Izašli su konačni rezultati mature: Obvezni dio pala 223 gimnazijalca i 4.469 strukovnjaka
Ukupno 12.346 negativnih ocjena prikupili su ovogodišnji pristupnici državne mature, dok su maturu, dakle obvezne ispite, pala 223 gimnazijalca i 4.469 strukovnjaka. Ti rezultati bolji su u odnosu na prošlu godinu, ističu u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Ondje je nakon današnje objave konačnih rezultata održana konferencija za medije na kojoj je otkriveno i da su ove godine čak 332 ispita riješena bez greške, što je najviše do sada.
Foto: Duje Kovačević, srednja.hr
Ovog ponedjeljka točno u podne objavljeni su konačni rezultati državne mature. Ukupno je ispitima na kraju pristupio 28.451 pristupnik, od čega 40% gimnazijalaca i 60% pristupnika strukovnih škola. Pisali su gotovo 140 tisuća ispita, što je više nego ranijih godina, unatoč tome što je pristupnika manje. Razlog leži u tome što su pojedinačno učenici pisali nešto više ispita – gimnazijalci po 4,5 ispita, dok su ih strukovnjaci u prosjeku pisali 3,6. O rezultatima je putem konferencije za medije izvijestio Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Najveći broj učenika pisao je Hrvatski na višoj razini, 68 posto, zatim Engleski na A razini 66 posto, te Matematiku na B razini 60 posto te Matematiku na višoj razini 40 posto.
– Ovdje moram naglasiti, ove godine imamo nekih 5 posto više pristupnika višoj razini Matematike no što je to bilo prošle godine, što je jedan ohrabrujući podatak, rekao je Filipović.
Kada je riječ o izbornim predmetima to su Fizika, Biologija, Politika i gospodarstvo, pa slijede Kemija, Psihologija i Informatika, a ove u odnosu na prošlu godinu broj prijava na Fizici, Informatici i Likovnoj umjetnosti bio je nešto veći.
Maturu pala 223 gimnazijalca i 4.469 strukovnjaka
– Što se tiče rezultata ispod praga prolaznosti, 223 gimnazijalca (2,2%) u ljetnom roku nije položilo maturu, lani ih je bilo 360. Ovo mene veseli, ne zbog ovih 223, nego zato što se taj broj jako smanjio. Budući da je gimnazijalcima državna matura uvjet završnosti četverogodišnjeg obrazovanja oni doista, ako žele dobiti završnu svjedodžbu, morat će prijaviti ispit na jesenskom roku ili neke od idućih godina. Što se tiče učenika strukovnih škola, njih je uobičajeno puno više koji ne polože na ljetnom roku, ove godine ih je 4.469 (29,5%), a lani 4.704 odnosno 32.1%, rekao je Filipović.
Kada je riječ o gimnazijalcima, njih 223, koji nisu zadovoljili prag prolaznosti, to se odnosi na obvezne predmete, a najviše ih je palo ispit iz Matematike, zatim Hrvatskog jezika te Engleskog jezika.
Broj pristupnika koji su pali obvezne predmete|izvor: NCVVO
Ravnatelj NCVVO-a otkriva da se ove godine po prvi puta u odnosu na godinu ranije pragovi prolaznosti nisu mijenjali.
– Ostali smo u onom standardu kakav je bio prošle godine pa tako i kod Matematike za koju su najčešće tražili. Ali opet u usporedbi – Matematika i prolaznost ove godine je samo nešto lošija u odnosu na prošlu, a primjerice ista u 2020., rekao je Filipović.
Pokazao je i grafikon koji pokazuje postotak učenika gimnazija koji su kroz protekle godine bili ispod praga za dvojku. Takvih je 2019. bilo 9,4%, 2020. ih je 3,9 %, lani je takvih bilo 3,2 %, dok ih je ove godine 2,2 %. Pritom treba naglasiti da je 2018./2019. pozitivna ocjena iz eseja još uvijek bila uvjet za prolazak ispita iz Hrvatskog, posljednje tri godine to nije slučaj.
Pristupnici koji nisu zadovoljili prag kroz godine|izvor: NCVVO
Ukupno 12.346 negativnih ocjena, manje nego lani
– Što se tiče broja negativnih ocjena, potrudili smo se da vam damo jedan trend u posljednje četiri godine iz kojeg se da puno toga iščitati. Ove godine negativnih ocjena bilo je ukupno 12.346, godinu dana prije gotovo dvije tisuće više, a opet te 2019. gotovo sedam tisuća više. Ove godine je taj broj znatno manji uspoređujući i prethodnu, a osobito uspoređujući s 2019., rekao je Filipović.
Ukupan broj negativnih ocjena kroz godine|izvor: NCVVO
Dodao je i da je po jednu negativnu ocjenu imalo 5.995 pristupnika, 2.002 imala su po dvije negativne dok su čak četiri negativne ocjene imala 82 pristupnika. Filipović je naglasio i da, kada je riječ o negativnim ocjenama na izbornim predmetima, izborni predmeti nisu uvjet za prolazak ispita mature. Vrlo često se kod njih događa to da učenici izađu s tih ispita odmah nakon isteka dozvoljenog vremena od pola sata te predaju prazan ispit, kaže ravnatelj NCVVO-a.
Broj pristupnika koji su dobili barem jednu negativnu ocjenu|izvor: NCVVO
Prosječne ocjene na svakom od predmeta možete vidjeti ovdje.
Prazan esej je predalo 1.284 kandidata
Znatan broj učenika i ove je godine predao prazan esej ili onaj koji ne ispunjava temeljne uvjete da bi bio ocijenjen s više od nula bodova.
– Ove godine prazan esej je predalo 1.284 (4,8%), godinu dana ranije takvih je bilo 1.671, odnosno (6,1%). Što se tiče ukupnog broja eseja s nula bodova, ove godine ih je bilo 2.685 (10,01%), a prošle godine 3.825 (14,0%). Od pristupnika koji ove godine na eseju nisu ostvarili niti jedan bod, 624 ih je ostvarilo prolaz na ispitu iz Hrvatskoga jezika, a prošle godine takvih je bilo 1.337, rekao je Filipović.
Rezultati eseja|izvor: NCVVO
Smatra da je komunikacija koja se događala ove godine po pitanju eseja imala pozitivan učinak prema učenicima.
– Dogodine se ovo uopće neće moći dogoditi, jer kao što je rečeno, 2023. godine po prvi put nakon četiri godine će učenici ponovno morati zadovoljiti prag na eseju da bi položili ispit iz Hrvatskog. Kad smo već kod tih novosti, po prvi put će sljedeće godine učenici pisati Hrvatski na jedinstvenoj razini, nakon 13 godina napuštamo osnovnu i višu razinu iz materinskog jezika, rekao je Filipović i naglasio da je takva praksa i u drugim zemljama i da materinski jezik zaslužuje da prema njemu postoji standardizirani pristup.
Učenici sa 100% riješenosti ispita
I ove godine, kao i prethodnih nekim je učenicima pošlo za rukom ispite riješiti bez greške, sa stopostotnim rezultatom.
– Kao što vidite, imamo ih 332, a najviše iz Engleskog B razine 126 i A razine 96. Za mene ugodno iznenađenje, iz Matematike A razine 41 učenik, iz Psihologije njih 28 te iz Fizike njih 25. Nemamo ni jednog učenika koji ima sva tri obvezna predmeta 100%, zato što Hrvatski jezik nitko nije riješio sa stopostotnim rezultatom, rekao je Filipović.
Naknadno je pojasnio i da činjenica da nema učenika sa stopostotnim rezultatom nije jedinstvena pojava za ovu godinu na Hrvatskom, te da je samo jedne od posljednjih šest godina bio učenik sa 100%, a jedan od razloga je i utjecaj eseja na bodovno stanje.
Ukupno je 10 pristupnika koji su po dva ispita riješili bez greške, pet učenika je to postiglo na Matematici A i Fizici, dvoje na Matematici A i Engleskom A, te po jedan na Engleskom A i Informatici, Engleskom A i Fizici te Fizici i Kemiji.
Pao broj prigovora
– Što se tiče prigovora, to je jedno od prava učenika i to se događa svih godina otkako se polaže državna matura. Broj prigovora je ove godine bio 2.837, dok ih je prošle godine bilo 3.987. Kad kažem prigovora ne učenika, to je zato što imamo niz situacija gdje jedan učenik ima po više prigovora, pa smo tako imali jednog učenika s 25 prigovora. Naprosto je samo mijenjao broj zadatka i to s neutemeljenim obrazloženjem, pa smo takve odbacili, rekao je Filipović i dodao da je broj učenika koji su uložili prigovore značajno manji.
Smatra da su ispiti bili jasniji, konkretniji i jednoznačniji u odgovorima, a ocjenjivači i stručna povjerenstva bili su vrlo spremni. Uvaženo je, dodaje, 895 prigovora, ostali su odbijeni.
– Bilo je, među ostalim i prigovora da im je smetao zvuk sirene ili lepršanje ptičica ili nešto slično, otkriva Filipović-
Za 31 učenika ispit je poništen, 24 su se potpisala imenom i prezimenom, jedan je imao mobitel, a ostalo se odnosilo na neprimjerene sadržaje koje su učenici pisali u ispitu. Lani je bilo poništeno 52 ispita, otkrio je naknadno Filipović.
Prošle godine učenicima je na Matematici na talijanskom jeziku zbog grešaka u prijevodu zadataka naknadno priznat značajan broj bodova. Filipović tvrdi da ove godine takvog propusta nije bilo.
– To što se prošle godine dogodilo bilo je nedopustivo, ali dogodilo se. Nismo ove godine nikome dali bod zbog pogreške Centra, ali nismo nikome niti oduzeli pravo na bod ako je riješio zadatke, tvrdi Filipović.
O pripremama za maturu
Na kraju konferencije za medije dotaknuo se i pitanja plaćanja priprema za maturu, trenda koji je sve više prisutan među učenicima. Podsjetimo, Institut za društvena istraživanja nedavno je objavio rezultate istraživanja prema kojima je više od pola maturanata u državi ide na pripreme za maturu ili prijemne ispite, a njih više od trećine, za barem dio takvih tečajeva, izdvaja novac, o čemu više možete čitati ovdje.
– Osobno nisam sretan što se srednjoškolci pripremaju za državnu maturu izvan sustava škole. Naprosto zato što mislim da državna matura treba biti prilika i ista šansa svima, neovisno o socijalnim prilikama, neovisno o tome u kojim sredinama žive jer jednostavno nemaju svi iste uvjete u Zagrebu, u Splitu ili Rijeci, u odnosu na neke manje sredine, gdje naprosto, i kad bi željeli i kada bi imali socijalne prilike za to – to si ne mogu priuštiti. Vjerojatno dijelom je doprinijelo i to (boljim rezultatima, op.a.) i upravo zbog tog, svjesni svih hendikepa koje su imali učenici u ove tri godine (potresi, online nastava, op.a.), je taj oblik pripreme bio nešto izraženiji, kaže ravnatelj NCVVO-a.
Snimku konferencije za medije pogledajte u nastavku:
Za sve pristupnike mature ili one koji će se na upisima ponovno okušati u 2022., pokrenuli smo Facebook stranicu Maturanti 2022. Ondje i u Facebook grupi Maturanti 2021./2022. moći ćete pratiti sve novosti vezane uz maturu u idućoj godini, kao i upise na fakultete. Kalkulator mature možete isprobati ovdje. Pitanja s prijašnjih matura možete rješavati u sustavu kvizovi.srednja.hr te tako provjeriti jeste li spremni za nadolazeće ispite.
Projekt Brucoš 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Edward Bernays University College, Zagrebačka škola ekonomije i managementa te Privredna banka Zagreb. Ako želite redovno primati specijalizirane vijesti iz svijeta obrazovanja s portala srednja.hr, pretplatite se na naš newsletter ispunjavanjem obrasca dostupnog ovdje. U sklopu projekta ćemo objaviti i opsežne vodiče za brucoše, a do tada pogledajte video konferencije Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju.
