Izašli novi pragovi prolaznosti na maturi: Maturante u 2025. čeka velika novost
Pragovi prolaznosti na maturi po prvi su put objavljeni prije pisanja mature. Ovoga puta ispiti su podijeljeni u jednu od triju grupa predmeta: matematičko i prirodoslovno područje, jezično-komunikacijsko područje te društveno-humanističko i umjetničko područje. Maturanti će u prvoj skupini morati predmeta morati riješiti barem 25 posto ispita za dvojku, dok će za druge dvije skupine imati 30 posto. Plan je NCVVO-a da pragovi ostanu trajni, kao standard, umjesto da se svake godine iznova određuju novi.
Foto: srednja.hr
Pragovi prolaznosti na maturi nisu se mijenjali od 2021. godine, ali od početka mature objavljivali su se nakon što su napisani ispiti. No, ove školske godine to se mijenja. Ravnatelj NCVVO-a, Vinko Filipović, već je predstavio bodovne pragove, napominjući da će ovogodišnji ispiti biti dovršeni 15. listopada. Kako je Filipović naveo, cilj je da trenutno predstavljeni pragovi prolaznosti na maturi ovakvi ostanu zauvijek. Filipović ističe da, pogleda li se ukupan broj ispita na maturi, prošle školske godine je bilo devet različitih pragova za prolaz. No, ove godine su samo dva.
Pragovi prolaznosti na maturi ili 25 ili 30 posto: ‘Učinit ću sve da ovo postane standard’
Povjerenstvo za određivanje pragova grupiralo je sve predmete: matematičko i prirodoslovno područje, jezično-komunikacijsko područje te društveno-humanističko i umjetničko područje.
Filipović je naveo da će na ispitima matura iz matematičkog i prirodoslovnog područja, maturanti morati točno riješiti 25 posto ispita kako bi dobili dvojku. Za prolaznu ocjenu na ispitima matura jezično-komunikacijskog područja kao i u društveno-humanističkom i umjetničkom području, bit će potrebno imati 30 posto točnih odgovora. Uz ove minimume, pragovi za ostale ocjene su jednaki u sve tri grupe predmeta. Tako će, neovisno o predmetu koji maturanti pišu, morati imati 50 posto riješenosti za ocjenu dobar, 70 posto za četvorku i 85 posto za ocjenu odličan.
– Učinit ću sve da ovo doista postane standard koji će egzistirati u svim državnim maturama. To je znak dodatne zrelosti, ali svjestan sam i da je to hrabar iskorak kojeg do sada nije bilo. Sam sam si kriv, mogao sam to napraviti 2021. ali naravno da tada, zajedno s mojim predmetnim koordinatorima, nisam imao dovoljno hrabrosti, rekao je Filipović, upitan hoće li se ovi novi pragovi mijenjati u budućnosti.
Važniji je balans pitanja nego bodovni prag
Pogledamo li konkretne predmete državne mature, vidimo da prag prolaznosti na višoj i osnovnoj razini mature iz Matematike ostaje isti, odnosno 25 posto. Na maturi iz Hrvatskog, umjesto dosadašnjih 35 posto, sada će se tražiti 30 posto riješenosti. Istih 30 posto će se tražiti i za objema razinama mature iz Engleskog, umjesto dosadašnjih 37 posto za A razinu i 36 posto za B razinu.
Pragovi za dvojku na ispitima mature iz svih preostalih jezika također su se snizili s 35 na 30 posto. Također, nove promjene su dovele do smanjenja pragova na prolaz na predmetima Biologije, Informatike, i Geografije. Dok je prošle godine za prolaz na ovim predmetima redom bilo potrebno skupiti 27 posto, 30 posto i 28 posto, a sada je za sve njih potrebno prikupiti minimalno 25 posto. Prag prolaznosti za Fiziku ostaje isti, 25 posto. Za prolaz iz Glazbenog, umjesto ranijih 32, posto, sada će se tražiti 30 posto. Isti prag vrijedi i za Vjeronauk s ranijih 33 posto te Politiku i gospodarstvo gdje je prije bilo potrebno 31, 5 posto.
Iako su se pragovi prolaznosti smanjili, ili ostali isti, Filipović odbacuje teze novinara da će sada ispiti državne mature biti lakši.
– Prag prolaznosti je jedan od kriterija, ali puno važniji kriterij na kojem mi radimo posljednjih godina je balansiranje težine ispita. Time onda ni 25 posto nije više nizak prag. Stručne radne skupine su, na temelju psihometrijske analize, dobile vrlo jasne upute da na temelju postotka riješenosti moraju otežati ispite za predmete gdje je prolaznost dosta visoka unatoč visokom pragu prolaznosti. Puno je lakše mijenjati prag prolaznosti, a puno je teže napraviti dobro izbalansiran ispit po kriterijima, lakih srednje teških i teških zadataka, pojasnio je Filipović.
Istaknuo je da se na temelju tih analiza, ne može generalizirati. Neki ispiti mature će biti lakši, neki teži. No, u NCVVO-u su postavili određene kriterije koje treba zadovoljiti kako bi svi ispiti na maturi bili standardizirani po svojoj izazovnosti.
– Cilj nam je da svi ispiti na državnoj maturi, kao što to već u velikoj mjeri imamo na nacionalnim ispitima budu u postotku riješenosti, iako to nije izvedivo, od 50 posto. To bi značilo da smo zadovoljili elementarni kriterij gdje svaki ispit ima oko 20 posto lakših zadataka, 20. do 25 posto težih zadataka i 50 posto srednje teških zadataka, zaključio je Filipović.
U privitku ispod možete pogledati cjelokupnu prezentaciju o pragovima prolaznosti. Zabilježena su najviša i najmanja odstupanja za ocjene od 2010. godine do danas. Napomena: Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Ako ste maturant u 2024./2025. godini, bit će vam korisno redovito čitati vijesti iz rubrike Matura na portalu srednja.hr. Pozivamo vas i da pratite našu Facebook stranicu Maturanti 2025. te se učlanite u Facebook grupu Maturanti 2025. Na ta dva mjesta možete pronaći sve najnovije i važne informacije o državnoj maturi u 2025., ali i povezati se s drugim maturantima s kojima ćete možda dijeliti fakultetske klupe. Pratite i naš Instagram profil @drzavna.matura, gdje, osim zabavnog sadržaja, također dijelimo najnovije vijesti vezane uz maturu. Raspored ispita mature u 2025. godini nalazi se ovdje.
