Istraživanje otkrilo koje studije upisuju gimnazijalci, a koje strukovnjaci
Studija ‘Postati student u Hrvatskoj’ znanstvenika s Instituta za društvena istraživanja dubinskom je analizom izvukla podatke o tome kako mladi u Hrvatskoj upisuju fakultete. Osim što su otkrili kako učenici gimnazija i strukovnih škola rješavaju državnu maturu, rezultati analiza pokazali su i koje studijske programe upisuju jedni i drugi, odnosno u kojem se području najviše školuju gimnazijalci a u kojem strukovnjaci.
Već četvrtu godinu za redom maturanti četverogodišnjih strukovnih programa u Hrvatskoj na fakultete se upisuju polaganjem državne mature. Iako su mnogi tvrdili kako sustav nije pravedan prema učenicima strukovnih škola, tvrdeći kako je matura prilagođena gimnazijalcima, rezultati prve studije koja analizira ulazak mladih Hrvata u visoko obrazovanje pokazali su kako državna matura nije prepreka strukovnjacima pri upisu na studije. I gimnazijalci i strukovnjaci većinom uspješno polože državnu maturu, a velika većina njih upisuje se na fakultet u godini kada su završili srednjoškolsko obrazovanje. Odabir područja i studija između te dvije skupine ipak se nešto razlikuje, govore podaci studije Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić.
Gimnazijalci izrazito dominiraju u području biomedicine i zdravstva
Podaci su pokazali kako polovinu upisnika u redovne studijske programe čine učenici koju su u tekućoj godini završili gimnazijsko obrazovanje, nešto manje učenika koji su završili četverogodišnje strukovno obrazovanje, dok je negdje 14 posto iz ostalih kategorija.
Brojke jasno pokazuju kako gimnazijalci ‘vladaju’ u području biomedicine i zdravstva, u nešto manjoj mjeri u područjima prirodnih i humanističkih znanosti, ali i polju društvenih znanosti.
Primjerice, gotovo 85 posto upisnika u području biomedicine i zdravstva dolazi izravno iz gimnazija, dok je tek pet i pol posto onih koji su studije tog polja upisali nakon završenog strukovnog obrazovanja. Što se tiče primjerice društvenih znanosti, većina brucoša također dolazi iz gimnazijskih programa, dok ih je tek trećina upisana iz redova strukovnjaka.
U tehničkim znanostima podjedak udio gimnazijalaca i strukovnjaka
Drugačija je slika što se tiče tehničkih znanosti, jer je podjednak udio učenika iz gimnazijskih i strukovnih programa na upisu na takve studije. U slučaju biotehničkih znanosti relativnu većinu upisnika čine kandidati iz strukovnih programa, a nešto je manje upisanih došao iz gimnazija.
Zanimljivu iznimku predstavlja umjetničko područje u kojem relativnu većinu upisnika predstavljaju ostale kategorije kandidata, više od trećine brucoša dolazi iz strukovnih škola, dok tek petina gimnazijalaca upisuje umjetničke studije.
Upravo ova analiza obrazovne strukture pružila je zanimljive uvide u to koje točno studijske programe mahom upisuju maturanti gimnazija, a što njihovi kolege iz četverogodišnjih strukovnih programa.
Studijski programi u kojima dominiraju gimnazijalci
Gimnazijalci dominiraju u studijskim programima u znanstvenim poljima logopedije, socijalne geografije i demografije, temeljnih medicinskih znanosti te farmacije i biologije. Približno ovako visok postotak upisnika koji su došli iz gimnazija prisutan je i u poljima psihologija, pravo i dentalna medicina.
Što se tiče tehničkih znanosti, brucoši iz gimnazija dominiraju na studijskim programima elektrotehnika i računarstvo. U znanstvena i umjetnička polja s većinski gimnazijskim upisnicima spadaju i studijski programi u poljima arhitektura i urbanizam te matematika i filologija, navode autori studije.
Maturanti koji su završili četverogodišnje strukovno obrazovanje nešto veću zastupljenost imaju u poljima geodezija, građevinarstvo, arheologija, elektrotehnika-računarstvo i pravo – otprilike ih je 15 do 25 posto u ukupnom broju upisnika redovnih sveučilišnih studijskih programa.
Programi koje upisuje otprilike polovina i manje učenika gimnazija
Velik broj gimnazijalaca, otprilike jedna do dvije trećine njih, upisuju studije u znanstvenim poljima politologija, fizika, sociologija, povijest, kemija i pedagogija – brucoši iz gimnazija u ovim programima čine otprilike 60 posto upisanih.
U studijskim programima računarstvo, kineziologija i filozofija udio gimnazijalaca iznosi 50 posto, dok je u slučaju studijskih programa znanstvenih polja teologija, grafička tehnologija i strojarstvo udio nešto niži te tako iznosi oko 40 posto učenika gimnazija naspram ostalih kategorija.
Studijski programi u kojima dominiraju strukovnjaci
Oni koji su u tekućoj godini završili četverogodišnje strukovno obrazovanje pak čine apsolutnu većinu upisnika redovnih sveučilišnih studijskih programa u području strojarstva, ali i u znanstvenom polju ekonomija. Velik broj brucoša navedene kategorije karakterističan je i za studije iz znanstvenih polja pedagogija, šumarstvo, informacijske i komunikacijske znanosti, prehrambena tehnologija, teologija i računarstvo.
Također ova kategorija maturanata čini i apsolutnu većinu u studijskih programima u polju tehnologije prometa i transporta, drvne tehnologije, elektrotehnike i poljoprivrede.
Kada se radi o umjetničkom području poput glazbene i primijenjene umjetnosti te znanstvenih područja tekstilne tehnolofije, interdisciplinarne tehničke znanosti i brodogradnje, upisnici iz strukovnih četverogodišnjih programa čine relativnu većinu brucoša fakulteta tih područja, pokazali su podaci studije Instituta za društvena istraživanja.
