Dva najjača tehnička faksa u zemlji imaju zajednički studij: Evo čime se s njim možete baviti
FER i FSB dva su najveća tehnička fakulteta u Hrvatskoj, a od 2015. godine zajednički izvode sveučilišni preddiplomski studij Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku. Upravo upisuju svoju osmu generaciju ‘inženjera budućnosti’ koji će stvarati bolji svijet koristeći održivu energiju. Tim smo povodom razgovarali s nekoliko diplomanata tog studija. Doznali smo njihove dojmove sa studija i života u Šibeniku, ali i čime se danas bave. Riječ je o malom uvidu u mogućnosti koje ovaj studij otvara.
Hodnici Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora | Foto: Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora
Budućnost planeta Zemlje ovisit će o tome što, kao čovječanstvo, danas poduzmemo u vezi klimatskih promjena. Jedna od najvažnijih stavki u rješavanju tog izazova je i način na koji proizvodimo te koristimo energiju. Ključnu ulogu u tome će odigrati stručnjaci energetike, inženjeri koji će nam pomoći učinkovitije koristiti energiju i preći na održive izvore poput sunčane ili energije iz vode ili vjetra. Budući da tih stručnjaka nemamo niti blizu dovoljno, nastao je preddiplomski Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora.
U njegovu kreiranju i izvođenju udružila su se dva najveća tehnička fakulteta u Hrvatskoj, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) te Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB). Izvodi se u Šibeniku i zapravo je jedini sveučilišni studij u cijeloj Šibensko-kninskoj županiji. Na studiju predaje 40-tak nastavnika s FER-a i FSB-a, uključujući i šest nastavnika koji spadaju u 1 % najutjecajnijih svjetskih znanstvenika prema istraživanju sa Stanford Sveučilišta u Californiji (SAD).
Obrazuju za zelene poslove budućnosti
Kad bismo najjednostavnijim rječnikom trebali objasniti čime se studenti na studiju Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora bave, rekli bismo da uče kreirati i koristiti najnoviju tehnologiju koja proizvodi ‘čistu’ energiju, onu koja ne zagađuje okoliš. Sve o čemu uče je u skladu s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda i politikama Europske unije, a nakon što sa studijem završe, moći će raditi na takozvanim ‘zelenim’ poslovima.
Zeleni poslovi, zbog toga što su važni za bolji život svih nas, privlače ogromne investicije. Prema nekim projekcijama ćemo do 2050. godine imati čak 31 milijun novih zelenih radnih mjesta. Nedavno smo pisali o tome, a taj tekst možete pročitati ovdje. No, što su točno zeleni poslovi, što se na njima radi? Kako bismo doznali, obratili smo se bivšim studentima zajedničkog studija FER-a i FSB-a koji su taj studij već završili, a sada već razvijaju uspješne karijere.
Jedna od njih, Josipa Stegić, nakon studija u Šibeniku je upisala diplomski studij Elektroenergetike na FER-u u Zagrebu, a nakon diplomiranja se i zaposlila na FER-u. Radi kao istraživačica i razvija nova rješenja za tehnologiju.
– Danas sam dio tima koji se bavi razvojem nove tehnologije povezivanja komponenti unutar upravljačkih električnih ormara koji su sastavni dio svakog objekta i proizvodnog sustava. Ova inovacija u energetici postavit će temelj za automatizaciju proizvodnje elektroormara, također će smanjiti troškove proizvodnje i povećati energetsku učinkovitost, ispričala je Josipa.
Josipa Stegić | Foto: Cetkovic
‘Studij je zahtjevan, kao što i treba biti’
Osvrnula se i na iskustvo studiranja u Šibeniku s kojim je prezadovoljna. Profesori su bili odlični i kontinuirano su ih poticali na rad, rekla je. Radili su u malim grupama stoga su imali potpunu posvećenost profesora, a zajednički rad s kolegama olakšao joj je svladavanje gradiva. Bilo je puno rada na projektima i praktičnog rada putem auditornih i laboratorijskih vježbi koji su zapravo jednostavniji modeli svega sa čime se danas susreće na poslu.
– Studij je bio zahtjevan, kao što tehnički fakultet i treba biti. Nakon završetka preddiplomskog studija u Šibeniku, upisala sam FER pod jednakim uvjetima kao i studenti koji su studirali u Zagrebu, što znači bez polaganja ikakve razlike u ispitima. Štoviše, bila sam u prednosti na nekim kolegijima na diplomskom studiju od kolega koji su preddiplomski studij pohađali u Zagrebu jer sam imala dodatna temeljna znanja i dobru prethodnu pripremu, ispričala nam je Josipa.
Josipa je dio prve generacije studenata ovog studija. Njen kolega s godine Luka Budin potvrdio je kako su se svi studenti njihove generacije međusobno družili i zajedno radili, a u slobodno vrijeme su se aktivno bavili sportom. Odluku da ode studirati u Šibenik donio je poprilično impulzivno jer ga studij, čim je za njega čuo, odmah privukao. To je definitivno bila jedna od boljih odluka u njegovom životu, rekao nam je.
– Odluku da studiram u Šibeniku donio sam u vrlo kratkome roku. Naime, prijatelj me nazvao nakon mature iz Matematike i rekao mi da se otvorio novi Studij u Šibeniku, na što sam mu ja nakon sekunde razmišljanja odgovorio: „Idemo!“. Život na moru je prekrasan i puno opušteniji od života na kontinentu, a sam Studij pruža jako puno znanja za osobu željnu učenja o održivoj energetici, prisjetio se Luka.
Luka Budin | Foto: Privatna arhiva
Luka je istraživač na FER-u, Dijana projektira solarne elektrane
Kao i Josipa, Luka je nakon studija u Šibeniku završio diplomski studij na FER-u u Zagrebu, a potom je tamo upisao i doktorat. Njegovo područje istraživanja je optimizacija rada energetskih zajednica uz prognoziranje proizvodnje i potrošnje električne energije koristeći modele dubokog učenja. U sklopu istraživanja je razvio Sunčani kalkulator, web aplikaciju koja sve zainteresirane na jednostavan način upoznaje s radom malih solarnih elektrana.
Aplikacija vam tako može reći koliko ugradnjom solarne elektrane štedite novca, koliko će njena izgradnja koštati te koliko vremena treba da se uložena investicija vrati. Reći će vam i količinu ugljikovog dioksida u atmosferi koju ćete njenom ugradnjom smanjiti. Dijana Mijalica, bivša studentica studija u Šibeniku koja je nedavno diplomirala, također radi sa solarnim elektranama, samo na malo na drugačiji način, ispričala nam je.
– Odmah po završetku studija u Šibeniku zaposlila sam se u šibenskom poduzeću koje se bavi projektiranjem, montažom i praćenjem rada solarnih elektrana. U sklopu svog posla bavim se upravo projektiranjem solarnih elektrana, što je izuzetno zanimljiv i kreativan posao koji pruža brojne mogućnosti za učenje i napredak, Dijana je objasnila.
Dijana Mijalica | Foto: Privatna arhiva
Ovo je samo dio mogućnosti
Njen je posao odrediti potrebnu snagu za određenu solarnu elektranu, napraviti proračun u programu na kojem radi te izraditi projektnu dokumentaciju. Na studiju je stekla mnoga znanja i vještine koje su joj uvelike pomogli za posao kojim se sada bavim, dodala je. Solarna energija nije jedini obnovljivi izvor pa tako Dijanin kolega s faksa, David Amanović, radi s vjetroelektranama.
Konkretnije, bavi se tehničkim vođenjem i nadzorom vjetroparkova za hrvatsku podružnicu njemačke tvrtke. Njegov cilj je osigurati da vjetroelektrane funkcioniraju besprijekorno. Studij u Šibeniku pružio mu je temelje koji su mu od neprocjenjive važnosti na dinamičnom poslu kojim se bavi, rekao nam je.
– Ako se pitate kako izgleda moj uobičajeni dan na poslu, on se sastoji od klasičnog ispijanja čaja ili kave za kvalitetan početak dana tijekom kojeg provjeravam stanje na šest vjetroparkova za koje radimo tehničko vođenje. Zatim na red dolazi pisanje radnih dozvola za timove koji na samim parkovima rade popravke kvarova ili, puno češće, redovna održavanja različitih sustava same vjetroturbine. Također pratim i potvrđujem signale koji se prikupljaju putem kompjuterskog programa koji komunicira sa SCADA sustavima vjetroturbina te u skladu s time, osiguravam transparentnost i preglednost podataka o proizvodnji radi kvartalnih i godišnjih izvještaja svake vjetroelektrane pojedinačno, ispričao je David.
David Amanović | Foto: Privatna arhiva
Sve ovo i dalje je samo dio mogućnosti koje imaju studenti Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku. ‘Inženjeri budućnosti’ nakon studija mogu raditi sa svim tehnologijama održive energije u poduzetništvu, konzaltingu, energetskom ili zgradarskom sektoru, tvrtkama i agencijama u državnom vlasništvu ili lokalnoj upravi ili nevladinim organizacijama. Više o studiju doznajte na službenoj web stranici.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr te Fakulteta elektrotehnike i računarstva
