Intervju s ravnateljicom NCVVO-a: Radi se na rekonceptualizaciji mature, primaran cilj je podizanje kvalitete obrazovanja
Sredinom veljače na poziciju ravnateljice Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje stupila je elektroinženjerka Maja Jukić, koja iako je osoba iz industrije, dugi niz godina bavila se obrazovanjem, ponajviše njegovom kvalitetom. Nakon niza godina, učenja, sudjelovanja u projektima i rada na kvaliteti, sada je prva žena NCVVO-a, za kojeg ima velike planove. U razgovoru za portal Srednja.hr ispričala je u kojem će smjeru ići razvoj državne mature, kakvu će maturu polagati strukovnjaci te u kojem smislu planira podići kvalitetu obrazovanja u Hrvatskoj.
Nakon osmomjesečnog procesa biranja novog ravnatelja NCVVO-a, palicu je preuzela Maja Jukić, elektroinženjerka koja je dugi niz godina provela radeći u području obrazovanja. U vrlo otvorenom razgovoru otkrila nam je kako planira podići kvalitetu obrazovanja i kvalifikacija, ali i otkrila do kakvih bi promjena moglo doći u državnoj maturi.
Inženjerka je, ali ju je put doveo u školu
Maja Jukić je elektroinženjerka koja nikada nije mislila raditi u obrazovanju, no put ju je ipak naveo u škole. Nakon razdoblja u kojem je morala mnogo učiti, jer se prvi put susrela s obrazovanjem, brzo se snašla te počela s projektima podizanja kvalitete obrazovanja, poglavito strukovnog. – Ja sam prvenstveno inženjer, tako da je moj put u području obrazovanja bio vrlo dugačak. U tom sam vremenu jako puno učila, od kolega također kako sam znala i umjela, kako se snaći u razredu. Biti stručnjak samo je 30 posto cijele priče, a ostalo je znati kako biti netko tko organizira učenje, tko motivira, navodi učenike da dostižu svoj maksimum, pomaže im da pobijede sebe, shvate u čemu su dobri…Tako sam shvatila da je to jedna posebna vještina i jedno posebno zvanje, započela je svoju priču nova ravnateljica te dodala kako je u svemu tome imala široko otvoren um, a u radu joj je bio cilj dostignuće učenika.
Godinama se bavi kvalitetom strukovnog obrazovanja
Upravo radi toga Jukić je krenula u sudjelovanje u brojnim projektima, a prepoznata je kao osoba koja dolazi iz industrije i koja je pohvatala glavne principe obrazovanja. Dodijeljena je tada mnogim hrvatskim timovima za strukovno obrazovanje. Godinama je mnogo putovala, vidjela puno sustava, kako kaže i mnogo toga naučila, stoga je organizirala seminare vezane za kvalitetu škola. U svojim posjetima brojim europskim zemljama uvjerila se kako je strukovno obrazovanje vani u top deset, što u Hrvatskoj, kako tvrdi, još uvijek nije prepoznato, iako se 75 posto svake generacije obrazuje u strukovnim školama. Zbog toga što se u 16 godina u području obrazovanja osvjedočila brojnim primjerima kvalitetnog i uspješnog školstva u inozemstvu, odlučila je da osiguranje kvalitete treba biti primaran cilj.
‘Državna matura trebala bi biti certifikat kvalitete obrazovanja’
– Moje osobno područje rada su prvo osiguravanje kvalitete, svi procesi koji pod to spadaju i omogućavanje da se ona dostigne. Državna matura trebala bi biti certifikat završenog srednjoškolskog obrazovanja za učenike gimnazija. U budućnosti, a tako je i u zakonu predviđeno, trebala bi se uvesti i strukovna matura na način da se certificira dostignuće kvalifikacije učenika iz strukovnih škola. Ona se ne bi zvala ‘državna matura za strukovne škole’, već strukovna matura ili certificiranje dostignuća završetka koji su dostignuti strukovnim obrazovanjem, objasnila je Jukić.
Rješenje problema strukovnjaka koji se žale da je državna matura podređena gimnazijalcima vidi upravo u certifikatu kvalitete strukovnog obrazovanja. – Učenik koji je završio strukovnu školu polaganjem certifikata s kojim bi bio poželjan na tržištu rada morao bi moći imati mogućnost nastavka školovanja u svojoj struci. Onaj tko se odluči za promjenu smjera, uvijek se može pripremati za državnu maturu koju pišu gimnazijalci, kazala je ravnateljica. Državna matura trebala bi biti dovoljna za upis na fakultet, tvrdi Jukić.
‘Obrazovanje u Hrvatskoj je definitvno prekruto’
– Bilo bi glupo raditi prijemne ispite kao dupliciranu i skupu priču u odnosu na ono što radimo državnom maturom. Ona bi morala biti certifikat kvalitete završetka obrazovanja, bilo gimnazijskog bilo strukovnog. Mi se stalno držimo vremena kada je postojao veliki pritisak na fakultet (naravno uvijek ima fakulteta koji su ‘u modi’), no sad postoje uvjeti za studiranje u Europi, a strani fakulteti pokazuju i interes da kod nas otvore svoje podružnice. Na mnogim fakultetima više neće biti gužve, samo ćete morati dokazati da ste dostigli razinu kvalitete koja je potrebna za studij na tom fakultetu, objasnila je.
Nova ravnateljica NCVVO-a također smatra kako je obrazovanje u Hrvatskoj definitivno prekruto, što treba napustiti. – Ovdje još uvijek postoji kruta slika, koja u drugim zemljama više ne postoji. Primjerice, u Engleskoj uopće više ne postoji studiranje godinu za godinu, u Danskoj imate individualne pristupe, bodove koje sakupljate i pravite sami svoj put. Krut princip u takvim zemljama je nestao, ali ono od čega se ne odustaje je kvaliteta – ono što je propisano, propisano je i to se mora dostići. Mi se stalno držimo forme i na kraju nam se dogodi da je 11 posto prolaska na matematici dovoljno da biste prošli državnu maturu, upozorava Jukić te dodala da tu dolazimo do apsurda i da na tome treba poraditi.
‘Državna matura trebala bi biti dovoljna za upis na fakultet’
Državnu maturu smatra velikim iskorakom, no potrebno je poraditi na kvaliteti. – Ne smijemo zaboraviti da je državna matura ispit koji dokazuje dostignuće kvalitete završetkom srednjoškolskog obrazovanja, to je prvenstveno njezina namjena. Ako mi tu kvalitetu dignemo tamo gdje treba, ona će i više nego biti dovoljna za upis na fakultet. Mi se sada neprekidno bavimo upisom na faks, a moramo se početi baviti time kako matura može biti iskorištena kao povratna informacija pojedincu, školi, nastavniku te da pomogne shvatiti što se može napraviti da nam obrazovanje bude kvalitetnije i da nam izlazni rezultati i dostignuća naših učenika budu bolji i da budu izjednačeni s vršnjacima u EU.
‘Hrvatskoj treba projektna nastava’
Ono što u hrvatskom obrazovanju fali jest projektna nastava, smatra Jukić te dodaje kako se nikako ne možemo odvojiti od zastarjelog načina učenja, što treba promijeniti. – Naši studenti na četvrtoj godini fakulteta jako malo rade projektnu nastavu, dok u Engleskoj učenici to rade sedam godina. Zašto mislimo da su mali Englezi bolji od naše djece? Mi se nikako ne možemo odvojiti od onog načina ulijevanja pameti u nečiju glavu umjesto da stavljamo mlade u situaciju da misle, istražuju, otkrivaju sebe, i u tom smislu mislim da je rad ovod centra i provedba državne mature tek komadić priče i to u ovom trenutku uglavnom ima namjeru prijemnog ispita, objasnila je Jukić te najavila kako joj je namjera da NCVVO postane kuća koja će biti prepoznata u regiji po alatima za poboljšanje obrazovanja i po garantiranju kvalitete. Tu ipak vidi problem s kojim bi se mogli suočiti.
NCVVO već radi na konceptualizaciji mature
– Ako vi kao u Danskoj ne odustanete od postavljene granice kvalitete, jako će puno osoba ispasti iz sustava. Treba shvatiti što s učenicima koji redovito ne mogu dostići tu granicu, no tu bi mogle uskočiti službe koje bi takvim pojedicnima individualno pristupale, radile s njima analizu potencijala, želja, hobij, mogućnosti, pratili njihov rad, radili planove, motivirali ih i podržavali ih u pronalaženju njihovog puta. Svaki bi čovjek morao moći pronaći svoje mjesto pod suncem, da je koristan i sebi i društvu, a to je zapravo svrha obrazovanja – pomoći mu pronaći svoj put i osigurati mu da taj put i dostigne, objasnila je ravnateljica.
U tom smislu, u NCVVO-u se već počeli raditi na rekonceptualizaciji državne mature, u smislu da se mijenja postupak na standardizaciji zadaaka, tako da oni imaju točno određen smisao i zadaću, da se z svaki zna kolika mu je težina, što ispituje, što se može dobiti kao povratna informacija nakon zadataka.- Sad imamo podlogu i pet godina iskustva te rezultata, a u centru se već oformio tim koji intenzivno radi na prijedlozima poboljšanja. Ipak, treba educirati škole, kazala je Jukić.
Primaran cilj je podići kvalitetu obrazovanja
– Ljudi pomalo rogobore i ne vole promjene, no brzo se urede i uhvate smjer prema tome. Činjenica je da nitko ne voli biti neuspješan. Trebat će objasniti što je novo, kako će se provjeravati i kako se pripremiti. Bit će škola koje neće htjeti odgovoriti na novi izazov i bit će one koje ga neće željeti, no upravo je to koncept samovrednovanja – svačije pravo na odluči što će napraviti sa sobom, ali i onda odgovornost ako jedan dan ostane bez učenika, objasnila je.
Njezin primaran cilj podići je kvalitetu obrazovanja te osloboditi krute okove već davno zastarjelih i krutih principa školovanja. Sudeći po tome kako su to činile moderne škole Europe i što su time postigle te uzimajući u obzir sadašnje stanje hrvatskog školstva, može se reći da je čeka mnogo posla.
