Imaju isto ime, idu u istu školu i briljirale su na maturi: Upoznajte Paulu i Paulu
Zbog lošeg rezultata na esejskom dijelu iz Hrvatskog jezika, ove se godine uglavnom govorilo o tom negativnom trendu na državnoj maturi. No, sada bi na red ipak trebali doći oni najbolji. Ministarstvo znanosti i obrazovanja i ove je godine nagrađivalo maturante prema kriteriju najboljeg postotka na obveznim ispitima državne mature na A razini. Među nagrađenima su i dvije učenice Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu – Paula Suman i Paula Đozić. Upoznajte ih.
Paula Suman (lijevo) i Paula Đozić (desno) među najboljim su maturantima generacije 2021. | fotografije iz privatne arhive
Paula i Paula dvije su sada već bivše učenice Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu. Osim istog imena i škole, zajedničko im je i to da su fenomenalno riješile obvezne ispite mature na A razini i prema postotku riješenosti tih ključnih ispita ulaze u najbolje maturante u državi.
Paula Suman na Matematici i Engleskom postigla je rezultat od preko 95%, a na Hrvatskom 94,5%. Uz to je pisala Biologiju i Kemiju iz kojih sam također dobila petice.
– Očekivala sam petice jer su to sve predmeti iz kojih sam imala dobre profesore i nikad nisam imala problema u školi, a iz nekih sam išla i na natjecanja. Ipak, nisam mogla biti sigurna da će baš moji rezultati biti jedni od najboljih jer se uvijek može potkrasti slučajna pogreška, a i odgovori npr. iz Biologije ne mogu biti identično formulirani kao u ključu za odgovore pa nisam mogla znati što će i kako biti bodovano, kaže nam Suman.
Paula Đozić iz ‘Lucijanke’ na višoj je razini Matematike imala 95%, Hrvatskom 96,67% te na Engleskom jeziku 98,67%. I ona je na izbornim predmetima, Biologiji, Kemiji i Fizici dobila odličan.
– Kada sam vidjela rezultate mature bila sam definitivno iznenađena, nisam očekivala ovakve rezultate, osobito zato što mi matura nije bila prioritet, najviše sam se fokusirala na prijemni za Medicinski fakultet, kaže Đozić.
Pripreme za maturu najboljima traju sve četiri godine
Paula Suman priča nam kako ovaj rezultat nije došao preko noći nego se za maturu pripremala kontinuirano sve četiri godine srednje, uz kvalitetne profesore i zanimljiva predavanja.
– Za maturu sam se prije svega pripremala kontinuirano sve četiri godine, uz kvalitetne profesore i njihova zanimljiva predavanja. Za mnoge ispite u školi se trebalo detaljnije pripremati pa sam zapravo većinu prije mature ponavljala iz starih bilježnica i rješavajući stare mature. Dosta vremena mi je oduzelo učenje književnosti za Hrvatski i ponavljanje Biologije jer je ona opširna. Najmanje sam vremena utrošila na Matematiku i Engleski jer sam imala predznanje i veće nego što je potrebno za maturu. Najteža mi je, iako zvuči ironično, bila Biologija jer su neka pitanja malo dvosmisleno postavljena i nisu po meni previše jasno definirana, ali i ona je rješiva ako se dovoljno dobro nauči. Profesorica iz Kemije tjedno je održavala pripreme na fakultativnoj nastavi pa sam Kemiju zapravo doista ponovila, kako se kaže, u hodu. Svakako ne podržavam teoriju da je dovoljno ići godinu dana na pripreme i sve natrpati u glavu u mjesec dana, bar ne ako želite visok postotak, smatra Suman i dodaje kako joj je za Kemiju i Biologiju dosta pomogao praktični dio nastave.
Posljednje dvije godine obrazovanja ove generacije maturanata obilježili su štrajk i online nastava. Paula Suman kaže da ju to nije jako pogodilo iako je bilo trenutaka kada je osjetila nedostatke nastave ‘licem u lice’.
– Bilo je nekada obeshrabrujuće, ali mislim da nije utjecalo u tolikoj mjeri da se nismo mogli pripremiti za maturu. Dapače, manje mogućih izlazaka značilo je više vremena za pripreme, a neki to samo nisu znali prepoznati i iskoristiti. Uz to, smatram da je NCVVO stvarno znatno olakšao neke mature, ističe Paula Suman koja će od jeseni studirati molekularnu biologiju na PMF-u u Zagrebu.
Između toga i medicine prevagnula je ljubav prema istraživačkom radu u biologiji, posebice genetici i proučavanju organizama na molekularnoj razini. U budućnosti, kaže, želi raditi u znanosti i smatra da će je PMF izvrsno pripremiti za to.
Brat je bio najmaturant 2017.
Pitamo je i što joj znači nagrada koju Ministarstvo zadnjih nekoliko godina dijeli najboljim maturantima..
– Nagrada mi znači u smislu da pokazuje da se obrazovanje i trud i dalje cijene. Često se tako ne čini i zna biti demotivirajuće pa mi je prvenstveno zato drago. Ona mi je kao dodatna potvrda da se maksimalan trud isplati. Nemam posebne planove na što ću ju potrošiti, vjerojatno će biti u štednji ili za more s prijateljicama, kaže nam Paula.
Inače, njeno prezime možda vam zvuči poznato. Naime, Paulin brat je Petar Suman, bivši maturant Gimnazije Lucijana Vranjanina koji je 2017. proglašen maturantom generacije i dobitnikom Nagrade Soljačić. Osim toga, Petar je bio vrlo uspješan na domaćim i međunarodnim natjecanjima u znanju, posebno iz Fizike. Danas je student na Cambridgeu.
– Inače nisam osoba koja lagano u nekome nađe svog idola, ali Petar mi je definitivno veliki uzor zbog svih svojih uspjeha i ambicija. Nije mi davao posebne savjete za uspjeh, ali mi je znao pomagati u fizici nekad i tako me naučio kako razmišljati na neki bolji i drugačiji način te kako bolje sagledati komplicirane zadatke i riješiti ih. Mogu reći da je, uz profesora, i on zaslužan za mnoga moja znanja iz fizike jer mi često ‘ispredaje’ i nešto što nije u okviru redovnog gradiva.
Znanje iz škole uvelike je pomoglo
Naša druga sugovornica, Paula Đozić, priča nam kako se za obavezne predmete mature, za koje je i nagrađena, nije uopće posebno pripremala i utrošila puno vremena na njih.
– Više sam se posvetila pripremi prijemnog iz biologije, kemije i fizike za Medicinski fakultet, a kako se većina gradiva poklapala to mi je pomoglo i na maturama. Od matura mi je najteža bila ona iz Biologije, mislim da su neka pitanja iznenadila većinu maturanata, a i dio gradiva kojeg nema na prijemnom nisam baš stigla naučiti. Neke predmete, kao što je Matematika, nisam morala gotovo uopće pripremati jer sam imala izvrsnu profesoricu koja nas je odlično naučila. Sve u svemu mislim da mi je znanje iz škole uvelike pomoglo i da su nas profesori odlično pripremili za većinu predmeta, tako da nisam imala puno posla, priča nam Đozić.
I ona kaže kako joj nagrada Ministarstva dosta znači te da je ‘odlično što se u Hrvatskoj makar nešto može zaraditi znanjem’.
– Drago mi je da Ministarstvo prepoznaje, podržava i motivira učenike koji su voljni učiti i napredovati. Pretpostavljam da se nitko od nas nije trudio radi novca, ali ovo nam je svakako dalo ‘vjetar u leđa’ i drago mi je da država prepoznaje naš trud. Nisam još sigurna na što ću potrošiti nagradu, vjerojatno ću uštedjeti za neko putovanje, kaže Paula Đozić.
‘Mislim da će mlađim generacijama biti još teže’
Kada je riječ o ovogodišnjoj generaciji koja je školu završavala pod potpuno drugačijim uvjetima od nekih prijašnjih, Paula smatra da je njenim vršnjacima bilo teže.
– Svi imamo velike rupe u znanju iz trećeg razreda koje nismo stigli nadoknaditi, tada je tek počela online škola, bila je loše organizirana, svi smo se opustili i znanje iz tog razdoblja je najlošije. Iako su to učinili s prošlom generacijom, nama nije reducirano gradivo iz tog razdoblja. Drago mi je da se nama maturantima većina nastave ove godine održala uživo, a mislim da će mlađim generacijama, koje su i veliki dio ove godine bile online, biti još teže. Posebno mi je žao onih koji su tek krenuli u srednju školu i nisu niti stigli upoznati nove ljude jer smatram da su prijateljstva i druženja važna sastavnica srednjoškolskog iskustva, priča nam Đozić.
Svoje školovanje nastavit će na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
– Još sam od malih nogu znala da to želim, to me stvarno zanima i mislim da je najljepše učiti ako znaš da tim znanjem možda jednog dana možeš nekome pomoći. Znam da neće biti lako, ali ne bih se voljela raditi nešto ‘jednolično’, a mislim da će mi medicina biti veliki izazov kojem se veselim, ističe Paula Đozić.
Što se treba mijenjati u obrazovnom sustavu?
Paula Sman: ”Sustav ima određeni broj nedostataka: ocjene se često poklanjaju, a učenike se ne uči i ne tjera povezivati te logički i kritički promišljati. S onim nadarenijima često se ne radi dovoljno, već dosta toga moraju sami dodatno odraditi. Ali naravno ima i profesora koji su motivirani za dodatni rad i oni popravljaju sliku našeg obrazovnog sustava. Online nastava je osjetljivo područje. Voljela bih reći da bi bilo poželjno da više profesore drži nastavi videpozivom, ali razumljivo je da to nije svakome ugodno. Pozitivan primjer online nastave za mene bi bio profesor iz Fizike koji nam je zadavao mnoge praktične radove koji su bili izvedivi kod kuće (neki su bili lagani, neki malo manje). Pomoću njih smo, recimo, lakše shvatili teoriju, a samim time nam je i bila zanimljivija. Možda da je više toga u online nastavi, da učenici baš ne sjede 0-24 pred ekranima…”
Paula Đozić: ”Hrvatski obrazovni sustav nije idealan i ima puno prostora za promjenu, a to najbolje pokazuju naši poražavajući rezultati na PISA istraživanjima. Sviđa mi se što se na većini matura od nas traži zaključivanje i razumijevanje, no na nastavi učimo potpuno drukčije i najviše traži učenje činjenica napamet. Mislim da se gradivo treba reducirati jer se od nas traži da u kratkom roku u glavu ‘naguramo’ puno činjenica koje nam već za par dana ‘ispare’ iz glave. Što se tiče online nastave, to najviše ovisi o samom profesoru, svjesna sam da se neki teže snalaze, ali bilo bi odlično kada bi držali nastavu uživo preko Zooma ili slično, osobito oni profesori čiji su predmeti na maturi. Smatram da bi učenike više trebalo uključiti u sudjelovanje u raspravama i slično, a ne im dati da sami obrađuju lekcije i slikaju tekstove prepisane iz knjige i slično.”
Pročitajte tekstove o drugim najboljim maturantima 2021.
Davor je rasturio maturu pa dobio nagradu od 5.000 eura: Otkrio nam je kako se pripremao
Matko je riješio sto posto Matematike i Fizike: Sad kući nosi nagradu od 5.000 dolara
Dino je na maturi iz Engleskog imao sto posto pa dobio novčanu nagradu: Kupit će laptop za faks
