecanja
Priznaje da se je za neke dijelove ispita pripremala u zadnji tren. To su eseji iz triju jezika i kaže da su joj u tome značajno pomogle profesorice njene škole. Kada je riječ o ostalim predmetima, povremeno je prisustvovala pripremama koje je organizirala škola.
– Većinu sam stvari ponavljala dan prije svake mature rješavajući prošle rokove ili ponavljajući okvirno gradivo. No, ono što vjerujem da je ključno što mi je omogućilo takav način priprema je kontinuiran četverogodišnji rad nadopunjen s natjecateljskim iskustvom, navodi Anja.
Ona se, naime, natječe od drugog razreda osnovne škole i sudjelovala je na preko 300 natjecanja u znanju, ona sportska ni ne broji više. Ukratko, kaže, nije Dostojevski pa ih ne može sve navesti ni opisati, ali natjecala se ‘iz apsolutno svega što mi je netko nekad negdje spomenuo’. Odnosno od jezika pa do STEM predmeta, kako na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Bila je i kapetanica odbojkaške ekipe, a odlazila je i na debatne turnire.
‘Maturu za ocjenu dovoljan može bilo tko napisati’
Obvezni dio mature ove godine nije položilo 8,1 posto gimnazijalaca i 47,5 posto strukovnjaka i to je jedan od najlošijih rezultata otkako se provode ovi ispiti. Hrvatski je pao svaki peti maturant. Anja nam govori da su je rezultati, pogotovo oni iz Hrvatskog, začudili jer su njeni kolege bili zadovoljni nakon ispita i teme eseja. Posebice je iznenađena jer postoje mogućnosti besplatnih priprema u mnogim školama, učenici međusobno dijele skripte i priručnike starijih generacija, a opcija je i rješavanje ispita s prijašnjih rokova.
– Smatram da za ocjenu dovoljan može bilo tko napisati te da je postotak padova velik jer učenici prebrzo odustanu, zacrtaju si da je nemoguće napisati tekst od 400 riječi ili jednostavno nemaju dovoljno volje i želje da uistinu polože taj predmet. Moje je mišljenje da za svaki predmet postoje ‘trikovi’ kako ga uspješno položiti te da se na temelju proteklih matura može naslutiti barem dio zadataka koji će se pojaviti, što je sigurno prolazna ocjena. Mislim da je puno ljudi, pogotovo ako gledamo izborne predmete, popadalo jer su predali ispit nakon pola sata bez da su i probali riješiti ili su na početku ispita ocijenili da to za njih nije i da se neće truditi dalje. Iako zaista postoje pitanja koja se mogu riješiti čisto logikom ili metodom eliminacije. Stoga, iako mislim da pad na državnoj maturi nije opravdan, postoje i propusti školskog sustava koji su njemu uvelike doprinijeli. Primjerice, pogotovo ove godine, pojavljivali su se zadatci na ispitu iz Engleskoga posebice, ali i Matematike i ostalih, koji nisu posve primjereni razini koja se dobije srednjom školom, pogotovo ako u priču uključimo da ne rade sve škole toliko detaljno to gradivo, a da ga neke uopće ni ne rade, navodi Anja.
Razlog brojnosti negativnih ocjena na Hrvatskom je taj da brojni učenici nisu zadovoljili minimalni prag na eseju. To je i ove godine bilo nužno kako bi položili čitav ispit. Anja smatra kako je takva odluka validna, budući da bi svaki budući student, bez obzira na vrstu studija, morao biti sposoban sastaviti vezani i smisleni tekst od barem 400 riječi iz materinskoga jezika. To je, ocjenjuje, osnova za daljnju komunikaciju i snalaženje.
– Pripremiti podatke o djelu dan prije može svatko, pogotovo zato što postoje grupe u kojima su drugi ljudi već sve to za pripreme izvukli, dok pročitati i razumjeti ulomak iz djela čak i osobi koja ga nije u cijelosti pročitala ne bi trebao biti problem. Fakultet je ipak razina koja zahtjeva profesionalnost te, na kraju krajeva, pisanje radova od više tisuća riječi. Zato mislim da bi oblikovati takav tekst kakav je esej trebala biti odlika bilo koga tko maturu iz Hrvatskoga jezika želi položiti. Osobno me se dojmila tema, nadala sam se Kafki, ali i Dostojevski mi je bio jedan od dražih djela koja sam htjela da se pojave, tako da za mene iznenađenja nije bilo i zadovoljna sam napisanim, navodi Anja.
‘Mijenjala bih obrazovni sustav’
Jedno od pitanja koje postavljamo svim najboljim maturantima, kao i učenicima koji odlaze na natjecanja, ono je bi li mijenjali bilo što u našem obrazovnom sustavu. I smatraju li da se u školama posvećuje dovoljno pažnje izvrsnim učenicima kakvi su i sami.
– Mijenjala bih obrazovni sustav jer smatram da bi se učenike trebalo više učiti praktičnoj primjeni naučenog od manjih nogu kako bi se što rjeđe postavljalo pitanje ‘što će meni ovo u životu?’ i kako bi ih se dovelo k tomu da imaju vlastiti stav, razmišljaju svojim mozgom i znaju iskoristiti te stvari koje ih se u školi uči. Također, mislim da se pogotovo u zadnje vrijeme pritisak i naglasak stavljaju isključivo na ocjene i na same činjenice iz udžbenika. Time se, na neki način, ubija volja onima koji su zainteresirani izvan tih okvira koje nameće nastava. Stoga, iako po mojemu mišljenju nijedan predmet nije nebitan i svaki doprinosi razvoju različitih kompetencija te svaki ima svoju čar, smatram da bi se oni trebali uklopiti u doba u kojem se predaju i da bi ih trebalo staviti u okvir napretka tehnologije i općenito prilagoditi strukturi okoline, navodi Anja.
Stava je da bi to značajno riješilo problem nezainteresiranosti djece, smanjilo pritisak i poučilo ih da sve što rade rade za sebe, a ne za ocjenu na papiru. U neku ruku, smatra, to bi i reduciralo pritisak na same profesore. Anja za svoje u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji ima samo riječi hvale.
– Profesori i razrednik bili su mi velika podrška u svemu što sam naumila napraviti, izdvojili su brojne sate za sve pripreme i dublju obradu gradiva. Ono što me posebno oduševilo je da su većinski bili orijentirani na to da sve naučeno bude za neku svrhu, naučili su nas za život i učinili da budemo spremni sami razmišljati i boriti se za sebe. I pritom nas nisu zakinuli za kvalitetnu obradu gradiva. Veliku ulogu imala je i ravnateljica naše škole koja se pobrinula da izvrsni učenici budu prepoznati, nagrađeni za svoj trud i motivirani za daljnji rad. Nažalost, svjesna sam toga da je teško pronaći takvu okolinu koja je svojevoljno željna uložiti dodatan trud i rad za one učenike kojima je na satu dosadno jer je sam sustav zatvoren prema njima i nerijetko se dogodi da se njima nitko ne želi baviti, da se učenici sami pripremaju za natjecanja i dodatne sadržaje te da nerijetko odlaze na pripreme za nadarene učenike i u neke druge ustanove. Zato sam mišljenja da bi sustav u računicu trebao pridati više pažnje takvim učenicima ali i nagraditi ih za postignuća, kao i pružiti više sadržaja za isto. Primjerice instrukcije za učenike kojima teže ide su posvuda, a koliko se rjeđe mogu vidjeti ‘instrukcije’ za one koji žele više, pita se Anja.
Od jeseni sjeda u klupe PMF-a, upisala je Fiziku
Od jeseni postaje studentica istraživačkog smjera fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Za taj se studij, navodi, odlučila zbog svoje ljubavi prema rješavanju problema, astronomiji i logičnom i računskom pristupu koji pruža fizika.
– Istovremeno me jako privlačio razvoj lijekova, virusi, bolesti i medicina te primjena računalnih tehnologija u tom tipu znanosti pa sam se dugo vremena dvoumila između fizike i kemije, ali naposljetku sam odlučila da za sada upisujem fiziku, pa ako se dobro snađem i budem zadovoljna postignutim, razmišljala sam o upisu paralelnog studija kemije na istom fakultetu dogodine. U budućnosti se vidim u nekom institutu ili laboratoriju radeći na nekim novim otkrićima, to mi je višegodišnja želja i nadam se da ću postati znanstvenik koji će doprinijeti čovječanstvu, navodi Anja.
Budućim maturantima savjetuje da od mature ne treba strahovati, ali i da kroz četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje redovito uče i rade. Mogu, kaže, potražiti na internetu u besplatne skripte, savjete i trikove, a najbolje je riješiti i stare mature jer se ponavlja sličan oblik zadataka kao i srodno gradivo.
– Svatko može maturu napisati, ako ništa, za prolaz. Samo je najbitnije ne dopustiti da pritisak koji dolazi od mature kao presudnog ispita za daljnji nastavak školovanja bude upravo ono što će osobu demotivirati da se potrudi i ne odustane. Sve na kraju bude posloženo iako na početku tako ne izgleda, jer mogućnosti ima bezbroj i svašta će se kasnije promijeniti, kaže za kraj ova riječka izvrsnica.
Više tekstova iz serijala čitajte na sljedećim poveznicama:
Ivona višu razinu Matematike riješila 100%: ‘Najbolje se pripremiti radom tijekom osnovne i srednje’
Ovo su najbolji maturanti: Na inicijativu jednog učenika dodijeljene su im i dvije nove nagrade
