Bivša ministrica jučer je pokušala sebi pripisati bolji uspjeh maturanata: Obrecnula se i na novinare
Bivša ministrica Blaženka Divjak jučer je bila uvrijeđena što nitko ne spominje uvođenje novih kurikuluma za njenog mandata kao jedan od faktora za bolji uspjeh učenika na maturi. Kritizirala je novinare, šefa NCVVO-a Vinka Filipovića pa i svog nasljednika ministra Radovana Fuchsa.
Bivša ministrica Blaženka Divjak u emisiji Nedjeljom u dva
Foto: Youtube Screenshot
Bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak jučer je na društvenim mrežama, uoči konačnih rezultata državne mature, hvalila svoje ministarske pothvate, a medije – kritizirala.
‘Vijest nije podobna’
Smeta joj što nitko nije spomenuo nove kurikulume, koji su uvedeni za njenog mandata, po kojima su ovogodišnji maturanti radili dvije godine. Upravo je to možda jedan od razloga, tvrdi bivša ministrica, zbog kojega su rezultati na maturi bolji nego lani.
– Činjenica da su rezultati ovogodišnje mature u prosjeku bolji nego prethodnih godina, a očekivalo se da budu lošiji, očito nije ‘dobra’ vijest. Što je tome razlog? Ako ostavimo sa strane da smo skloniji pisanju i bavljenju lošim vijestima, drugi je razlog da se možda ne želi o tome govoriti jer vijest nije ‘podobna’. Naime, za očekivati je bilo da rezultati zbog pandemije budu lošiji, barem su tako tvrdili čelnici sindikata i pobornici zastarjelih metoda rada i reforme ‘Škola za život’, stoji u objavi profesorice Divjak.
Smeta joj što ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović, pa ni sam ministar Radovan Fuchs, nisu spomenuli da su ovogodišnji maturanti dvije godine radili po novim kurikulumima, izuzevši mali broj eksperimentalaca iz 23 škole.
– Dakle, sad bi bilo vrijeme da se analizira i utjecaj novih kurikuluma, širokih edukacija za nastavnike o suvremenim načinima poučavanja te opremanja škola, na rezultate državne mature. Naravno, da se nastavilo s reformskim procesima nakon 2020. rezultati su mogli biti i bolji. To je moj stav, ali bez analiza neće se moći niti potvrditi niti opovrgnuti, stoji u dijelu statusa ministrice.
Njena kritika baš nema smisla
Krenimo redom; bivša ministrica Divjak o ovome piše jučer ujutro, četiri sata prije predstavljanja konačnih rezultata i prije konferencije na kojoj će novinari saznati zadnju statistiku. U to vrijeme, doduše, neki mediji već imaju dio podataka, no svi ostali – nemaju. Istaknuti kako novinarima nije podobna vijest pisati o boljim uspjesima maturanata prije nego što ti isti novinari uopće imaju priliku napisati vijest ne čini se baš kao neka suvisla kritika.
Definitivno se očekuje istraživanje i analiza utjecaja novih kurikuluma, edukacija nastavnika i opremanja škola, na uspjeh učenika, posebice u pogledu rezultata mature. No, nikako nije logično da se to radi – sada. Naime, niti jedan puni ciklus, niti jedna puna generacija nije prošla svoje srednjoškolsko obrazovanje po novim kurikulumima. Ova je generacija, u znatnoj većini, prošla oboje da bi se išta suvislo ikakvim istraživanjem ili analizom moglo utvrditi. To je na koncu, jučer na konferenciji za novinare, kad smo ga pitali, rekao i sam šef državne mature Vinko Filipović.
– Vidio sam komentar bivše ministrice. Ja ne bih to tako tumačio zato što još uvijek nisu napravljena nikakva relevantna istraživanja koja bi to potkrijepila. To je hipotetski moguće. Samo bih imao potrebu reći, ne želeći ničim dovesti u pitanje mišljenje bivše ministrice, ove godine ispiti iz Politike i gospodarstva i osnovne razine Matematike su po prvi put u cijelosti po novim kurikulumima. Ostali predmeti nisu, kazao je Filipović.
Cijeli niz razloga za bolji uspjeh
Vjerojatno je cijeli niz razloga doprinio boljim rezultatima na maturi, kazao je Filipović, od toga da su učenici sve ozbiljnije shvatili pa se bolje pripremali za maturu. Osvrnuo se i na neke negativne aspekte, a to su plaćene pripreme za maturu van škole, no priznao da bi se i tu mogao naći dio razloga zašto su učenici ‘neočekivano dobro’ riješili ispite na ljetnom roku.
– Svi učenici su imali priliku polagati probne ispite iz svih predmeta u tiskanom obliku, u cijeloj proceduri kako je to bilo na redovitom ispitu u lipnju. Oko 80 posto tih učenika je izjavilo u anketi da su probni ispiti bili vrlo korisni. Čak 90 posto učenika kazalo je da su im probni ispiti bili smjernica što trebaju poboljšati, kazao je Filipović, o čemu više možete pogledati u videu.
ISPITI SU BILI LAKŠI?
Kako je za srednja.hr kazala Natalija Ćurković, viša stručna savjetnica iz NCVVO-a, znatna većina ispita na ljetnom roku mature ispitivala je samo ono gradivo koje se preklapa iz starih i novih kurikuluma, što znači da se ispitivalo manje ishoda učenja. Drugim riječima, većina ispita na ovogodišnjoj maturi bila je manje sadržajna i u tom smislu opsega – lakša. Više o tome pogledajte ovdje.
