Gabrijel je jedini maturu iz Geografije riješio sto posto: ‘Najradije bih gradio karijeru u svome Zagorju’
Jedini u državi maturu iz Geografije bez pogreške riješio je maturant zabočke gimnazije Gabrijel. Za srednja.hr otkriva da se više pribojavao rezultata drugih ispita iz kojih je na kraju također dobio petice, dok je maturu iz Povijesti riješio peti najbolje u generaciji. Kaže nam da se isplatilo koji put ‘ne ljenčariti nego dobro utvrditi gradivo i paziti na stvari’. Iako otvoren za sve mogućnosti, priznaje da bi karijeru volio graditi u rodnom Zagorju.
Gabrijel je maturu iz Geografije riješio bez pogreške | foto: privatna arhiva
Na ovogodišnjoj državnoj maturi samo je jednom učeniku pošlo za rukom bez pogreške riješiti ispit iz Geografije koji je pisalo 275 maturanata. On je Gabrijel Kučko iz Gimnazije Antuna Gustava Matoša Zabok. Osim ovakvog rezultata iz Geografije maturu iz Povijesti napisao je peti najbolje u generaciji, a iz svih predmeta dobio je peticu. Pisao je dakako još Hrvatski i više razine Matematike te Engleskog.
– Moram priznati da sam bio nervozan prije otvaranja rezultata, no ne zbog Geografije i Povijesti već zbog obaveznih predmeta za koje nisam odmah mogao znati kako će mi biti ocijenjeni dijelovi testa uz koje ide postupak, odnosno pisanje tekstova. Za Geografiju i Povijest pogledao sam rješenja i znao da sam ih dobro riješio, no isto me zanimalo što će se priznavati u zadacima kratkih odgovora. Zato mi je i iznimno drago što sam ostvario maksimalan broj bodova jer mi je to potvrda da je moj način razmišljanja u području Geografije dobar, započinje Gabrijel u razgovoru za srednja.hr.
‘Svakako bih uveo bar neko pitanje koje se tiče prostornog uređenja’
Na Geografiji je Gabrijel dobio peticu, ali i on solidno ocjenjuje tu maturu. Smatra da je ove godine bila korektno složena, no za buduće sastavljače ima neke savjete. Naime, Gabrijel na državnim natjecanjima iz Geografije sudjeluje od osnovne škole i konstantno je bio u prvih pet, a ove godine je osvojio prvo mjesto. Uz to je osvojio broncu na svjetskoj geografskoj olimpijadi.
– Poneka pitanja na maturi su možda mogla biti jednostavnije postavljena, a svakako bih uveo bar neko pitanje koje se tiče prostornog uređenja, možda kao zadatak produženog odgovora, budući da je geografija kao znanost odgovorna za povezivanje prostora, čovjeka i prirode. Državna su me natjecanja motivirala da usavršavam svoje znanje i vještine, no prava prekretnica u mojem odnosu prema geografiji je bila Međunarodna geografska olimpijada prošle godine u Bandungu koja mi je otkrila što sve mogu pomoću geografskih vještina i nakon nje sam zapravo počeo razmišljati o studiju geografije. Naime, tamo je jedan dio ispita bio terenski rad popraćen planiranjem prostora na način koji smo smatrali najprikladnijim te sam zbog dobrog rezultata na terenu uspio nadoknaditi zaostatak iz prethodnog dijela i na kraju osvojiti brončanu medalju. Moram reći da žalim zbog nedostatka takvog dijela ispita na našim natjecanjima i u kurikulu nastave, ali sam uvjeren da ćemo jednog dana doći i do toga, govori nam Gabrijel.
Za maturu iz Geografije pripremao se uz stare udžbenike te je obratio pozornost na male detalje. Kaže nam da je rješavao nekoliko prethodnih matura i primijetio je da ispitivači vole činjenice koje pišu na kraju udžbenika. Sa zadacima kratkog i produženog odgovora nije imao problema, s time je već dobro upoznat s natjecanja, objašnjava nam.
‘Najradije bih želio ostati graditi karijeru u svome Zagorju, no otvoren sam za sve mogućnosti koje mi život donese’
Što se tiče ostalih matura, Gabrijel naglašava da se pripremao rješavajući stare ispite. Za esej iz Hrvatskog ispisao je pregled svih djela koja su mogla biti zadana. Najvećim dijelom, priznaje, ipak se oslanjao na svoj kontinuirani rad.
– I moram reći da se isplatilo koji put ne ljenčariti, nego dobro utvrditi gradivo i paziti na nastavi. Mislim da su ovogodišnji lošiji rezultati nažalost samo najava budućih rezultata te upozorenje na koji način velik broj mladih danas funkcionira. Svi želimo trenutačna rješenja bez puno muke, što pod utjecajem moderne tehnologije, pod koju može spasti i online nastava, ali i umjetna inteligencija koja nam je postala dostupna dobrano nakon pandemije, što zbog prezentacije našeg društva, influencera i (kvazi)umjetnika u kojoj se ustrajnost i sposobnost vrednuje manje od dobre veze ili novca. Moje je mišljenje da korijenski treba promijeniti način na koji funkcionira cjelokupno hrvatsko društvo jer se živi od danas do sutra, a tek će se onda vidjeti rezultati i u razmišljanju novih generacija i naposljetku na rezultatima mature i nacionalnih ispita, napominje Gabrijel.
Svoje školovanje nastavit će na prijediplomskom studiju Geografije, istraživačkog smjera na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu. Veli nam da iako se možda čini da nakon studija nema drugog izbora nego raditi u školi, postoje diplomski studiji u Europi koji su vezani uz geografiju, a bave se inženjerstvom, analitikom i dizajnom prostora.
– Najradije bih želio ostati graditi karijeru u svome Zagorju, no otvoren sam za sve mogućnosti koje mi život donese. Naravno da se veselim studentskom životu, upoznavanju novih ljudi i povezivanju s onima koji dijele iste interese i razmišljanja sa mnom. Znam da neće biti jednostavno u početku, no svi kažu da je studentsko razdoblje najljepše u životu, kaže nam Gabrijel.
Što bi Gabrijel mijenjao u obrazovnom sustavu? ‘Djecu i mlade sve se rjeđe vidi u prirodi, kazalištu ili čak običnoj šetnji’
Gabrijela pitamo i kako gleda na hrvatski obrazovni sustav te što bi u njemu mijenjao. Smatra da sustav na površini funkcionira, no da se u pozadini krije mnoštvo problema koji se moraju popravljati. Navodi da je nemoguće riješiti problem da bi svi bili zadovoljni.
– Situacija u znanosti i obrazovanju mijenja se iz dana u dan: podaci zastarijevaju, otkrivaju se novi, tehnologija napreduje. Ipak, mislim da naš sustav ne uči od drugih koji su slične ili iste reforme proveli prije nas, primjerice famozno davanje školskih tableta djeci dok se u zapadnoeuropskim zemljama govori o striktnom ograničavanju vremena provedenog na zaslonu. Uči se previše činjenica dok se u isto vrijeme aktivni izričaj svojega ja svakog učenika zanemaruje, bilo kroz sport ili umjetnosti te se djecu i mlade sve rjeđe vidi u prirodi, kazalištu ili čak običnoj šetnji. Već sam i prije rekao da se ništa od ovoga ne može riješiti samo djelomično jer smo svi članovi istog društva i potreban je kompromis među svima nama kako bi nam bilo bolje, zaključuje Gabrijel.
