Državna matura doživjet će radikalne promjene: Ukidanje niže razine i manje izbornih predmeta?
Kako bi se dugoročno povećala kvaliteta ispitnih
materijala i racionalizirali troškovi, sve su
izglednije promjene u koncepciji državne mature.
Ove godine, a vjerojatno i sljedeće, matura će
se odvijati po sadašnjem principu, no nakon toga
moglo bi doći do ukidanja niže razine ispita,
smanjenja broja izbornih predmeta te ukidanja
stručnih skupina koje previše koštaju.
www.srednja.hr
Koncepcija državne mature u sljedećim bi se
godinama mogla drastično promijeniti. Naime,
matura u sadašnjem obliku pokazala se vrlo
skupom, a kako se uslijed najavljenih
proračunskih smanjenja sredstava ne bi ugrozila
kvaliteta provedbe ‘ispita zrelosti’, državna
matura doživjet će znatnije promjene.
Banke zadataka umjesto stručnih skupina
Sve se više razmišlja o poboljšanjima i
promjenama koje bi trebale pomoći kvaliteti
ispitnih materijala i racionalizaciji troškova,
piše Slobodna Dalmacija.
Ove godine proračunska sredstva iznose 24,5
milijuna kuna, dok bi za dvije godine mogla
iznositi dva milijuna manje. Kako se ne bi
ugrozila kvaliteta, u NCVVO-u se razmišlja o
ukidanju stručnih skupina koje sastavljaju
ispitne materijale i godišnje Centar koštaju
između 1,3 i 1,5 milijuna kuna.
Umjesto njih trebale bi postojati takozvane
banke zadataka – učitelji i nastavnici koji bi
morali proći edukaciju u NCVVO-u slali bi
šifrirano svoje prijedloge, a najbolja bi pitanja
bila spremljena u softver, odnosno spomenutu
banku zadataka.
'Testovi B-razine su karikatura'
Moguće ukidanje više i niže razine ispita
Iz nje bi se nakon toga birala pitanja koja bi
bila uvrštena u ispite državne mature. Tako bi
se moglo imati i tisuću pitanja po predmetu, a
autori istih dobivali bi prikladne honorare.
Osim te novine, prema neslužbenim informacijama,
moglo bi doći i do ukidanju više i niže razine
ispita za obavezne predmete te uvođenja
jedinstvenog ispita za svaki od predmeta.
Smanjenje broja izbornih predmeta
Razlog tome jest činjenica da se za testove B
razine iz nekih predmeta stranih jezika godišnje
prijavi jako mali broj kandidata. Osim toga,
ozbiljno se razmišlja i o smanjenju broja
izbornih predmeta koji će se polagati na maturi,
kao i o ukidnju polaganja ispita iz grčkog ili
latinskog jezika. Fakulteti će također morati
jasno navesti koji će izborni predmet vrednovati
prilikom upisa, pa tako primjerice neće moći
navesti kako dodatne bodove nosi ‘povijest ili
geografija’.
Tiskanje materijala prevelik je trošak
Državi je jednostavno preskupo tiskati neke
ispitne materijale, pogotovo one za koje se
prijavi mali broj kandidata. Neovisno o broju
pristupnika, za svaki se predmet tiskaju četiri
inačice ispita. Jedna stoji 15 tisuća kuna, iz
čega je lako zaključiti kako država za 28
izbornih predmeta tiskanih u četiri inačice
potroši oko 1,8 milijuna kuna.
Veliki trošak predstavlja i tiskanje materijala
na jezicima nacionalnih manjina i za predmete
koji nisu materinski jezik i književnost.
Učenici tako mogu polagati, primjerice,
biologiju ili kemiju na jeziku i pismu svoje
nacionalne manjine, pa se pojavila dvojba je li
to opravdano s obzirom na to da ti učenici
ionako uglavnom upisuju fakultete u Hrvatskoj.
