I Fiziku i Kemiju Slaven je na maturi riješio bez pogreške, ima važnu poruku: ‘Petice se dijele prelako’
Kada smo posjetili splitsku III. gimnaziju u Splitu, maturant Slaven opisivao ju je kao školu za učenike koji žele raditi. Svoje znanje iz kemije pokazivao je već na državnim natjecanjima i međunarodnoj olimpijadi, a njegova upornost isplatila mu se. Naime, Slaven je na ovogodišnjoj maturi bez pogreške riješio ispite iz Fizike i Kemije. Za srednja.hr otkriva da bi u idealnom svijetu nakon studija ostao asistent na fakultetu, kako namjerava ostati u Hrvatskoj, ali da se petice ponekad olako dijele pa priželjkuje strože ocjenjivanje.
Slaven Alfirević riješio je mature iz Fizike i Kemije bez pogreške | foto: privatna arhiva
‘Ovo nije škola za genijalce, nego za učenike koji žele raditi i koji su jako znatiželjni’. Tim nam je riječima svoju III. gimnaziju Split, poznatu i kao splitski MIOC, opisao Slaven Alfirević tijekom našeg posjeta toj školi u svibnju. Već tada istaknuli smo da je Slaven izvrstan maturant posebice uspješan u kemiji pa se nismo mnogo iznenadili kada smo na popisu najboljih ovogodišnjih maturanata ugledali njegovo ime.
Naime, Slaven je dvije mature riješio bez ijedne pogreške. Maturu iz Fizike i Kemije riješio je sa stopostotnim uspjehom. Nije kaskao ni u drugim predmetima, na višoj razini Matematike i višoj razini Engleskog imao je 93 posto, na Hrvatskom 95 posto točnih odgovora.
– Kako sam na svim ispitima morao malo žuriti da sve stignem, bio sam uvjeren da ću imati neke glupe greške i da će mi nešto očito promaknuti. Tako da sam bio jako sretan i iznenađen kad sam vidio rezultate, posebno za fiziku i kemiju, govori Slaven za srednja.hr.
‘Moja je škola jako orijentirana prema maturi i često u nastavi profesori ubace zadatke s nje’
Za mature pripremao se rješavajući stare ispite, tako je kaže dobio osjećaj kakvo će se gradivo najviše ispitivati te je mogao uvježbati da ispit riješi unutar zadanog vremenskog roka. Najteže mu je pala matura iz Hrvatskog, priznaje.
– Za razliku od matematike, fizike i kemije, gdje je za zadatke potrebno poznavati koncepte, u hrvatskom je, barem za književnost, potrebno znat činjenice, pa sam za hrvatski uglavnom učio nju. Moja je škola jako orijentirana prema maturi i jako često u nastavi profesori ubace zadatke s nje, tako da sam u biti nakon završetka nastave samo ponavljao gradivo. Nije bilo ničeg što nismo već bili prošli na nastavi, objašnjava Slaven.
No, buduće maturante zasigurno zanima kako da pristupe učenju Kemije i Fizike za maturu. Slaven savjetuje nemojte te predmete učiti napamet, učite koncepte i logiku iza formula.
– Bitno je i da povezuju dijelove gradiva jer su oni često puno povezaniji nego što se na prvu čini, a to puno olakšava učenje, ističe Slaven koji je za svoj uspjeh dobio nagradu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih od 350 eura koja mu predstavlja poticaj da tako nastavi, a čuvat će je za fakultet kako bi otišao u izlazak s prijateljima i slično.
‘Na kraju mi je kemija postala draža jer mi je opipljivija’
Slavena pitamo odakle uopće ljubav prema fizici i kemiji. Naime, Slaven je u svim razredima srednje škole bio na državnom natjecanju iz kemije. U drugom razredu bio je državni prvak, ostala tri puta bio je drugi. Ove je godine sudjelovao i na Međunarodnoj Mendeljejevljevoj kemijskoj olimpijadi (IMChO) koja je održana u Šenženu u Kini.
– Moji su me roditelji, a posebno moja mama, i prije sedmog razreda stalno slali na znanstvene radionice kao npr. Ljetnu tvornicu znanosti i od tu dolazi moja prva zanimacija za ta područja. Onda sam imao sreću u osnovnoj školi Pojišan da sam imao odličnu profesoricu iz fizike, Lenu Martinić, i odličnu profesoricu iz kemije, Anu Pleić, koja mi je ujedno bila i razrednica i koja je puno sa mnom radila i izvan nastave. Na kraju mi je kemija postala draža jer mi je opipljivija, otkriva Slaven.
Iako nam je još u svibnju u Splitu opisao svoju školu, Slavena smo još jednom pitali kako komentira nastavu u svojoj školi i je li ona prilagođena za darovite učenike. Govori da je III. splitska gimnazija prepuna profesora koji obožavaju svoj posao i predmete, a da se ta strast vidi u predavanjima.
– Moja profesorica matematike Mia Milun, profesorica hrvatskog Ivana Katić i profesor geografije Antonio Vrbatović su odlični primjeri takvih profesora, ali bi u biti sve moje profesore tu svrstao. Škola mi ima i puno stručnih knjiga za učenike koji žele više. Međutim, kako profesori imaju jako puno posla i zbog svoje nastave i jer drže i pripreme za maturu za svoje maturante, nemaju jako puno vremena za pripremati natjecatelje pa sam se pripremao za njih s profesorima splitskog sveučilišta dr. Nenadom Vuletićem, dr. Renatom Odžak i Kristijanom Nakićem, kaže Slaven.
Slaven bi uveo strože ocjenjivanje, u idealnom svijetu kaže da bi nakon studija na PMF-u ostao asistent na fakultetu
Ovih dana Slaven igra igrice, svira klavir, kada ode na more čita, a neće puno proći ni kada će ga put odnijeti u Zagreb. Naime, Slaven je brucoš kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu. Upisao ju je jer se njome želi baviti u životu i misli da je ovo najbolji korak za to.
– U idealnom bih svijetu ostao kao asistent na fakultetu, ali tko zna što će biti za pet godina. Zasad bih definitivno ostao u Hrvatskoj nakon studija. Možda bih otišao negdje vani na poslijediplomski studij, ali ne mogu se zamisliti da trajno živim negdje izvan Hrvatske. Inače se jako veselim studentskom životu. Bit će mi teško biti daleko od roditelja i kuće, ali se veselim novim prijateljstvima i učenju onoga što najviše volim. Puno sam prijatelja upoznao i na natjecanjima pa već i znam do koga ću sjediti na fakultetu, ističe Slaven.
Za porazne rezultate na ovogodišnjoj maturi, o kojima smo iscrpno izvještavali, Slaven kaže da je više-manje svak sebi glavni krivac. Sigurno ima utjecaja i kakav je bio profesor, navodi Slaven, a netko je možda imao i loš dan. Misli da je stvar kako maturanti sve manje uče i da ih nije dovoljno briga kakav će rezultati ostvariti. Slaven bi uveo strože ocjenjivanje i prijemne ispite na svim fakultetima. Veli da matura predstavlja veliki stres i iščekivanje otkad uđu u srednju školu kao ispit koji barem djelomično, ako ne i potpuno, odlučuje o njihovoj budućnosti.
– Bilo tko, tko nije pročitao Zločin i kaznu, nego proučio kratki sadržaj je mogao proći esej iz hrvatskog. Mislim da je potrebno urediti obrazovni sustav da zainteresira učenike kojima je sve manje do učenja i čitanja, ali to je lako reći, a ne znam je li uopće moguće izvesti. Jako mi smeta i da se jako puno gradiva izbacuje iz svih predmeta, što ja mislim da je glupo, posebno kad se uzme u obzir i da se ovako petice dijele prelako, zaključuje Slaven, a nakon ovih njegovih riječi dodajmo podatak kako je u Hrvatskoj prosječna ocjena s kojom su školarci završili školsku godinu 2022./2023. bila 4,30, dok je 47,32 posto njih prošlo s odličnim uspjehom.
Više tekstova iz serijala čitajte na sljedećim poveznicama:
Najmaturantica Lara ide studirati u Ameriku: ‘Ako je moguće, pristupite maturi sa što manje stresa’
Mate je završio strukovnu, briljirao na maturi i upao na FER: ‘Treba vratiti dvije razine Hrvatskog’
Marko je bio prvi na prijemnom na Medicinskom: ‘Mature su napravljene da ih ljudi mogu proći’
Nika je dobila četiri petice na maturi, bez greške riješila Matematiku i esej Hrvatskog: Upisala FER
Stjepan je najbolje riješio maturu iz Povijesti, zbog toga je i nagrađen: ‘Bio sam jako iznenađen’
Ivona višu razinu Matematike riješila 100%: ‘Najbolje se pripremiti radom tijekom osnovne i srednje’
