Izašli konačni rezultati mature: Hrvatski pao svaki deseti pristupnik, ovo su prosječne ocjene po ispitima u 2023.
Svaki deseti pristupnik pao je ispit mature iz Hrvatskog jezika, koji se ove godine po prvi puta pisao na jedinstvenoj razini. No, unatoč tome i činjenici da se ponovno određivao minimalni prag na eseju, rezultati na Hrvatskom bolji su nego lani. Ocjene su se srozale na ispitima iz Fizike, Biologije i Politike i gospodarstva, a ukupno gledajući maturu nije položilo 3,8 gimnazijalaca za koje je obvezna. Dvoje učenika po dva je ispita riješilo bez ijedne greške. Djelić je ovo konačnih rezultata prvog roka mature predstavljenih u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Vinko Filipović, NCVVO | Foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Ovog podneva objavljeni su i konačni rezultati prvog ovogodišnjeg roka državne mature, čime je i službeno završen taj rok mature. U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja održana je još jedna konferencija za medije na kojoj su predstavljeni i ti konačni rezultati ispita.
Ravnatelj NCVVO-a: ‘Ispričavam se jer se osjećam odgovornim’
Podsjetimo, ove godine dogodilo se nekoliko propusta u zadacima, što je i izazvalo najveću buru u javnosti. Na Matematici A razine jedan od zadataka imao je sva netočna rješenja, na Politici i gospodarstvu USKOK je proglašen uredom Vlade, a na Hrvatskom je Istanbul proglašen glavnim gradom Turske. Zadaci na Matematici i PiG-u poništeni su. Ove je godine prema školama isporučeno 138.772 ispita, a u onima koji su provedeni bilo je 1.945 zadataka.
– Uistinu se ispričavam. Ispričavam se jer se osjećam odgovornim kao čelni čovjek NCVVO-a. Na 1.945 zadataka dogodile su se greške u tri zadatka, što ničim ne želim relativizirati, niti umanjiti. Radi se uistinu i pogreškama koje se ne bi smjele dogoditi. Stručne radne skupine (SRS), iste one koje godinama rade ispite državne mature i koje do ove godine, niti SRS PiG-a, barem posljednjih nekoliko godina, iz Hrvatskog jezika, nije imala takve propuste, ali, evo, na žalost, dogodili su se. Mi u Centru u takvim slučajevima izuzimamo te ispite i priznajemo svim učenicima bod, kako ih ne bi oštetili. Učinit ću sve i ispred Centra, a i sa suradnicima u Centru i članovima stručnih radnih skupina, da ovo bude pouka svima nama da budemo još odgovorniji i oprezniji da se takvi propusti više ne događaju, rekao je na konferenciji za medije Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Na pitanje oko toga hoće li biti sankcija za one koji su napravili propust, rekao je da bi htio da se eventualna odluka o tome donese hladne glave.
– Sa suradnicima ću analizirati stupanj odgovornosti različitih dionika, i donijet ćemo odluku u kojoj mjeri i na koji način te sankcije mogu biti. Ono što sam rekao i tijekom današnjeg obraćanja, ne bih htio da se stvori psihoza kod nastavnika srednjih škola i pritisak, jer mi bez njih ne možemo odraditi državnu maturu. Još uvijek umjetna inteligencija nije sastavljala pitanja, to moraju biti nastavnici srednjih škola. Ovim putem i dalje pozivam sve one koji su radili stručno i odgovorno, da ne ustuknu, unatoč tome što u ove dane nije bilo lako biti u ulozi člana stručne radne skupine, rekao je Filipović.
Veći dio konferencije za medije bio je posvećen konačnim rezultatima mature. U odnosu na prošlotjedne privremene, od kojih je održan i rok za ulaganje prigovora na ocjene, rezultati se nisu previše mijenjali.
Maturu je polagalo 28.917 pristupnika
Ove je godine ispite pisalo 28.917 pristupnika, od čega je 89 posto učenika dok su preostali stariji kandidati ili kandidati iz drugih država. Uz broj učenika upisanih u prve razrede, matura je još jedan pokazatelj demografskih neprilika u našoj državi. Očekivano, ovo je do sada najmanji broj maturanata koji su pisali ispite. Usporedbe radi, na prvu je maturu 2009./10. izašlo 37.522 kandidata, a više ih je bilo jedino 2014./15. – 37.608.
Kretanje broja maturanata od prve državne mature|izvor: NCVVO
Strukovnjaci u prosjeku pišu tri predmeta, gimnazijalci četiri ili pet
Kao i prethodnih godina, maturu je pisalo više strukovnjaka (59,5 posto), nego učenika gimnazija (40,5 posto). Značajan udio maturanata, njih 93,3 posto odabralo je tri ili više ispita. Podsjetimo, tri su predmeta i obvezna – Hrvatski, Matematika i strani jezik. I dok su upravo učenici strukovnih škola najčešće izlazili na tri ispita, gimnazijalci su u prosjeku prijavljivali njih četiri ili pet.
Hrvatskom jeziku pristupilo je na kraju 27.156 osoba, B razini Matematike 15.832, a A razini Matematike 11.683 osobe. Engleski na višoj razini pisalo je 18.106 pristupnika, a na osnovnoj njih 8.534.
– Ono što želim istaknuti kad je u pitanju Matematika, da je sve veći broj pristupnika koji prijavljuju višu razinu, što je ohrabrujuće i pohvalno, jer nekako već gotovo da vlada određeni stereotip da maturanti i srednjoškolci baš i ne vole Matematiku. Ali evo, sve veći broj pristupnika višoj razini govori da to baš i nije tako, rekao je Filipović.
Porast prijava bilježi se i na gotovo svim izbornim predmetima, osim na Politici i gospodarstvu. U predmete s najviše prijava ulaze Fizika (7.108.), Biologija (4.575), Politika i gospodarstvo (4.167), Kemija (3.517) te Psihologija (2.948) i Informatika (2.717).
Maturu nije položilo 3,8 gimnazijalaca za koje je obvezna
Od privremenih pa do konačnih rezultata, prolaznost na ispitima nije se značajno promijenila. Umjesto 421 gimnazijalca koji je temeljem privremenih rezultata pao ispite, konačni kazuju da je obvezne ispite palo 394 maturanata gimnazija, odnosno njih 3,8 posto. Što se tiče učenika strukovnih škola, umjesto 5.191 prema privremenim rezultatima, nakon objave konačnih maturu je palo njih 5.100, odnosno 33,2 posto. Time dolazimo do ukupne brojke od 5.494 učenika koji nisu uspjeli proći maturu. Čak troje gimnazijalaca palo je sva tri obvezna predmeta, a u strukovnim je školama takvih 417. Ukupni broj svih negativnih ocjena je 15.832 ove godine; i taj je broj malo smanjen od prije tjedan dana kada su objavljeni privremeni rezultati.
Postotak učenika gimnazija, kojima je ovo ujedno obvezni ispit za završetak srednjoškolskog obrazovanja, je 3,8 posto i to je značajno povećanje u odnosu na lani. Prošle je godine maturu palo 2,2 posto gimnazijalaca, no povećanje tog postotka je očekivano, budući da je ove godine uvjet za prolazak Hrvatskog bila minimalno dvojka na eseju. U posljednjoj godini kada je isti uvjet bio na snazi, 2018./19., maturu je palo čak 9,4 posto gimnazijalaca.
Broj maturanata koji su pali ispite u kroz godine | izvor: NCVVO
Na ‘većim’ izbornim predmetima prosječne ocjene niže nego lani
Kada je riječ o prosječnim ocjenama na obveznim predmetima mature, na Hrvatskom je ona 3,1. Na višoj razini Matematike ona je 2,8, što je manje nego lani, ali ne nešto viša nego prošle godine na osnovnoj razini istog predmeta, 2,3. I na osnovnoj i na višoj razini Engleskog jezika ocjene su slabije nego lani. Prosječna na A razini bila je 3,8, a na osnovnoj 2,8.
Još je od objave privremenih rezultata poznato da su učenici loše riješili Fiziku, Biologiju i Politiku i gospodarstvo. Na Fizici je prosječna ocjena tek 1,9, dok je lani bila 2,5. Prosječna ocjena na Biologiji bila je 2,6, a na Politici i gospodarstvu je ona 2,1. Ocjene na ostalim obveznim i izbornim predmetima mature možete vidjeti u tablicama u nastavku.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Hrvatski pao svaki deseti pristupnik
Od ove godine Hrvatski se piše na jedinstvenoj razini, a vraćen je i minimalni prag za prolazak eseja, odnosno maturanti su morali dobiti pozitivnu ocjenu i na prvom i drugom dijelu ispita iz Hrvatskog, da bi položili čitav ispit. Prag na eseju bio je 26,7 posto, a na testu 38,8 posto, dok je ukupan minimalni prag za prolazak Hrvatskog isti kao i lani, 35 posto. Ispod praga na eseju bilo je 1.688 pristupnika (6,2 posto), na testu prag nije zadovoljilo 467 (1,7 posto) kandidata, dok na oba dijela ispita prag za dovoljan nije postiglo 729 kandidata (2,7 posto). U konačnici je Hrvatsko palo 2.884 (10,6 posto) pristupnika.
– Možemo zaključiti da su rezultati maturanata ove godine, kada je u pitanju ispit iz Hrvatskog jezika, bolji no u gotovo svim prethodnim godinama od 2018. izuzevši 2020. Moram priznati da me to ohrabruje, jer sam imao malo straha s obzirom na činjenicu da po prvi puta polažu jedinstveni ispit i da se prag na eseju vratio kao uvjet prolaznosti Hrvatskog jezika, rekao je Filipović.
Udio ocjena 4 i 5 na ispitu iz Hrvatskog kod gimnazijalaca je 71 posto, a strukovnjaka 43 posto. Odnosno prosječna postotna riješenost ispita iz Hrvatskog kod gimnazijalaca je 73 posto, dakle za četvorku, a kod strukovnjaka 53 posto, odnosno za trojku.
Riješenost Hrvatskog na maturi kroz godine | izvor: NCVVO
Dvoje maturanata imalo 100 posto na dva ispita
I ove je godine bilo pristupnika koji su neki od ispita riješili bez greške.
– Matematika A razina ima 12 takvih učenika, Kemija devet, Engleski jezik viša razina osam, Informatika osam, čak je i na Matematici osnovnoj razini četvero učenika imalo stopostotni rezultat. Pa i Biologija i Fizika. Unatoč tome što je prema svemu bila težak ispit, imamo pet učenika koji imaju riješenost 100 posto. Mislim da je 46 posto učenika s negativnom ocjenom na Fizici puno, ali sito tako, ako se analizira i gleda struktura, ona govori da ipak ima onih učenika koji su uspješno riješili i tako relativno težak test, zaključuje Filipović.
Samo dvoje učenika imalo je stopostotni rezultat na dvama predmetima – po jedan na višoj razini Matematike i Informatici i jedan na višoj razini Engleskog i Kemije.
Broj prigovora sličan kao prethodnih godina
Maturanti su nakon objave privremenih rezultata imali 48 sati za ulaganje prigovora na bodovanje ispita. Ove godine NCVVO je zaprimio 3.300 na ukupno provedenih 138.772 ispita. Prihvaćeno je u konačnici 1.164 prigovora. Kada je u pitanju broj prigovora, kako uloženih tako i prihvaćenih, brojke zapravo ne variraju puno kroz zadnjih pet godina.
– Pristupnici su imali pravo drugostupanjskog prigovora prema Upravnom vijeću NCVVO-a, koje ima ovlasti rješavanja prigovora u drugom koraku. Od 161 prigovora, 140 je odbijeno i 21 prigovor je prihvaćen na razini odluke Upravnog vijeća, kaže Filipović.
Broj prigovora sličan kao i lani | izvor: NCVVO
Podsjetimo, ove srijede objavljene su i konačne ljestvice upisa na studije. Što je bilo najpoželjnije, čitajte ovdje.
Za sve koji će na državnu maturu izaći u 2023./2024. godini pokrenuli smo novu Facebook grupu, Maturanti 2023./2024., učlanite se kako biste se povezali s vršnjacima i kako ne biste propustili najvažnije vijesti o maturi. Najnovije informacije o maturi možete doznati i putem našeg Facebook pagea Maturanti 2024., dok kalendar mature za 2024. detaljno možete proučiti na linku.
