Briljirala na državnoj maturi pa nam priznala da se ponekad osjećala zakinuto jer pohađa školu na otoku
Prilikom dodjele Nagrade Soljačić, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja je nagrađeno i 28 maturanata, koji su imali najvišu prosječnu riješenost obveznih ispita više razine te dva ispita sa stopostotnom riješenošću. U to odabrano društvo ‘ugurala’ se i Patricija Dovijanić, koja nam je odmah upala u oko, budući da je pohađala malu otočku školu s oko 150 učenika, a uspjela je biti među onima s najboljim prosjekom u državi. Bivša učenica Srednje škole Blato imala je na Hrvatskom, Engleskom i Matematici više razine prosječnu riješenost 93,890%!
Patricija s Marinom Soljačićem/ foto: privatna arhiva
Da stvar bude bolja, pisala je još Fiziku, na kojoj je zabilježila preko 93 posto riješenosti te Logiku, koju je položila s 5 odnosno riješila je 90% tog testa.
Iz svoga malog mista i škole, uskoro kreće put Zagreba, gdje je upisala Matematiku na PMF-u.
Natjecala sam se iz svih predmeta koje sam polagala, osim iz Hrvatskog jezika
Porazgovarali smo s Patricijom o koječemu, a odmah na početku smo je priupitali je li joj žao što nije dobila Soljačića sada kada vidi koliko je bila blizu.
– Iskreno, nisam se nadala ovakvim rezultatima, tako da mi je iznenađenje bila i nagrada za 20 najboljih maturanata, a o Nagradi Soljačić nisam ni razmišljala. Iako sada vidim da nisam bila daleko, nije mi žao, štoviše, drago mi je što je ove godine po prvi put otišla u ruke djevojke, objašnjava Patricija.
Kao i nekolicini najmaturanata s kojima smo komunicirali nakon ljetnog roka i budućoj studentici PMF-a je Hrvatski bio najteži, kako kaže ‘zbog količine informacija koje treba znati za teorijski dio’. Ipak, još je jedan značajan razlog za to što je Patricija ‘najslabije’ riješila Hrvatski, premda je i iz ovog predmeta dobila peticu.
– Iz svih predmeta osim hrvatskog sam se natjecala, tako da mi za maturu nije ostalo puno posla i počela sam s pripremama tek nakon završetka nastave, rješavanjem starih matura. Što se tiče Hrvatskog, prošla sam kroz neke skripte i ponovila lektire za esej. Sve u svemu, najviše sam se pripremala za esej iz Hrvatskog, kaže nam Patricija.
Znala sam se osjećati zakinuto, ali uz volju, upornost i podršku obitelji i profesora, sve je moguće
S obzirom na veliki uspjeh koji je postigla na državnoj maturi, morali smo pitati Patriciju što je motivira na tako marljivo učenje iz čega su proizašli uistinu zavidni rezultati.
– Uz veliku ljubav prema stvarima kojima se bavim i bez koje ništa ne bi imalo smisla, velika motivacija bila su mi i natjecanja. Putovanja u razne gradove, nova iskustva i poznanstva, i naravno, druženje s ljudima koji dijele moje interese – sve su to prilike koje u svojoj maloj sredini nemam. Natjecanja su mi omogućila da proširim svoje vidike izvan onoga što susrećem u svakodnevnici, te da testiram svoju upornost i želju za napretkom, otkriva nam Patricija.
Odmah smo se nadovezali na ovaj dio s prilikama i neprilikama u malom mjestu na otoku pa smo pitali Patriciju koliko je teško postići uspjeh i izniman rezultat, kada su ti mnoge aktivnosti nedostupne te smatra li da su zbog toga učenici u izoliranim područjima kakvo je otok zakinuti.
– Moram priznati da nije baš jednostavno, ali moguće je. Iako stanje na brojnim otocima nije baš zavidno, Korčula zaista nudi puno toga – imamo tri srednje škole, brojne smjerove i vannastavne aktivnosti. Otočne škole često znaju biti podcijenjene i mislim da je upravo to razlog zašto moja škola toliko puno daje svojim učenicima i trudi se da nam sve bude dostupno. Srednja škola Blato sudjeluje na brojnim natjecanjima, smotrama i razmjenama, te organizira besplatne pripreme za maturu iz svih predmeta, a pripreme za obvezne predmete sada se provode već od 3. razreda. Pohađanjem splitskog Centra izvrsnosti iz matematike i sudjelovanjem na matematičkim kampovima udruge Mladi nadareni matematičari “Marin Getaldić”, uspjela sam dijelom nadoknaditi ono što nisam mogla dobiti u općoj gimnaziji, i ni najmanje mi nije žao što sam ostala na otoku, iako sam prvotno htjela upisati prirodoslovno-matematičku gimnaziju u Splitu. Nekad sam se znala osjećati zakinuto, ali uz volju, upornost i podršku obitelji i profesora, sve je moguće. Nije jednostavno boriti se za sve ono što neki imaju bez da razmišljaju o tome, no to ne smije biti izlika, mudro zbori Patricija Dovijanić.
No, da se uvjeti mogu i trebaju poboljšati itekako je svjesna ova buduća matematičarka pa navodi neke elemente uz pomoć kojih bi se obrazovanje na otocima moglo dovesti na viši nivo.
– U otočnim srednjim školama, kao i u svim malim i izoliranim školama, jako je važno učenicima omogućiti širok raspon mogućnosti kako bi se uvjeti približili onima u gradu, uz fakultativnu nastavu, česte kulturne izlete, i slično. Također, na otocima nerijetko nema stručnih profesora pa mislim da bi financijski poticaj nezaposlenim profesorima da rade na otocima mogao znatno poboljšati stanje, smatra bivša učenica Srednje škole Blato.
Kako smo već naveli ta škola broji oko 150 učenika, a u Patricijinom razredu, koji je prema njenim riječima bio jedan od većih, bilo ih je 20.
– Nažalost, te brojke se smanjuju iz godine u godinu. Unatoč provođenju pronatalitetne politike, sve je manje rođenih, a učenici sve češće upisuju srednje škole izvan otoka, ne samo zbog toga što žele upisati smjer kojeg na otoku nema, već i kako bišto ranije otišli s otoka u grad, melankolično će Patricija.
Patricija ispred svoje škole u Blatu
Na natjecanjima sudjeluje još od trećeg osnovne
Nakon što smo prokometirali prilike za sve učenike na otoku Korčuli, vratili smo se na ovu ipak vrlo posebnu učenicu, koja niže obrazovne uspjehe još od malih nogu.
– Još od 3. razreda osnovne svake godine sudjelujem na raznim natjecanjima, a u srednjoj školi sam uspjela iz svih predmeta u kojima sam se natjecala doći do državne razine. To su matematika, varijanta B (ove godine ostvarila sam 9. mjesto), logika, varijanta B (10. mjesto), engleski (u 2.razredu 3. mjesto), a svojim najvećim uspjehom smatram onaj rezultat koji mi je omogućio izravan upis na željeni fakultet i bezbrižno polaganje državne mature – ovogodišnji prolaz na državno natjecanje iz fizike, u kratkim crtama izvrsne rezultate pobrojava Patricija.
Spremanje za nastavu, još i za kako vidimo brojna natjecanja, svakako iziskuje mnogo vremena pa nas je zanimalo kako i koliko se Patricija pripremala za sve to.
– Većinu vremena učila sam za natjecanja, uz to sam pohađala tečaj njemačkog jezika, a subote sam provodila u Splitu na predavanjima u Centru izvrsnosti pa sam za školu, nažalost, učila kampanjski. Još uvijek mi nije jasno kako sam sve stizala, ali mislim da je uz dobru organizaciju sve moguće, jasna je buduća studentica Matematike.
No, za mentalno i svako drugo zdravlje, zgodno je ostaviti nešto vremena i za hobije. Ni njih ne manjka Patriciji.
– Naravno, imala sam vremena i za hobije – u slobodno vrijeme rado čitam, pjevam u zboru “Cvrčak”, sviram klarinet u Narodnoj glazbi Blato, a zadnjih par godina sviram i ukulele kad god i gdje god stignem, nastavlja nas impresionirati Blaćanka.
Patricija uz svoj klarinet
Uvijek sam znala da se želim baviti matematikom
Na kraju smo se dotaknuli budućnosti pa smo tako pitali Patriciju kako se odlučila baš za matematiku, budući da očito ima mnogo jakih strana.
– Oduvijek sam znala da se želim baviti matematikom, tako da kad je došlo vrijeme za odabir studija nisam uopće razmišljala – upisala sam matematiku na PMF-u u Zagrebu. Još uvijek ne znam čime bih se konkretno voljela baviti, ali znam da će imati veze s matematikom, govori nam kroz smijeh.
S obzirom da je očito znala kako rasturiti na državnoj maturi, dala je savjet mlađim kolegama, kojima tek predstoji ovaj završni ispit.
– Uz redovito učenje tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja, važno je što ranije početi s ciljanim učenjem gradiva potrebnog za maturu. Također, mislim da im natjecanje iz predmeta koje žele pisati na maturi može puno pomoći, kako u ranijem i temeljitijem svladavanju gradiva, tako i u svladavanju treme pri pisanju takvih testova, smatra Patricija.
Prošla je 12 godina obrazovanja te brojna natjecanja i vannastavne aktivnosti pa smo ju na samom kraju pitali, što smatra da bi se moglo poboljšati u hrvatskom školstvu.
– U potpunosti se slažem da hrvatski obrazovni sustav pod hitno treba temeljitu reformu, a poseban naglasak stavila bih na smanjenje količine nepotrebnih informacija, razvijanje kritičkog razmišljanja, raniju specijalizaciju, te primjenu stečenih znanja i vještina, zaključuje Patricija Dovijanić.
