Evo kako su se mijenjali pragovi prolaznosti u zadnjih 7 godina: Primjećujemo da rastu
Već ste doznali da je ovo generacija maturanata ponovno pomaknula granice u prikazanom neznanju. Samo Matematiku i Hrvatski jezik palo je 8.800 pristupnika, što je za 1.278 više nego prošle godine, a treba reći i da je prošla generacija, bila najgora do tada. S obzirom da se ispiti mijenjaju iz godine u godinu, doduše uz ponavljanje određenih principa, ali i zadataka, gotovo je nemoguće procijeniti jesu li za dvojku iz Matematike trebali više znanja pristupnici maturi 2016., kada je prag prolaznosti bio 28% ili na ovom roku, kada je on snižen na 25%.
Foto: srednja
Ipak, odlučili smo usporediti pragove kroz sedam godina, i to za obvezna tri predmeta to jest Matematiku te Hrvatski i Engleski jezik, ali i tri izborna, za koje vlada najveći interes pristupnika maturi. To su Fizika, Biologija i PiG. Načelno možemo zaključiti da pragovi kroz godine rastu za promatrane ispite, koje polaže najviše pristupnika. A da NCVVO i ima tendenciju povisiti pragove, rekla nam je prije dva i pol mjeseca, viša stručna savjetnica u Istraživačko – razvojnom odjelu NCVVO-a Natalija Čurković.
Inače pragovi prolaznosti se određuju u kombinaciji dogovora stručnjaka i statistike.
Odnosno pragovi ocjena na ispitima državne mature određuju se pomoću modificirane Angoffove metode. Ta se metoda temelji na procjeni zadataka od strane stručnjaka iz predmetnih područja. Oni razmatraju svaki pojedini zadatak i procjenjuju treba li učenik koji posjeduje najmanje potrebno znanje za pojedinu ocjenu (dovoljan, dobar, vrlo dobar, odličan) riješiti taj zadatak. Nadalje, na temelju procjena stručnjaka, izračunom se dolazi do prijedloga koliki je najmanji ukupni broj bodova potreban za svaku pojedinu ocjenu na ispitu.
Nakon što se izvrše procjene od strane stručnjaka za svaki predmet, pogleda se statistika generacije i onda se pragovi eventualno, donekle modificiraju.
Već godinama za prolaz Matematike morate riješiti četvrt ispita
Već smo prethodnih godina uspoređivali pragove prolaznosti pa uočavamo da se od 2016. godine u slučaju niže razine Matematike, stvari baš i ne mijenjaju. Na višoj se bilježe padove i stagnacija praga za dvojku.
Pragovi prolaznosti za ljetni rok državne mature 2019.
Tako recimo od 2013. do ove godine prag na nižoj razini Matematike je na 25% riješenosti testa, s izuzetkom 2017. godine kada je čak bio na 24%! Kada je pak riječ o višim ocjenama, recimo za trojku, u posljednje tri godine, ne morate riješiti ni 50% ispita.
Prije daljnje analize napomenimo ovdje maturantima i ostalim pristupnicima, koji će se sada upisivati na fakultete, da je za dvojku na ispitima na visokim učilištima, uglavnom potrebno riješiti 60% testa.
Ako ste pak na Matematici B razine na ovom roku imali 67% riješenosti testa, već ste dobili ocjenu vrlo dobar.
Kada je pak riječ o Matematici na višoj razini, koju je na ljetnom roku ove godine položilo svega 58% strukovnjaka i 79% gimnazijalaca, gledamo li od recimo 2013., prag prolaznosti za dvojku uglavnom opada, a s obzirom da je zadnje tri godine na 25%, teško da može niže.
Pragovi prolaznosti za ljetni rok državne mature 2019.
Tako ste recimo 2014. za dvojku na višoj razini Matematike morali riješiti 28,33% ispita, a potom u naredne dvije 28%. Od 2017. je pak prag zacementiran na 25%, kako smo prethodno istaknuli.
Što se tiče praga za ocjenu tri, on je u zadnje tri godine kao i na nižoj razini ispod 50%, s tim da se ove godine srozao na 45%. Dakle već 27 bodova od mogućih 60, bilo vam je dovoljno da odnesete trojku na višoj razini Matematike, na netom završenom roku mature.
Pragovi prolaznosti od 2013. do 2017. /Napomena: Brojevi su izraženi u postotcima te označavaju koliki je udio testa bilo potrebno riješiti za pojedinu ocjenu redom od 2 do 5
Iz Hrvatskog više od trećine testa potrebno za dvojku
Kada se radi o druga dva obvezna predmeta, od kojih je iz Hrvatskog jezika zabilježen alarmantan broj padova, ipak je ukupna suma znanja potrebna za dvojku, na nekim drugim levelima.
Tako ste recimo ove godine na obje razine Hrvatskog jezika za dvojku trebali riješiti barem 37% testa.
To je u okrivima prošle godine, s tim da su za više ocjene pragovi čak i rasli. Najveći skok recimo uviđamo u pragu za četvorku na osnovnoj razini. Dok ste prošle godine za ovu ocjenu iz Hrvatskog jezika morali skupiti 64,37% riješenosti testa, ove godine ste za istu ocjenu trebali riješiti 70% ispita.
Ti pragovi za četvorku su u rangu sezona od 2013. do 2017., dok su recimo u tom periodu, pragovi za dvojku bili na puno nižih 30-32%.
Što se tiče usporedbe više razine Hrvatskog jezika u zadnje dvije godine, promjene su kozmetičke. Idemo li još nekoliko godina u prošlost, možemo uvidjeti da je broj potrebnih bodova za dvojku, u periodu od 2013. do 2017. bio u rasponu od 30.63% do 33%. Dakle ponovno niže nego sada. Bodovi za trojku su na sličnoj razini, dok su se pragovi potrebni za četvorku i peticu – snizili.
Kada je riječ o Engleskom jeziku, tu su pragovi na višoj razini povećani za najviše jedan posto u odnosu na prošlu godinu, dok su na osnovnoj razini identični. No, valja reći da je i kod ovog jezika bilo neophodno riješiti više od trećine testa za dvojku (35-36%), a za četvorku oko tri četvrtine testa na obje razine.
Uspoređujemo li pragove iz ove i prošle godine, s onima unatrag pet godina, vidljiv je rast pragova za sve ocjene. Tako ste recimo za dvojku iz Engleskog jezika na višoj razini u periodu od 2013. do 2017. trebali riješiti od 31.76% do 35% testa, da bi se to u posljednje dvije godine podignulo na 37.
Pragovi za trojku su se isto tako digli s 50.59% 2013. do 56% 2016., a na toj razini je i danas.
PiG, Biologije i Fizika s identičnim pragovima kao i lani
U zadnjih nekoliko godina, Fizika je izborni predmet, koji najviše pristupnika maturi odabire. A ono što je konstanta, uz popularnost Fizike među polagateljima mature, su pragovi prolaznosti za ovaj predmet u posljednje dvije godine. Doslovno su identični za sve ocjene. Tako je za dvojku u zadnje dvije godine bilo potrebno skupiti 30% testa, a za trojku točno polovicu. Za peticu je pak prag na visokih 85%.
Usporedimo li te brojeve s periodom od 2013. do 2017., uvidjet ćemo da su pragovi blago rasli. Tu se zbilja radi o 1 ili 2% većoj traženoj riješenosti za pojedine ocjene, ali ako ćemo biti precizni, ipak se radi o rastu pragova prolaznosti.
U slučaju Biologije, pragovi su u posljednje dvije godine identični, baš kao i iz Fizike. Međutim, usporedimo li ih s još pet godina unatrag, možemo uvidjeti da su za ocjene dva i tri blago rasli, dok su za četvorku i peticu nešto izraženije padali. Tako ste u cijelom 2013. ili 2014., za četvorku iz Biologije, trebali riješiti 75% testa za četvorku dok u zadnje tri godine trebate riješiti 70% testa.
Postotak riješenosti testa za peticu se također srozao s 85% 2013., na 82% u zadnje tri godine.
I u trećem najpopularnijem izbornom predmetu, gledano prema interesu maturanata, nisu se događale promjene u pragovima prolaznosti zadnje dvije godine. Točno trećinu ispita morali ste riješiti za dvojku, točno pola za trojku, dok su pragovi za četvorku 70%, a za peticu 85%.
Uspoređujemo li u duljem periodu pragove iz PiG-a, valja zaključiti da su oni rasli za najnižu ocjenu. Tako ste recimo 2013. za dvojku, trebali riješiti tek 28.33% testa, što je za gotovo 5% manje nego sada.
Pragovi za trojku i četvorku su konstantni zadnjih pet godina, a kao kuriozitet vezan za PiG recimo, da je u 2015. imao jedan od najviših pragova za peticu uopće. Da biste bili odlični iz Politike i gospodarstva, tada ste trebali riješiti 90% ispita!
Sve pragove prolaznosti na ljetom roku državne mature 2019. godine, pogledajte na ovoj poveznici.
Sve najnovije informacije o državnoj maturi pratite na našim Facebook stranicama Maturanti 2019. i Maturanti 2020. te u grupi Državna matura. Isto tako, možete nas pratiti i na našem Instagram profilu @drzavna.matura. Više tekstova o maturi 2019. čitajte u tekstovima na ovoj poveznici, a vaš kalkulator bodova za maturu isprobajte ovdje.
