Ivan nagrađen za maturu iz Matematike: Iz iskustva objasnio zašto je teže strukovnjacima nego gimnazijalcima
Ivan Galić dobio je nagradu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih jer je nižu razine Matematike riješio sa 100-postotnom točnošću. Maturant je strukovne Elektrotehničke škole Split te je i sam svjestan da gimnazijalci u principu bolje prolaze na maturi od strukovnjaka. To objašnjava time da se strukovnjaci koncentriraju na strukovne predmete koji se ne pišu na maturi. Dok će ove jeseni studirati na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, novoj generaciji maturanata poručuje da straha od mature ne treba biti, ako se potrude.
Ivan Galić dobio je magradu MZOM-a za maturu iz Matematike koju je riješio bez greške | foto: privatna arhiva
Među 20 maturanata koji su ove godine primili nagradu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) zbog najvišeg prosjeka svih obaveznih matura, nagrađeni su i maturanti koji su imali 100 posto na barem jednom ispitu mature. Uvjet je doduše da osim 100 posto riješenosti na jednom od ispita, također i sveukupno prođu maturu, odnosno da nisu pali neki od obveznih ispita. Tako se u društvu nagrađenih našao i Ivan Galić, donedavni maturant Elektrotehničke škole Split. Nižu razinu mature iz Matematike je prošao sa 100 posto riješenosti.
Matematika bez greške, Fizika najteža: ‘Strukovnjaci se fokusiraju na strukovne predmete’
Ivano će ovog listopada biti raditi svoje prve korake kao brucoš na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. U životu želi biti ‘uspješan web dizajner i programer’. Kako je naveo, novčana nagrada MZOM-a mu je dobro došla, ali je planira uštedjeti za kasnije. Istaknuo je da cijeni MZOM zbog nagrađivanja truda i uspjeha, a za same rezultati svoje mature kaže da su bili očekivani. Uz stopostotnu nižu razinu Matematike, Ivan je pisao i izborne predmete: Informatiku (koju je prošao sa 74 posto i ocjenom vrlo dobar) te Fiziku (koju je prošao s 48,33 posto, ocjena dovoljan). Iz Hrvatskog zaradio trojku sa 60 posto, te na višoj razini Engleskog, 77,33 posto, odnosno četvorku.
– Jedino sam se brinuo da možda nisam dovoljno dobro napisao esej iz Hrvatskog jezika te da ću zbog toga pasti maturu. No, ispostavilo se da sam ga napisao poprilično dobro. Moju rodbinu i prijatelje je ugodno iznenadila činjenica da sam na matematici ostvario 100 posto riješenosti. Onog trenutka kada sam odgovorio na zadnje pitanje na ispitu, bio sam uvjeren da ću ostvariti dotični rezultat jer sam sa sigurnošću znao odgovoriti na svako pitanje, rekao nam je Ivan.
Dodao je da mu je najteža matura bila iz Fizike. Naveo nam je da je tamo veliki fokus bio na ispitivanju teorije, te se za većinu takvih pitanja požalio da su ‘odviše specifična’, da odstupaju od ‘općenite’ teorije koju je učio u školi. Misli da bi ispit iz Fizike ubuduće mogao biti bolji, ako se smanji teorija, a poveća broj zadataka otvorenog tipa. Našeg najmaturanta, inače učenike strukovne škole, smo pitali i kako komentira percepciju da su strukovnjaci manje uspješni od gimnazijalaca na maturi. Ivan je svjestan ove predrasude, iako navodi da ona ima svojih utemeljenja u realnosti.
– Danas se prema raznim statistikama može vidjeti da strukovnjaci, kao što sam ja, imaju općenito lošije rezultate na maturi od gimnazijalaca. Smatram da je ključni razlog tome to da su strukovnjaci za vrijeme svoga obrazovanja puno više koncentrirani na predmete svoje struke nego na predmete koji su obvezni na maturi. Tome pridonosi činjenica da gimnazije imaju znatno veću satnicu iz predmeta hrvatskog i engleskog jezika za razliku od strukovnih škola, ponudio je Ivan svoje objašnjenje za općenito slabije uspjehe strukovnjaka na maturi.
Nastavni plan treba modernizirati: Za padove na maturi krivi i učenici i NCVVO?
Ivan nam je otkrio i da ga tijekom srednje škole natjecanja baš nisu puno privlačila. Naveo je da je tek jednom sudjelovao na natjecanju iz Engleskog, a kao maturant, dobio je priznanje za solidan rezultat u ekipnom natjecanju ‘Dalmatinski festival matematike’. Upitan o tretmanu izvrsnih učenika, Ivan smatra da se njima u školi ne posvećuje više pažnje. Štoviše, čini mu se da je situacija ustvari obrnuta. Ima i svoje prijedloge za promjene u domaćem sustavu obrazovanja.
– Definitivno bi se trebao modernizirati nastavni plan i program kako bi se stavio veći naglasak na kritičko razmišljanje, praktične vještine i interdisciplinarno učenje. Umjesto fokusiranja na samo usvajanje činjenica, bilo bi dobro da učenici razvijaju i ključne kompetencije u svakodnevnom životu. Također, sustav ocjenjivanja bi trebao postati raznovrsniji, s više projekata, grupnih radova i drugih oblika koji bi omogućavali učenicima da bolje pokažu svoje znanje na različite načine, smatra Ivan.
Dodao je i da su i maturanti, ali Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) krivi za loše rezultate mature na ljetnom roku gdje je svaki četvrti maturant pao Hrvatski. Kada je riječ o maturantima, upozorio je da je puno maturanata ‘poprilično nemotivirano’. No, smatra i da autori ispita, barem kada je riječ o Hrvatskom, nisu u doticaju s nastavnim planom.
– Ako učenici ne vide važnost državne mature za svoje daljnje obrazovanje ili karijeru, onda joj ni ne posvećuju dovoljno pažnje. S druge strane, hrvatski jezik kao predmet na maturi je izazovan jer zahtijeva ne samo poznavanje gramatike i književnosti, već i vještine interpretacije i kritičkog razmišljanja na eseju. Ako je samo ove godine svaki četvrti maturant pao hrvatski jezik, to očito sugerira da nastavni plan i program nisu dovoljno usklađeni s ispitnim zahtjevima. Stoga, bilo bi najbolje ili promijeniti obrazovni plan i program ili smanjiti kriterije na ispitima državne mature, poručio je Ivan.
Za maturu krenuti učiti od početka godine: ‘Ako uložite trud, razloga za strah nema’
Iako nam je Ivan otvoreno rekao što bi volio vidjeti da se ubuduće promijeni u srednjoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj, ovaj donedavni maturant može odahnuti. Nagradu MZOM-a je u džepu, u listopadu kreću brucoški dani, a stres mature je iza njega. No, nažalost, dobar dio njegovih vršnjaka je trenutno u jesenskim rokovima. Također, ove jeseni u školskim klupama će startati i nova generacija maturanata koju stres mature tek čeka. No, možda bi ih upravo Ivanovo iskustvo moglo ohrabriti pred posljednju i zasigurno najuzbudljiviju školsku godinu u njihovim životima.
– Moje pripreme za maturu su bile izravne i jednostavne. Iz udobnosti svog doma sam samostalno rješavao mali milijun državnih matura iz prijašnjih godina te na taj način sebi izgradio sliku što će me okvirno čekati na ispitima. Jedino što je bitno kod državne mature jest da se s pripremama krene na vrijeme te da budete uporni i dosljedni. Ja sam s pripremama lagano krenuo već početkom godine, tako da se kasnije ne utrkujem s vremenom. Ako uložite trud, razloga za strah nema, zaključio je jedan od ovogodišnjih najmaturanata, Ivan Galić.
Više tekstova iz serijala čitajte na sljedećim poveznicama:
Ivano je iz svih ispita na maturi koje je pisao dobio petice: ‘Strahovao sam zbog eseja’
Petra je bila prva na upisima za čak tri medicinska fakulteta: ‘Ključno je samostalno učiti’
Najmaturantica Lara ide studirati u Ameriku: ‘Ako je moguće, pristupite maturi sa što manje stresa’
Mate je završio strukovnu, briljirao na maturi i upao na FER: ‘Treba vratiti dvije razine Hrvatskog’
Marko je bio prvi na prijemnom na Medicinskom: ‘Mature su napravljene da ih ljudi mogu proći’
Nika je dobila četiri petice na maturi, bez greške riješila Matematiku i esej Hrvatskog: Upisala FER
Stjepan je najbolje riješio maturu iz Povijesti, zbog toga je i nagrađen: ‘Bio sam jako iznenađen’
Ivona višu razinu Matematike riješila 100%: ‘Najbolje se pripremiti radom tijekom osnovne i srednje’
