Državna matura: Ovako će izgledati pitanja na testu iz psihologije
Profesor Damir Ljubotina predaje na Filozofskom fakultetu na odsjeku psihologije, ali je također u stručnoj skupini za sastavljanje pitanja na državnoj maturi. U razgovoru s njim saznali smo kako funkcionira i koliko traje sastavljanje ispita, bodovanje te na što učenici moraju obratiti pažnju prilikom spremanja za maturu.
Pitanja za ispite na državnoj maturi su gotova, a mi smo saznali što vas ove godine očekuje ako za izborni predmet uzmete psihologiju. Profesor na Filozofskom fakultetu s odsjeka psihologije, Damir Ljubotina, nam je otkrio što očekuje ovogodišnje polaznike državne mature. Detaljno nam je objasnio kako se sastavljaju pitanja za ispite, koliko vremenski traje smišljanje, odabir, provjera i određivanje sustava bodovanja. Također smo saznali tko ispravlja ispite te tko određuje bodovni prag dovoljan za prolazak i više ocjene.
pozegacv.wordpress.com
Princip po kojem se sastavljaju pitanja
Budući da je satnica psihologije relativno mala, a u nekim gimnazijskim usmjerenjima se psihologija uči samo jednu godinu, stručna skupina iz psihologije ima manje sadržaja iz kojeg sastavlja pitanja od skupina iz drugih predmeta. Srednjoškolci u cijeloj Hrvatskoj uče iz dva udžbenika, pa se stručna skupina trudi sastaviti takva pitanja koja balansiraju između tih udžbenika.
– Školski program je ključan pri sastavljanju ispita iz psihologije. Inače se bavim psihometrijom testova pa mislim kako stručna radna skupina iz ovog predmeta rade onako kako se to i treba raditi, izjavio je profesor Ljubotina koji je u stručnoj skupini od samog uvođenja državne mature.
Dodao je kako je malo sadržaja pa se pitanja brzo potroše, stoga oni smišljaju priče iz svakodnevnog života preko kojih učenici odgovaraju. Također je istaknuo kako stručna skupina sastavi konačne testove čak sedam do osam mjeseci prije polaganja mature.
Prema njegovim riječima odlično je to što su u njegovoj skupini sveučilišni profesor te oni koji predaju u srednjim školama, jer na taj način objedinjuju osobe različitih perspektiva.
Cjelokupni sadržaj podijeljen je u devet cjelina, a u katalozima je objavljeno koliko pitanja ide iz kojeg poglavlja. Svake se godine iz psihologije sastavljaju četiri verzije ispita, za dva roka i dvije rezervne verzije, a svaki profesor smisli više pitanja nego što je potrebno kako bi bilo lakše međusobno dogovoriti koji će biti na ispitu.
Nakon što se smisle sva pitanja, skupina međusobno komentira sve zadatke i predviđene odgovore te sastavlja konačne ispite za maturu, nakon čega idu na provjeru kod vanjskih konzultanata te u ruke lektorima, zatim su spremni za uporabu.
Vrste pitanja i prihvatljivi odgovori
Pitanja su podjeljena u tri razine s obzirom na ‘dubinu’ znanja koje se želi ispitati. Tako se prvom razinom primarno ispituje pamćenje sadržaja, druga razina usmjerena je na razumijevanje, dok se kod treće razine očekuje sposobnost da učenik znanje i primjeni u konkretnoj situaciji. Test se sastoji od tri vrste zadataka: zadataka s četiri ponuđena odgovora, zadataka u kojima je potrebno odgovoriti s jednom ili dvije riječi, te zadataka produženog odgovora kod kojih se odgovara s nekoliko rečenica. Važno je da se učenici prije ispita upoznaju sa strukturom testa koja je dostupna na Internetu.
– Na svakom ispitu ili usmenom odgovaranju ako imaš sreće dobiješ dobra pitanja, a ako nemaš onda odgovaraš na ona gora. Za državnu maturu ovim smo putem uključili tri razine, a naglasak stavljamo na razumjevanje i primjenu, pa je isključena sreća budući da su sva područja podjednako kvalitetno reprezentirana, ističe Ljubotina.
Objasnio je kako uz smišljanje pitanja, profesori paralelno odlučuju o prihvatljivim odgovorima i sustavu bodovanja. S prvom razinom imaju najmanje problema, ali isto tako donosi najmanje bodova.
Mogući odgovori druge i treće razine se međusobno uspoređuju i nadopunjuju sve dok se cijela stručna skupina ne složi s onima koje smatraju prihvatljivima te kako ih bodovati.
Bodovni prag i ispravljanje
– Dosta vremena utrošimo na analizu i raspravu što učenik treba znati, a što ne. Prilikom ispravljanja moramo utvrdili za što dajemo određeni broj bodova, uspoređujemo ispravljene testove te usaglašavamo konačne rezultate, izjavio je profesor.
Što se tiče bodovnog praga, on se određuje nakon što učenici pristupe polaganju državne mature. U osnovi postoje dva načina određivanja praga. Apsolutni kriterij predstavlja minimalni broj bodova potrebnih za prolaz, ali se često gleda i kakve su rezultate ostvarili svi kandidati pa se u skladu s distribucijom svih rezultata očekivani prag prolaznosti može korigirati. Profesor je također istaknuo kako se bodovna granica može mijenjati.
Dosadašnji rezultati i uvid u testove
– Psihologija je jako popularan predmet među srednjoškolcima, pa se prošle godine za njega odlučilo 3803 učenika. Bodovni prag koji su trebali prijeći za prolaz bio je 21,8 posto, što je vrlo nizak prag, ali ga svejedno 1160 učenika nije prešlo. To nam pokazuje kako se dio učenika vrlo loše pripremao za ispit ili se uopće nije pripremao jer su neki predali gotovo prazan papir, izjavio je Ljubotina koji ovu statistiku smatra tragičnom.
Za kraj nam je rekao kako po njegovom mišljenuju ispit iz psihologije nije težak te kako svi učenici imaju pravo na uvid gdje dobiju objašnjenje zašto su za svoje odgovore dobili toliko bodova.
