Gramatičke greške koje ćete vjerojatno napraviti na maturi: II. dio

Nakon objavljenih nekoliko gramatičkih pravila na koja posebno morate obratiti pažnju prilikom pisanja ispita na državnoj maturi, danas vam donosimo drugi dio najčešćih gramatičkih pogrešaka. Osim maturanata, ove stvari su od velike koristi i studentima kako se ne bi osjećali glupo kad im sveučilišni profesor kaže da su nepismeni.

Nemojte misliti kako profesori gledaju gramatiku samo na ispitima iz hrvatskog jezika, ili studijima poput kroatistike i novinarstva. Budući da je gramatika hrvatskog jezika jako zahtjevna, pogledajte nastavak najčešćih pogrešaka koje mnogi nesvjesno rade.

On možda je htio, ali nije htjeo

Perfekt glagola htjeti stvara probleme brojnim Hrvatima. Većina ih ne zna da je ispravno reći ‘On je htio‘, nego žele pričati ‘književno’ stoga izjave kako je ‘On nešto htjeo‘ našto im se drugi nasmiju u lice. Zapamtite kako se za muški rod u jednini koristi oblik htio, a u svim drugim licima i prelazi u j.

Brojiti brojeve

Osim što postoji nekoliko pravila kako se trebaju pisati brojevi, mnogi griješe u samim izrazima brojanje i brojiti. U prethodnoj rečenici su napisani ispravno, ali većina ustraje u upotrebi pogrešnih izraza brojenje i brojati. To zapravo prouzrokuje lančanu reakciju jer onda ti isti ljudi koriste: nabrojati, izbrojati, prebrojati i slične pogrešne riječi.

Što se tiče samih brojeva najčešće greške se kriju na počecima rečenica. Zlatno pravilo je da brojka mora biti napisana slovima, ukoliki se nalazi na početku rečenice. Slična stvar je i s pisanjem godina.

Pogrešno: ‘10 sati sam spavao.’, ‘2012. godina je najbolja.’

Ispravno: ‘Deset sati sam spavao.’ ili ‘Spavao sam 10 sati.’, ‘Godina 2012. je najbolja.’

Ne zvučit pametnije ako izgovorite no međutim

Većina ljudi prepozna pleonazam ako netko kaže ‘stara starica’, no rijetko tko zamijeti kako je ista stvar s nekima od ovih izraza, koje učestalo koriste i javne osobe ne znajući kako griješe.

• No međutim, zato jer, ja osobno, vodeći lider

• Oko stotinjak (ispravno: stotinjak ili oko sto), pokrenuti inicijativu, vremensko razdoblje i slično.

Hrvatska, Hrvati, hrvatski

Osnovno pravilo glasi da se vlastite imenice pišu veliki, a opće imenice malim slovom. Izvedenice od vlastitih imena koje završavaju na -ski, -čki i -ški se uvijek pišu malim slovom.

Sukladno tome morate paziti da se Hrvatska (ime države) i Hrvati (ime naroda) pišu velikim slovom, ali hrvatski jezik (izvedenica na -ski) započinje malim slovom. Nemojte se smesti ako vidite da u engleskom jeziku: ‘The English (narod) speak English (jezik)‘.

Crtice, kratice i dvosložne riječi

Crtica je jedan od najproblematičnijih interpunkcijskih znakova. Srednjoškolci i ostali mladi ljudi je često upotrebljavaju i više nego što je potrebno. Pogledajte u kojim slučajevima trebate, a kad ne smijete koristiti crticu.

Zamjena za prijedlog do: ‘Svaki dan jedem dva do tri obroka.’ ili ‘Svaki dan jedem 2 – 3 obroka.’

Kratice: ‘Studenti FFZG-a’ ili ‘LG-jev mobitel‘

Strane riječi: Nikad se ne koristi crtica ako sklanjamo stranu riječ, osim u slučaju kratice. Pogrešno je napisati: ‘Prema Google-u‘

Dvosložne riječi: Između dvosložnih riječi ne piše se crtica, na primjer: autoškola, telekomunikacija, međuispit, protutijelo i slično.

Koji ili kojeg

Odnosna zamjenica koji ima dva oblika u akuzativu pa ljudi najčešće ne znaju kad se koji oblik treba upotrebljavati. Da se ne biste bespotrebno dvoumili pogledajte kad se koristi koji, a kad kojeg.

Koji (kad se odnosi na neživo): ‘To je onaj isti film koji smo sinoć gledali.’

Kojeg (kad se odnosi na živo): ‘Vidio je učenika kojeg je pohvalio.’