Gimnazijalke analizirale psihologiju: I tko ju nije imao u srednjoj, mogao ju je spremiti za 7 dana
U potrazi za dojmovima s psihologije na državnoj maturi, koju je danas pisalo više od 4.200 pristupnika, zaputili smo se u Križanićevu, gdje su smještene II., VII., XVI. i Klasična gimnazija. Četiri maturantice iz tamošnjih škola, podijelile su s nama prve impresije poslije ispita, a ono oko čega su bile složne je da je bilo i više nego dovoljno vremena za rješavanje testa, mada je trebalo odgovoriti na 45 pitanja u maksimalno 80 minuta.
Nije bilo puno onih koji su do samog kraja pisali psihologiju/ foto: Ivan Božić|srednja.hr
Prvi ispit koji se danas pisao na državnoj maturi je bila je psihologija. Iako je za 80 minuta trebalo je riješiti 45 zadataka, to je bilo i više nego dovoljno, uvjeravaju nas četiri maturantice iz zagrebačke II., Klasične i XVI. gimnazije.
Sedam dana dovoljno za pripremu
Psihologija se u općim gimnazijama sluša dvije godine, a u Klasičnoj samo jednu. No, dvije djevojke koje su pohađale potonju školu, tvrde da im i u takvim okolnostima nije trebalo dugo da se pripreme za ovaj predmet na maturi.
– Čini mi se da je ovogodišnji ispit iz psihologije bio nešto teži od prethodnih, ali moguće da takav dojam imam i zbog stresa i dekoncentracije koju sam osjećala. Pripremala sam se nekih tjedan dana, učeći u knjižnici. Radila sam svoje skripte, nešto sam radila iz skripti od centara koje održavaju pripreme i to je to, govori nam Andrea Bjelen, koja očekuje da će dobiti tri, a namjerava upiasti povijest umjetnosti i informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu.
Andreina kolegica iz škole, imala je još manje poteškoća s ispitom te smatra da su bolje prošli od prethodnih generacija.
– Čini mi se da je ovaj ispit bio lakši nego prošlih godina. Ako si naučio, dalo se sve riješiti u 45 minuta, a definitivno prije krajnjeg roka, objašnjava nam Paula Čorko, također učenica Klasične gimnazije.
Spremala se za ispit sedam dana, a očekuje ocjenu 3-4, odnosno bila bi jako zadovoljna s četvorkom. Zanimljiv je bio njen komentar o tome koji su joj zadaci zadavali najviše muke.
– Najteži su mi bili zadaci s ABCD, a najlakši ovi kratkih odgovora. To jednostavno naštrebaš, ali ovi višestrukog izbora, tu si se mogao dvoumiti, obrazlaže Paula, koja je pisala psihologiju jer namjerava upisati socijalnu pedagogiju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu.
Svak tko je učio više do tri dana mogao se dobro spremiti za ovaj predmet
Iako je primjerice prošle godine svaki četvrti pristupnik koji je pisao psihologiju, dobio ocjenu nedovoljan, naše sugovornice nisu bile nimalo impresionirane ispitom.
– Po težini je bio jako sličan prošlim godinama. Po meni ništa spektakularno, kao recimo biologija, govori Helena Dujmović, odmah nakon što je izašla s ispita iz psihologije, očito s još uvijek neslegnutim dojmovima s biologije.
Ova maturantica II. gimnazije, smatra da je izvrsno napisala ispit te očekuje da će dobiti 4 ili 5. Istaknula je i jedno pitanje oko kojeg se malo dvojila.
– Koji se neurotransmiter luči kada sportaš ne osjeća bol u utakmici?, evo to bih istaknula.
Prema svemu sudeći, drakonske kazne za prevare na maturi, dodatno su smirile maturante.
– U našoj školi prepisivanje nije opcija. Profesori su dosta strogi po tom pitanju tako da ni na maturi, nije bilo takvih pokušaja. Barem ja nisam primijetila, rekla nam je Helena koja namjerava upisati psihologiju na Filozofskom fakultetu pa joj ovaj predmet na maturi donosi pet posto za ispit.
Iz svih tih razloga, ništa nije prepuštala slučaju pa je za išla i na pripreme te izvela određene zaključke.
– Psihologija se ne treba dugo učiti, ali se treba postepeno učiti. Ima užasno puno informacija koje su dosta logične i lako se to, a i često se pomiješa. Tako da se treba kontinuirano učiti uz ponavljanje, pojasnila je Helena.
Sretna je s ispita iz psihologije izašla i maturantica Ana Kavšek Antunović, koja je završila 16. gimnaziju.
– Meni je bio prilično lagan ispit. Sličan je princip kao prethodne mature. Mislim da ću imati 90 posto, a manje od 4 ne bi trebala dobiti u svakom slučaju. Smatram da se mogla bilo koja osoba, koja je više od tri dana učila dobro pripremiti, čak i osobe koje nisu imale psihologiju, tipa iz strukovnih škola, svoj stav je iznijela Ana.
Rekla nam je i jedno pitanje oko kojeg je imala dilemu.
– Radilo se o pitanju ‘koji dio tijela je ozlijeđen osobi, koja ne može pomicati lijevu stranu tijela?’. Bili su ponuđeni čeoni i tjemeni režanj. U čeonom režnju su motorička područja, a u tjemenom za kinestetičke osjete pa sam tu imala malu dvojbu, a stavila sam kao odogovor u čeonom i mislim da će biti ok, zaključuje Ana, koja namjerava upisati psihologiju ili socijalnu pedagogiju.
