Gramatičke greške koje ćete vjerojatno napraviti na maturi

Prilikom polaganja državne mature ispit iz hrvatskog jezika nije jedini prilikom kojeg morate paziti na gramatičke greške. Postoji nekoliko pogrešaka koje učenici najčešće prave, a da toga nisu ni svjesni. Ukoliko ne želite griješiti, pogledajte na što morate pripaziti.

Većina Hrvata misli kako je gramatika našeg jezika jedna od najtežih na svijetu. Uz svako pravilo postoje brojne iznimke pa nikad ne možete biti sigurni jeste li nešto pravilno napisali. Brojni učenici na državnoj maturi rade gramatičke pogreške na koje nije dovoljno paziti samo prilikom ispita iz hrvatskog jezika, već to vrijedi za sve ostale testove.

Pogledajte koje gramatičke greške učenici najčešće rade, a za koje postoji velika mogućnost kako ćete ih i vi napraviti.

Izdvojeni članak

Ispovijest Grammar nazija: ispravljam ljude i radim pozitivnu stvar

Pisanje datuma

Mnogi učenici odmah na početku naprave pogrešku, koju tako ne doživljavaju. Datumi se mogu pisati na više načina pa pogledajte kako to treba, a kako ne smije izgledati.

Pogrešno: 7. prosinac 2012. ili 07.12.2012.

Prvi primjer je pogrešan jer se na taj način ostavlja dojam kako prosinaca ima sedam, a ne dana u prosincu. Druga verzija je pogrešna zbog nepotrebnih nula, jer nije riječ o decimalnom broju, nego datumu.

Ispravno: 7. prosinca 2012. ili 7. 12. 2012.

Posebno morate paziti na razmake između točaka, koje ne smijete izostaviti jer se datumi u hrvatskom jeziku ne pišu isto kao u engleskom.

Pasiv samo kad je navedeno u zadacma

U hrvatskom jeziku se većinom koristi aktiv, pa prilikom ispita ne biste smjeli pisati: ‘Knjiga je napisana od strane Tolstoja.’, nego ‘Knjigu je napisao Tolstoj.’. Tu nema nikakvih dvojbi, stoga zapamtite kako pasiv trebate koristiti isključivo ako se to od vas traži.

Dakanje i dalikanje

Učenici prilikom rješavanja ispita na državnoj maturi često koriste česticu da i više nego što je potrebno. Ova se gramatička greška zove Racanov sindrom ili popularnije dakanje, ali rijetko tko zna kako se zapravo radi o srbizmu. Stoga trebate znati kako nije pravilno napisati ili reći: ‘Ja ću to da naučim.‘, nego ‘Ja ću to naučiti.‘.

Ista stvar je i s upitnim rečenicama. Mnogi postavljaju pitanje tipa: ‘Da li ste to napisali?‘, što je gramatički nedopustivo. U hrvatskom jeziku je pravilno: ‘Jeste li to napisali?‘. Ova pojava se popularno zove dalikanje, i to je ono što nikako ne biste smjeli upotrebljavati, kako na državnoj maturi tako i u svakodnevnom životu.

Izdvojeni članak

Ispiti za maturu već gotovi, a ocjenjivači neće priznavati eseje naučene napamet

Svijetlo ili svjetlo

Ono u čemu se najčešće griješi je izbor ije ili je. Vrlo lako ćete se riješiti ovog problema, a da ne učite napamet svaku riječ koja sadrži te slogove.

Najbolji način je da tu riječ izgovorite na ikavici ili ekavici gdje ćete lakše prepoznati radi li se o dugom ili kratkom slogu. Ije ubacujete u duge slogove, a je u kratke. No opet postoji nekoliko zamki u koje padaju učenici kojima gramatika nije jača strana, jer postoje iste riječi u kojima je ispravno i jedno i drugo, no tada morate paziti na njihovo značenje.

Problem predstavljaju riječi kao:

• svijetlo (nijansa boje – svijetlo plava) i svjetlo (svjetlo sijalice)

• slijedeći (slijediti ili pratiti nekoga u stopu) i sljedeći (onaj koji dolazi nakon navedenoga)

Aorist pomoćnog glagola htjeti

Pomoćni glagol htjeti u aoristu je ono što je u većini slučajeva problematično. Svi oni koji imaju poblema s navedenim moraju paziti na prvo lice jednine i množine te drugo lice množine.

• Oblik bi se koristi za lica: ti, on/ona/ono i oni.

• Ali je pravilno: ja bih, mi bismo i vi biste.

S ili sa, č/ć

Jedino što morate naučiti, kako ne biste griješili u upotrebi prijedloga s ili sa, je pravilo da se produženi oblik sa koristi ispred riječi koje počinju na: s, š, z, ž ili su prva dva slova ps (sa psom). U svim ostalim slučajevima koristite skraćeni oblik s.

Za upotrebu slova č i ć ne postoji neko pravilo koje bi vam olakšalo izbor već morate odabrati ono što vam bolje zvuči. Kao što smo naveli s ije/je tako i slučaju č ili ć postoje neke riječi koje su skoro identične, ali imaju različito značenje, na primjer:

• Spavačica (žena koja spava) i spavaćica (odjevni predmet)

Određeni i neodređeni vid pridjeva

Kako se ne biste dvoumili kad trebate napisati crven ili crveni, drugim riječima kad koristite određeni i neodređeni vid pridjeva, po ovim ćete pitanjima najlakše shvatiti.

• Koji? – stari čovjek (određeni), na primjer: ‘Danas je stari čovjek slomio nogu.’

• Kakav? – star čovjek (neodređeni), na primjer: ‘Naišao je star čovjek.’