Državna matura: Fizika unatoč predrasudama i nije bila bauk
Veliki broj točnije 7754 učenika pristupilo je danas pisanju izbornog ispita iz fizike na državnoj maturi. Poslije politike i gospodarstva, ovo je drugi najčešće birani izborni predmet. Ispit se sastojao od zadataka i teorijskog dijela. Za rješavanje je bilo predviđeno 180 minuta, a u Prirodoslovnoj školi ‘Vladimir Prelog’ u Zagrebu koju smo posjetili, većina od 60-ak učenika koji su pisali ispit je i iskoristilo svo dozvoljeno vrijeme. Međutim sva tri naša sugovornika, naglasila su da ispit i nije bio toliko težak.
Državna matura približila se završetku prvog tjedna, a danas je 7754 učenika pisalo ispit iz fizike. Sastojao je se od zadataka i teorijskog dijela. Iako je tri puna sata bilo predviđeno za pisanje, maturanti iz Prirodoslovne škole ‘Vladimir Prelog’ u Zagrebu s kojima smo razgovarali o ispitu, složili su se u ocjeni, da ispit i nije bio posebno težak. Unatoč tome, većina od njih 60-ak iz ove škole iskoristilo je svo dozvoljeno vrijeme za rješavanje. Čak četiri profesora su nadgledala eventualne pokušaje prepisivanja, kojih nije bilo, jer su učenici bili potpuno usredotočeni na vlastite ispite.
Važna teorijska podloga, ali i znanje matematike
U ‘Prelogu’ kako se u žargonu naziva ova škola organizirane su pripreme pet tjedana prije ispita. Trajale su po 90 minuta, jednom u sedam dana.
– Prošao sam pripreme u školi, a uz to sam učio neko vrijeme teoriju i sistematski rješavao ispite od prethodnih godina sa stranica NCVVO-a. Na kraju nisam znao nekoliko zadataka jer nisam mogao izvući formulu, ali sam zadovoljan kako sam riješio ostatak. Za oba dijela ispita bila je vrlo važna teorijska podloga, rekao nam je Karlo Tulhofer.
Robert Bedoić nam je pak naglasio da je za rješavanje zadataka vrlo važno bilo izvrsno poznavanje matematičkih principa.
– Nedoumicu su mi izazvali zadatak s radioaktivnim raspadom, kojeg je trebalo s velikim razumijevanjem pročitati kako bi ga bilo moguće riješiti, kao i zadatak s lećama, mada je ostatak optike bio vrlo lagan, dojmove je podijelio Robert.
‘Pripremao sam se četiri godine’
Naši sugovornici iz Preloga nisu bili pretjerano impresionirani ispitom iz fizike, međutim zasigurno je takvom stavu pridonio naporan rad.
– Za ispit sam se pripremao četiri godine, a zadnjih deset dana po par sati sam prelazio teoriju sva četiri razreda i uz to vježbao zadatke iz zbirki, rekao nam je Robert Bedoić.
Ovakvim pristupom i zalaganjem uspio je biti jedan od rijetkih u svojoj školi koji je riješio ispit za oko 150 minuta.
– Ja sam se pripremao oko tjedan dana, tako što sam rješavao zadatke od prethodnih godina i učio skraćenu teoriju koju sam pronašao na netu, naglasio je Matija Džambić, koji se dvoumi upisati Prehrambeno-biotehnološki fakultet ili Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, pa su mu rezultati iz fizike jako bitni.
Zbog obveznih predmeta učenici će posegnuti i za privatnim instrukcijama
Sljedeći tjedan na državnoj maturi na rasporedu su i obvezni predmeti, pa su nam učenici prokomentirali pripreme za ovaj dio završnih ispita u srednjoj školi.
– Engleski mi ide jako dobro, pa ću se tome jako malo posvetiti, za hrvatski sam prošao školske pripreme, a za matematiku idem na pripreme u Trinom, temeljito nam je pojasnio tijek priprema Karlo Tanhofer.
Matija Džambić pak nije ni počeo s učenjem, a namjerava vrlo malo vremena odvojiti na to, tako što će konzultirati prošlogodišnje ispite i usredotočiti se na ono što se najčešće traži.
– Učim gradivo iz udžbenika, bilježnica i prijašnjih ispita, dodao je Robert Bedoić.
Naša tri sugovornika su naglasila da nisu primijetili nikakvo komešanje ni pokušaje prepisivanja na fizici, dijelom i zbog činjenice da su se jako posvetili svojim ispitima. Vjerojatno je tome pridonijela i činjenica da su ih čuvala četiri profesora.
